Arhiva kategorije: O Društvu

Održana korizmena duhovna obnova

U organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara u četvrtak, 7. travnja 2022. na platformi ZOOM održana je korizmena duhovna obnova s temom „Smisao križa: duhovne i teološke perspektive“. Prigodni nagovor održao je  don Anton Šuljić, član Društva.

Duhovnu obnovu, don Šuljić je započeo „Molitvom za dobrotu“ Jakše Fiamenga.

Sam nagovor, don Šuljić je započeo pitanjem „koji je smisao Kristove patnje i smrti“. Podsjetio je, kako iz vjeronauka i teologije dobivamo djelomičnu jasnu sliku, a duh vremena to ne prepoznaje. Ako se na početku oslonimo na riječi apostola Pavla (1Kor 1,23) o Kristovoj patnji i smrti, on govori svjestan da taj govor neće naići na veliki odobrenje.

U apostolskim vremenima i prvim stoljećima dosta je s rezervom primljeno, da je Mesija, Učitelj Gospodin doživio najsramotniju smrt na križu. Tisuću godina se nije realistično prikazivala Kristova muka i križ. Postavlja se pitanje, koliko današnji čovjek ima senzibilitet da u Kristovoj patnji gleda samo to? Nema li u toj patnji nešto što je evanđelju bliže, odnosno što bi se moglo nazvati evanđeoska slika toga u Kristovoj patnji? Da li se shvatilo i prihvatilo zašto je Isus iz Nazareta morao umrijeti, mora se razumjeti kako je živio. Dakle, da bismo shvatiti zašto je umro na križu, moramo shvatiti nešto od onog vremena u kojem je živio. Ako ne bismo shvatiti političko-socijalno-religiozni kontekst i situaciju njegova vremena, jedva bismo mogli reći da razumijemo stvarne razloge Isusove patnje. Naime, on je patio jer je propovijedao oslobađajuću Riječ Božju, riječ Božju koja je oslobađala i one koji su se ogriješili o zakon, rekao je don Šuljić.

Podsjetio je na evanđelje prošle nedjelje i prispodobu u kojoj smo vidjeli da su doveli bludnicu. „Isus stavlja ženu u središte i na nju ne primjenjuje zakon, zato jer je on naviještao Boga ljubavi, Boga milosrđa, Boga praštanja, Boga nježnosti, Boga koji mijenja čovjeka iznutra. Zakon to nikada neće moći. Pretprošle nedjelje smo imali prispodobu o dobrom ocu i izgubljenom sinu. Ja sam to nazvao o slobodnom Bogu i slobodnom čovjeku, jer ta sloboda je nešto što košta, što je veliki rizik, ali Bog je poštuje. Otac poštuje slobodu mlađeg sina, ali i starijega, koji ne želi ući. Takvo poimanje Boga ljubavi, slobode i nježnosti, to je nešto što u kontekst religiozne pravednosti po zakonu, unosi neku vrstu prevrata kojeg ti ljudi nisu mogli podnijeti. Zato su patnje Krista koji naviješta Boga, koji je tu za svakog čovjeka kojemu je potrebna pomoć“.  Don Šuljić je u tom kontekstu naglasio, kako je Isusova muka proizašla iz vrijednosti za koje se on zauzimao.

Nadalje, je podsjetio što znači nositi svoj križ. Isus je rekao „tko ide za mnom mora nositi svoj križ“, to ne „znači savijati se pod teretom nekog usuda, to ne znači ne usuditi se proturječiti, jer i Isus je stalno proturječio. Nositi svoj križ prema Novom zavjetu ne znači prihvaćati nezrelost i malodobnost. Pozvani smo nositi ne Kristov križ, nego vlastiti. On želi da uzmemo naš život integralno. Bog će ti pomoći, Bog će ti dati snagu, Bog će ti dati smisao, unutarnje osvjedočenje da to što radiš ima smisla. Nositi svoj križ znači svoj vlastiti život, ne nečiji tuđi“, rekao je don Šuljić, te ukazao na riječi sv. Terezije Avilske „Bože me sačuvaj od toga da uređujem tuđe živote“.

Mistika križa najčešće prevladava u našem kršćanskom poimanju patnje i križa, ali uzeti svoj, baš takav križ, ono što proizlazi iz našeg pravednog zalaganja za dobru stvar na Isusov način, to nas dovodi u poziciju da preispitamo i svoje vlastite stavove. „Važan je stav i da iza toga stava stojim, i da sam za njega spreman pretrpjeti nešto. To je nešto što proizlazi iz Kristove patnje, iz Kristova načina, kako je on patio.

To nas dovodi do nečega što se zove vlastita usamljenost, to se ostvaruje ako čovjek živi za one vrijednosti za koje kako ih je živio i naviještao Krist. To je Isusov put. Njegova patnja je proizašla iz njegova angažmana. Da je šutio ne bi mu se ništa dogodilo. No, radi zauzimanja za one koji su bili rubni, dospio je na križ. To je evanđeoska strana Kristove patnje i njegova križa. To ima daleko veće reperkusije, osobito na naš novinarski posao, i posao kojeg imamo u javnosti, jer najlakše se sakriti i ne imati svoga mišljenja, najlakše je negdje nešto prešutjeti“, rekao je na kraju don Šuljić.

Održana skupština katoličkih novinara 2022.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara održano je u četvrtak, 10. ožujka svoju Godišnju izbornu skupštinu.

Nakon uvodne molitve koju je predvodio član Društva fra Ivan Bradarić, OFMConv., predsjednica dr. sc. Suzana Peran podnijela je izvješće o jednogodišnjem radu. Protekla godina, kao i ona ranije obilovala je događanjima koja je Društvo organiziralo na platformi ZOOM. No, Društvo je dobro iskoristilo ovaj vid komunikacije, te je osim događanja ovo bila prigoda za sudjelovanje članovima koji radi udaljenosti ranijih godina nisu mogli sudjelovati u aktivnostima.  Središnje događanje bila je proslava Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikaciju koju je Društvo organiziralo zajedno s Vijećem HBK za medije, te Odjelom komunikologije HKS-a 14. svibnja. Tom prigodom dodijeljene su nagrade Društva. Nagradu za životno djelo dobio je Neno Kužina, a godišnju nagradu fra Ivan Bradarić. Nagrada za najbolju mrežnu stranicu dodijeljena je stranici Ignacije.hr. Dodijeljena su i dva posebna priznanja za doprinos hrvatskom medijskom prostoru prof. dr. sc. Josip Grbac i prof. dr. sc. Božidar Nagy, kao i priznanje za novinarski rad u posebnim okolnostima potresa voditelju Ureda za odnose s javnošću Stjepanu Vegi. Društvo je uz Svjetski dan slobode medija i Svjetskog dana društvene komunikacije objavilo izjavu koja je naišla na dobar odjek u katoličkim i svjetovnim medijima.

Društvo je organiziralo i natječaj s ciljem poticaja mlade na angažiranije sudjelovanje u katoličkim medijima. Od drugih aktivnosti valja istaknuti dvije duhovne obnove, korizmenu posvećenu sv. Josipu koju je održao Nikola Kuzmičić, prof., te adventsku koju je održao također član Društva tajnik Apostolske nuncijature u Pretoriji mons. dr.sc. Dario Paviša. To je bila dobra prigoda upoznati pobliže život Crkve u Africi, ali i na Dalekom Istoku, konkretno na Tajlandu gdje je ranije službovao mons. Paviša. U protekloj godini je organizirano i nekoliko tribina koje su pobudile zanimanje i kod ne članova, kao i inozemstva, pa je publika bila iz Italije, Slovačke, Francuske, Nizozemske, Njemačke. Rad članova Društva predstavljen je u okviru manifestacije „Noći knjige“. Društvo je potaknulo članove na uključenje u edukaciju kako izvještavati o suicidu u organizaciji udruge „Životna linija“. Godinu su obilježile i dvije karitativne akcije za Dječji vrtić „Marija Magdalena“ u Sisačkim Selima (korizmena) i za Studentski dom sv. Josipa (adventska). U razdoblju između dvije skupštine preminuo je član-utemeljitelj fra Žarko Ilić, urednik „Kršnoga zavičaja“.

Financijsko izvješće, te izvješće o stanju članstva podnijela je tajnica Marija Belošević.

U izbornom dijelu izabrano je novo vodstvo Društva za mandatno razdoblje 2022.-2025. Za predsjednicu je izabrana dr.sc. Suzana Peran, za potpredsjednika Neno Kužina, a za tajnicu Marija Belošević.

Za članove Upravnoga odbora izabrani su: dr.sc.  Silvana Burilović Crnov, dr.sc. fra fra Mario Knezović, Nikola Kuzmičić, prof. i Ante Peran. Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Helena Anušić, Blaženka Jančić, dr.sc. Katica Knezović, Marko Puškarić i Brane Vrbić, a za Sud časti dr.sc. Gilbert Hofmann, vlč. Josip Kos i fra Vlatko Marić.

U raspravi u predstojećim aktivnostima istaknuta je korizmena akcija koja će biti usmjerena za pomoć stradalima u Ukrajini, odnosno konkretno katoličkim novinarima preko Udruge katoličkih medija Ukrajine s kojom je Društvo stupilo u kontakt. Također će se nastaviti s organiziranjem tribina, prigodnog programa uz „Noć knjige“, te proslava Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija. Izražena je želja i za organiziranjem hodočašća i studijskih putovanja, što je prekinula pandemija.

Na kraju skupštine proglašeni su rezultati 3. Natječaja za mlade.

Marija Belošević

Poziv na broj

OVDJE je obrazac izračuna kontrolnog broja za Poziv na broj, s uputama za plaćanje!

Hrvatsko društvo katoličkih novinara (HDKN)
Kaptol 4
10000 Zagreb

OIB: 65206915748
Žiro-račun: Zagrebačka banka, Zagreb
IBAN: HR1623600001101599400
SWIFT: ZABAHR2X

Iznos godišnje članarine: 110 kn

Ovdje su upute za plaćanje te obrazac za izračun kontrolnog broja za Poziv na broj primatelja ili za Poziv na broj pošiljatelja!

Godišnja skupština 2018.

GODIŠNJA SKUPŠTINA
I KORIZMENA DUHOVNA OBNOVA

subota, 24. veljače 2018. u 9.30 sati
Duhovni centar bl. Marije Terezije Tauscher
Samostan Karmelićanki BSI, Vrhovec 29, Zagreb

Skupština 2018.

Radni dio:
Izvješće o radu u 2017. godini
Planovi za djelovanje u 2018. godini

Tematski dio:
Predavanje uz ovogodišnju poruku pape Franje za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija „’Istina će vas osloboditi’ (Iv 8,32). Lažne vijesti i novinarstvo za mir“.
Uvodničari: prof. dr. sc. mons. Stjepan Baloban (KBF) i doc. dr. sc. Jelena Jurišić (Hrvatski studiji).

Misa: predvodi don Anton Šuljić

Zajednički ručak

Održana skupština HDKN-a

Godišnja skupština katoličkih novinara

U drugom dijelu skupštine predavanje „Komunicirati nadu i povjerenje u našem vremenu” održao je Branimir Stanić, zamjenik gl. urednika Glasa Koncila

Skupaština HDKN 2017.

Godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara (HDKN) održana je 26. siječnja u pastoralnom centru Dom Bl. Alojzija Stepinca župe sv. Petra, ap. u Zagrebu. U uvodnoj molitvi, članovi su se prisjetili članice Želimire Valentinčić preminule sredinom prošle godine, kao i don Ante Bakovića koji je preminuo na dan skupštine.
Podnoseći izvješće o radu, predsjednica dr. Suzana Peran podsjetila je kako je Društvo tijekom prošle godine s više programa pratilo tijek Godine milosrđa. Tako je u tematskom dijelu prošlogodišnje izborne skupštine duhovnik dr. Fra Darko Tepert, OFM, održao promišljanje o temi „Biti milosrdan kao Otac – u medijima”. U povodu proslave 50. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija dodijeljene su nagrade zaslužnim pojedincima, te glasilima koja slave visoke obljetnice. Prvi puta je dodijeljena posebna nagrada za mlade novinare, a u natječaju je bila zadana tema „Milosrdni poput Oca”. U toj prigodi je osvrt na Papinu poruku u povodu Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija koja je također bila u duhu Godine održala dr. Dubravka Petrović Štefanac iz Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. U istom duhu bila je i adventska duhovna obnova s temom „Što nakon Godine milosrđa” o kojoj su govorili dr. Tepert i fra Siniša Pucić. Tom nizu svakako valja dodati i dolazak moći sv. Leopolda Bogdana Mandića, jednog od zaštitnika Godine milosrđa. U dijelu medijskog praćenja bilo je angažirano više članova Društva. Održana je i vrlo posjećena tribina o Majci Tereziji na kojoj je sudjelovao njezin biograf i poznati novinar don Lush Gjergji, te voditelj Albanske katoličke misije u Hrvatskoj don Krist Gjergji. Predsjednica Društva se osvrnula i na brojne aktivnosti članova Društva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Financijsko izvješće podnijela je tajnica Društva Marija Belošević.

Od aktivnosti Društva u ovoj godini istaknuto je: raspisivanje i dodjeljivanje nagrada s posebnim naglaskom na mlade. U povodu Susreta hrvatske katoličke mladeži organizirat će se studijsko putovanje u Vukovar, a u planu je i studijsko putovanje u Šibenik. U povodu Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija obilježit će se 25 godina djelovanja Društva s predstavljanjem zbornika radova, te jednodnevnim simpozijem. U planu je i bliža suradnja s inozemnim strukovnim udrugama, kao i sa SIGNIS-om.

Branimir Stanić

U tematskom dijelu skupštine, kako prenosi IKA, predavanje „Komunicirati nadu i povjerenje u našem vremenu” održao je Branimir Stanić, zamjenik gl. urednika Glasa Koncila. Predavač je u duhu ovogodišnje Papine poruke posvijestio važnost medija, ali i samih novinara u današnjem vremenu. Podsjetio je na mnoge katoličke novinare u novijoj povijesti, poput Živka Kustića, Smiljane Rendić, Josipa Turčinovića, koji su imali novinarsku iskru, znali su napisati napetu novinarsku priču, ali su svojim pisanjem pronosili dobro. Govoreći o važnosti promicanja dobrih priča, osvrnuo se i na djelovanje tjednika Glas Koncila. Kratko je predstavio i obnovljeni portal Glasa Koncila, istaknuvši da se željelo pomoći dobrim vijestima, promišljanjima i analizama da ne ostanu zatočene samo na stranicama novina, nego s njima doprijeti do šireg kruga korisnika. Stanić je na kraju okupljenim novinarima poručio: „Suočavamo se s poteškoćama, ali se i dalje nadamo. Tražimo rješenja, ono što je Papa sugerirao i u ovoj Poruci, i želimo se nadati: jer Papa kaže da je nada najponiznija vrlina, ‘jer ostaje skrivena u naborima života, ali je poput kvasca koji ukvasa čitavo tijesto.’ Kvasac i dobra pšenica – katolički novinari i dobre vijesti, mislim da u budućnosti ne može biti loše”.

Nakon skupštine članovi su sudjelovali na euharistijskom slavlju koje je u crkvi Sv. Petra, ap. u koncelebraciji sa šestoricom svećenika članova Društva i domaćim župnikom preč. Josipom Golubićem predvodio dr. Krunoslav Novak.

(Izvor: IKA-Zagreb)