O Društvu, Vijesti

Katolički novinari u „Noći knjige“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine, po šesti put uključilo se u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“.

Cjelovečernji program tijekom kojeg su predstavljene knjige čiji su članovi Društva autori, koautori, urednici i prevoditelji održan je u Kapucinskom samostanu svetog Mihaela arkanđela u Zagrebu u utorak, 23. travnja 2024.

Članovima Društva pridružila se i predstavnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, a sam program je održan hibridno, te su članovi, kao i gosti iz Bosne i Hercegovine i Slovenije predstavljanje pratili putem platforme ZOOM.

Riječ dobrodošlice okupljenima je poželio domaći župnik i gvardijan fra Goran Rukavina, OFMCap., a molitvom je u susret uveo duhovnik Društva fra Jure Šarčević, OFMCap.

Potpredsjednik Društva Neno Kužina je u pozdravnoj riječi rekao „Bogu hvala što postoji pisana riječ, što postoji knjiga, i što je nekome palo na pamet da ustanovi Noć knjige. Nadam se, da  ćemo čuti nešto korisno, novo, dobro, da ono što čujemo i pročitamo“.

Tijekom večeri devet članova Društva predstavilo je 17 naslova objavljenih 2023. i 2024. godine.

Brane Vrbić je govoreći o knjizi „Snaga je u odricanju od sile i moći. Razgovor s biskupom“, naglasio je, riječ o razgovoru pretočenom u knjigu s vrhbosanskim biskupom u miru Perom Sudarom planiran više godina. Ovim se čitalačkoj publici podastire zapis o BiH u XX. i početkom XXI. stoljeća; o katolicima-Hrvatima i životu u zemlji različitih naroda i religija; ratovima, etici, čovjeku, vjeri, Bogu… Jedan nevjerojatna kolorit biskupovih prebogatih misli i riječi kao odgovor na brojna pitanja jednog novinara. Vrbić je predstavio i knjigu „Hod po ranama. Zapisi o obilasku vrhbosanskih župa od 1992. do 1997. godine“ koja je zapravo ratni dnevnik biskupa Sudara o događajima u BiH, osobito u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koji je on nazvao „Hod po ranama“.  Izdavači obiju knjiga su Sinopsis i Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine.

Publicist Damir Borovčak predstavio je pet izdanja. Autor je i urednik monografskog izdanja „Gvozdansko hrvatsko junaštvo bez svjetskog uzora“, koje u 2023. godini izašlo u 3. dopunjenom izdanju u izdanju Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb. Ovo izdanje je tim važnije, što se u javnosti, a osobito u hrvatskim školama događaj koji se zbio 13. siječnja 1578. godine uopće ne obrađuje. „Možemo biti ponosni na velejunačku obranu iz turskih vremena, kada branitelji Gvozdanskog nisu posustali na sve ponude koje su im Turci dali. Oni su sve časno odbili, i rekli rečenicu koja je bila zabilježena od osvajača „što bi nam naši potomci rekli”. Nadalje, Borovčak je uredio zbornik radova „Simpozij Hrvatske pravoslavne crkve. Zagreb-Split-Osijek-Rijeka od 21.ožujka 2018. do 29. svibnja 2019.“. Zbornik je objavila Zaklada Predziđe kršćanstva, Zagreb 2023. Urednik je naglasio, kako ova Crkva ima dugu tradiciju iz austro-ugarskog vremena, kada je sjedište imala u Srijemskim Karlovcima. Tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno je 70 svećenika. Borovčak je uredio i informativno izdanje „Župna spomen crkva Našašća Svetog Križa u Zrinu“ koje je 2023. objavila Sisačka biskupija. Ovdje se donosi osvrt na povijest župe koja se u crkvenim knjigama prvi put spominje 1308. Na to izdanje nadovezuje se i drugo „Zrin u spomen žrtvama genocida“ čiji je Borovčak autor i urednik, a objavljeno je povodom obilježavanja 80. obljetnice zločina 2023. godine u suizdavaštvu Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb i Sisačke biskupije. Knjiga donosi svjedočanstva svjedoka događaja iz 1943. kada je izvršen genocid na tamošnjim stanovništvom. Partizanske jedinice poubijale i spasile selo, a žene i djecu istjerali u Slavoniju. Borovčak je predstavio još jednu nedavno objavljenu knjigu. Riječ je o knjizi prof. dr. sc. Mihovila Biočića „Laži o srpskom antifašizmu i antisemitizmu“. Prema riječima urednika Borovčaka, riječ je o vrlo vrijednom priručniku, leksikonu političkog značenja i za političare i za svakog drugog koga zanima ono što je kao dogma nametnuto od strane Srba u Hrvatskoj od 1941. do 1945.

Dražen Janko uredio je zbornik znanstvenih radova pod nazivom „Položaj trgovačkih radnika u Bosni i Hercegovini: historijski pregled“ objavljen 2023. (Udruženje Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BIH). Sadržaj je podijeljen na četiri djela, te prati položaj razvitka trgovačke djelatnosti od kraja osmanske vlasti u Bosni pa sve do početka 90-ih godina 20. stoljeća.

Sanja Nikčević predstavila je knjigu „Bitno o nebitnome, mala knjiga duhovnih eseja“ koju je prošle godine objavilo Društvo hrvatskih književnika. U knjizi su sakupljene priče o osobnoj spoznaji bitnog, odgovori na pitanja o smislu života i vjeri što su joj postavljale osobe iz okruženja, a mjesto se našlo i za promišljanja utjecaja umjetnosti na život.

Nikola Kuzmičić predstavio je zbirku pjesama na čakavštini znakovitoga naslova „Križonoša“. Knjiga je objavljena ove godine (EkoSSpiritus), a povod joj je bio dugoočekivani događaj. Naime, njegov sin Marijin ove godine je bio jedan od križonoša na Hvaru, za što je predbilježen prije 21. godinu. Stoga osim spomena na ovaj događaj, Kuzmičić je objavom pjesama na rodnoj čakavštini želio dati doprinos očuvanju toga govora.

Anđelko Zdeslav Kaćunko predstavio je svoju novu knjigu priča „Otmica nevjeste“ objavljenu ove godine (KUBS Baštinica, Otočac). Prvi dio naslovljen „(Post)koromane ron“ donosi devet priča, od kojih je sedam nastalo u vrijeme pandemije, a dvije su iz svakodnevnog života župe. Drugi dio „Cro Nikine priče-kolumne“ donosi priče objavljivane u mjesečniku Solinska kronika 2006. i 2007. godine.

Josip Sanko Rabar predstavio je svoje dvije knjige. Knjiga „Vječne poruke pokretnih slika“ objavljena je prošle godine kod Naknade Bošković, Split. Riječ je o zbirci filozofskih i vjerskih meditacija. Kod istog izdavača ove godine objavljena je zbirka kratkih meditacija „Ti me ljubiš“. Iz potonje zbirke Rabar je pročitao jednu meditaciju.

Vlatko Marić iz Pariza predstavio je dva zbornika objavljena prošle godine kod francuskog izdavača L’Harmattan, niz Croatica čiji je urednik, kao i autor priloga.

„La diplomatie croate : du VIIIe siècle à nos jours. Retour sur l’histoire et perspective d’avenir“ (Hrvatska diplomacija od VIII. stoljeća do danas. Povratak na povijest i perspektive u budućnosti). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2017. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Radovi su tematski vezani uz razvoj hrvatske diplomacije kako i sam naslov sugerira od VIII. stoljeća do danas u različitim geopolitičkim okolnostima. Drugi zbornik naslovljen je „La Croatie face à ses destinées : De la sujétion (1918) à l’emancipation (1991-1995)“ (Hrvatska nasuprot svojih sudbina: od podložništva (1918) do emancipacije (1991-1995). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2018. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Prilozi tematski prikazuju složenost političke stvarnosti, kako nakon 1918. godine, tako i u razdoblju 1991.-1995. godine u kojem se hrvatska država borila za svoju neovisnost.

Marija Belošević predstavila je dvije knjige koje je prošle godine objavila Međunarodna udruga katolika esperantista sa sjedištem u Rimu. Knjiga „Ne timu, estas mi. Papo Francisko pri migrantoj kaj rifuĝintoj“ ((Ne bojte se, ja sam. Papa Franjo o migrantima i izbjeglicama) donosi prijevod na esperanto poruka Pape Franje u povodu Svjetskog dana migranata i izbjeglica, čiji je original objavila Vatikanska izdavačka kuća. Knjiga donosi i nekoliko homilija i drugih obraćanja Pape migrantima i izbjeglicama. Ovo izdanje je objavljeno o 109. Svjetskom esperantskom kongresu održanom prošle godine u Torinu, te se željelo širu esperantsku zajednicu upoznati s porukama Pape.

Druga knjiga, kojoj je Belošević također urednica je „Titus Bransma sanktulo esperantisto“ (Titus Brandsma, svetac esperantist). Riječ je o prijevodu na esperanto životopisa sv. Titusa Brandsme, nebeskog zaštitnika katolika esperantista, sveca koji je i sam bio esperantist od 1911. godine, a ubijen je 1942. godine u Dachau.

Program je glazbeno obogatio Slavko Nedić, crkveni glazbenik i urednik, koji je ove godine slavi 50 godina prisutnosti na duhovnoj sceni. U svom nastupu, Nedić se posebno prisjetio nedavno preminulog fra Nikici Zlatuniću, koji je bio član VIS Jukić.

Voditeljica i moderatorica cjelovečernjeg programa bila je Ivana Šimunić.

Marija Belošević

Najave, Naši članovi, Novosti

Katolički novinari u „Noći knjige“ 2024.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara se po šesti put uključuje u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“. Program će se održati u Kapucinskom samostanu sv. Mihaela arkanđela, Kapucinska 47, Zagreb-Dubrava u utorak, 23. travnja 2024. s početkom u 19.30 sati.

Kao i ranijih godina, bit će predstavljena izdanja čiji su članovi Društva autori, urednici ili prevoditelji. Sudjeluju Marija Belošević, Damir Borovčak, Dražen Janko, Andelko Zdeslav Kaćunko, Nikola Kuzmičić, Vlatko Marić, Sanja Nikčević,  Josip Sanko Rabar i   Brane Vrbić. Program će glazbeno obogatiti Slavko Nedić, a modelirati Ivana Šimunić.

Vijesti

Uskrsna čestitka

Danas naviještamo da je On, Gospodar našega života,
“uskrsnuće i život” . (usp. Iv 11,25)

(Urbi et Orbi, Uskrs 2023.)

Svim članicama i članovima Hrvatskoga društva katoličkih novinara, želimo radosne i mirom ispunjene uskrsne blagdane.

Sretan Uskrs!

Suzana Peran, predsjednica HDKN-a
Marija Belošević, tajnica HDKN-a

Provjereno i vjerodostojno

Okrugli stol „Povjerenje u medije i dezinformacije o vjerskim temama“

U organizaciji Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, u ponedjeljak, 25. ožujka 2024. u dvorani „Bl. Alojzija kard. Stepinca“ HKS-a održan je okrugli stol s temom „Povjerenje u medije i dezinformacije o vjerskim temama“. Okrugli stol dio je projekta „KAT – Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ koju spomenuti sveučilišni odjel provodi u partnerstvu s Hrvatskim katoličkim radijem, Hrvatskim društvom katoličkih novinara i samostalnim novinarom Ivicom Zadrom, a uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija u okviru projekta EU „NextGenerationEU“. Ova tema je privukla medijske djelatnike iz različitih medija, ali i studente, poglavito novopokrenutog predmeta posvećenog medijima i dezinformacijama.

U ime domaćina rektora HKS-a, prof. dr. sc. Željka Tanjića, okupljenima se obratio prof. dr. sc. Danijel Labaš, pročelnik Odjela za komunikologiju HKS-a. Labaš je podsjetio na Poruku Pape Franje za 52. Svjetski dan društvene komunikacije 2018. „Istina će vas osloboditi“ (Iv 8,32). Lažne vijesti (fake news) i novinarstvo mira“. U tom vidu je izrazio nadu, da će i ovaj okrugli stol doprinijeti boljem razumijevanju na koji način „lažne vijesti“, tj. dezinformacije dovode u zabludu svoje korisnike kako u političkom, gospodarskom, kulturnom, tako i vjerskom pogledu, jer naglasio je Labaš „te su prijevare nekada teže, a nekada nešto lakše prirode, premda je njihov krajnji cilj, bez obzira na njihovu ‘težinu’ uvijek negativan, nemoralan i neprihvatljiv“. Nastavljajući osvrt na spomenutu Papinu poruku, pročelnik je posvijestio, kako se njom „Papa Franjo obraća svakome od nas, ističući kako je svatko dužan suprotstaviti se lažima, što nije laka zadaća, jer u širenju dezinformacija često se namjerno pribjegava ‘uvijenom govoru i retorici koja suptilno dovodi u zabludu, a katkad se koriste i sofisticirani psihološki mehanizmi’. Zbog toga nam je svima potreban medijski odgoj za medijsku pismenost“.

Na kraju svoga obraćanja, dr. Labaš je podsjetio na znakovitost dana održavanja ovog događanja. Naime, blagdan Blagovijesti je i Dan Odjela za komunikologiju HKS-a. No, kako se blagdan ove godine prebacuje u vrijeme nakon Uskrsa, tako će se i službena proslava Dana odjela održati 11. travnja, te je sve pozvao da se pridruže profesorima i studentima.

Voditeljica projekta KAT, doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša je uvodno predstavila sam projekt i njegove ciljeve, a potom rezultate istraživanja povjerenja hrvatskih građana u medije s naglaskom na vjerske teme. Istraživanje je za potrebe projekta provela agencija Hendal metodom online ankete u siječnju i veljači ove godine na uzorku od 600 ispitanika, punoljetnih građana Republike Hrvatske. Rezultati nam pokazuju, da kada je riječ o informiranju o vjerskim temama, 28% se informira kroz bogoslužja, 25% kroz razgovore s članovima obitelji, 23% putem internetskih portala, 20% kroz razgovore s prijateljima i kolegama, do 35% ispitanika se uopće ne informira o vjerskim temama. Valja naglasiti, da se na uzorku 18,5% ispitanika izjasnimo agnosticima, odnosno ateistima. Glavni mediji za praćenje tema su TV općenito (26%), radio i internet (16%), HKR-HKM (11%) i Glas Koncila (10%). Na pitanje koje vjerske medije poznaju, ispitanici su odgovorili Glas Koncila (33%), HKR-HKM (32%) i Laudato TV (23%).

Na okruglom stolu sudjelovali su glavni urednik Hrvatskog katoličkog radija i Hrvatske katoličke mreže dr. sc. Siniša Kovačić, glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić, glavna urednica Laudato TV Ksenija Abramović, urednik i voditelj nekoliko emisija unutar religijskog programa HTV-a Domagoj Puškarić i glavni urednik portala Bitno.net doc. dr. sc. Anto Mikić.

U osvrtu na istraživanje, Siniša Kovačić je rekao, kako je razumljivo da je radio medij od povjerenja, jer se ljudi vežu za određeni program, voditelja, pa time daju povjerenje. No, kad je riječ o portalima, povjerenje je manje, jer su se mnogi „opekli“ senzacionalističkim naslovima, pa s oprezom pristupa takvim sadržajima. Izrazio je radost što HKR-HKM uživa povjerenje, te podsjetio kako ovom mediju nije cilj samo informiranje, već i evangeliziranje i katehiziranje. Novinarima pak, koji djeluju u katoličkim medijima, prema njegovom mišljenju to nije samo posao, već i poslanje.

Na činjenicu da su internetski portali najveći izvor informacija, no ipak ne uživaju veliko povjerenje, Anto Mikić je ustvrdio, kako je tomu uzrok postojanje „šume portala i kvaziportala“. Uvjeren je, da kad bi se pitalo za pojedinačne portale, stupanj povjerenja prema nekom konkretnom portalu bio bi veći. Uspoređujući podatke povjerenja u tzv. tradicionalne medije, Mikić je naglasio kako su korisnici svjesni da iza njih stoji cijeli sustav koji ima mehanizme provjere istinitosti informacija. Konkretno govoreći o Bitno.net, podsjetio je kako je taj portal nastao kao neformalna laička inicijativa, a povjerenje čitateljstva je stekao dugogodišnjim provjerenim informiranjem. Svjestan je, kako su portali u očima današnje mlade generacije „tradicionalni“ mediji, jer oni teže kraćim i bržim informacijama koje nalaze na drugim medijima.  

Nastavljajući se na prethodnika, Ksenija Abramović je rekla, kako postoji predodžba da su televizijski gledatelji starija populacija. „Da bismo došli do mlađih ljudi, mi  koristimo sve što postoji na društvenim mrežama.“ Složila se, da je mladima informacija na portalima predugačka. Stoga, da bi se došlo do mladih, potrebno se prilagoditi. No, upozorila je, kako određena forma vijesti ide na određenu platformu i to će tako ostati, jer da bi vijest bila cjelovita, ona tako mora biti i obrađena. „Nama je definitivno u postulatu iznošenje istine kao vjerskom mediju. Ne samo izvještavati istinito, nego i reagirati brzo, jer često u kriznim situacijama vjerski mediji reagiraju presporo, čime se ‘suprotnoj’ strani daje prostor za manipulaciju. Radio, televiziju, portale potrebno je koristiti za promicanje cjelovite informacije, dok su manje forme pogodne da se publika upozna i uputi gdje može više saznati o nekoj temi“.

Iz perspektive tiskanog medija, Branimir Stanić je naglasio kako je Glas Koncila u prepoznatljivosti medija, jedan od najčešće spominjanih. Gledajući na usporedbu „popularnosti“ portala i tiskanih medija, Stanić je upozorio na važnu činjenicu: informacije na portalima besplatne, a Glas koncila plaća. U tom je kontekstu podsjetio, kako je u Hrvatskoj uvriježeno pravilo, da mediji moraju biti besplatni, iz čega slijedi djelomični odgovor  zašto se toliko informira preko raznih digitalnih platformi. Govoreći pak o povjerenju koje uživa ovaj katolički tjednik, Stanić je rekao, da čitatelji očekuju od uredništva da odabere ono što je vrijedno, kako oni ne bi lutali bespućima digitalnih sadržaja, te u konačnici da ta informacija bude potpuna i provjerena. To je potkrijepio činjenicom, da svakodnevno u uredništvo dolazi mnoštvo pisama čitatelja.

Domagoj Puškarić je iz perspektive HTV kao javnog medijskog servisa pojasnio kako se prenose informacije o različitim vjerskim temama. Naglasio je, kako je potrebno da informacije koje se prenose budu točne, a opet razumljive ljudima. Problem je kod tjednih emisija, jer ne postoji mogućnost promptnog reagiranja, a k tome ograničenost vremenom (25′) diktira i što konkretno odabrati od događanja, pa je kreiranje takve emisije uistinu izazov.

Sudionici okruglog stola složili su se, kako najave pojedinih tekstova, priloga i emisija, katolički mediji ne smiju pribjegavati senzacionalističkim naslovima, koji bi mogli biti i manipulativni, te kojima bi publika pomislila da se nastoji ‘prodati’ nešto neistinito, nemoralno, negativno, već je cilj oplemeniti, donijeti pozitivan, istiniti sadržaj.

Dotaknuta je i tema influensera i njihove prisutnosti u katoličkim medijima. Anto Mikić je ustvrdio, kako su oni zanimljiva pojava od koje ne treba zazirati. Normalno, ukoliko se radi o pozitivnim influencerima. Bitno.net pokušava ignorirati one za koje smatra da čine štetu, „jer ima i takvih“. Naglasio je, kako katolički mediji ovise o aktivnosti, ali i ugledu Crkve, pa slijedom toga, ukoliko ljudi imaju slabo povjerenje ili sve slabije u Crkvu, imat će i sve slabije povjerenje u katoličke i vjerske medije. „U tom kontekstu prepoznati nekog mladog koji okuplja, i još k tome poznaje tajne zanata novih medija, uvijek je zanimljivo“ dodao je Mikić. Ksenija Ambramović je mišljenja, kako katolički mediji ne bih trebali stavljati u prvi plan influencera, već događaj koji on organizira. Prema riječima Siniše Kovačića, HKM prati one influencere koji koriste taj medij za odgoj.

Nadalje, bila je riječ i o dezinformacijama, njihovoj učestalosti poglavito kad je riječ o vjerskim temama u hrvatskom medijskom prostoru i kako se boriti protiv njih. Odgovarajući na to pitanje, Siniša Kovačić je istaknuo posljednji primjer koji je „uzburkao“ hrvatski medijski prostor, a riječ je o Cvjetnici u Vatikanu i činjenici da Papa Franjo nije održao homiliju. U tom vidu, u rubrici „Glas istine“ objavljen je tekst kojim se argumentirano odgovara na razna pitanja koja su svjetovni mediji problematizirali u svojim napisima. Ksenija Ambramović je naglasila, kako „Svjetovni mediji vrlo brzo i lako pošalju dezinformaciju, a naša reakcija na to ima prizvuk branjenja. Definitivno moramo reagirati brzo. Mnogi imaju povjerenje u nas. Mi moramo biti u stanju doći do stručne osobe koja će dati pravu informaciju i ne pustiti vremenu da radi protiv nas“. Anto Mikić je upozorio „krajnji cilj dezinformacija nije da ljudi ne povjeruju laži, nego da ljudi više ničem ne vjeruju. Cilj je posijati nepovjerenje i da se ljudi na ništa ne mogu osloniti. Stoga je potrebno sačuvati oaze dobrog, pozitivnog, kvalitetnog, profesionalnog novinarstva, da ljudi imaju neki orijentir. U konačnici, to ne bi trebao biti cilj pojedenih medija, nego cijeloga društva, jer ukoliko dopustimo da uistinu ljudi u našem društvu više nikomu ne vjeruju, mi ćemo izgubiti temelj na kojima počiva naš sadašnji način života. Demokracija, među ostalim, ne može postojati, jer preduvjet je da postoje informacije koje kolaju i kojima je ljudi vjeruju. U protivnom će rezultat ukupnog društva biti, da će se urušiti sve institucije.“ Podsjetio je i na potrebu prepoznavanja sudionika na društvenim mrežama koji izgledaju kao katolički, predstavljaju se kao vjerski, međutim neka ishodišta tog vjerskog „kvazi novinarstva“ odudaraju od učenja Crkve. Takvi svojim napisima mogu imati dugoročno veće posljedice na unutarnji život Crkve i vjerničkog identiteta, nego neki vanjski. Stoga treba uložiti napore da se ne nasjeda, jer oni su često manipulativniji.

U kratkom osvrtu na utjecaj razvoja tehnologije i posljedice za prepoznavanje istinite informacije, Ksenija Abramović je ponovila, kako vjerski mediji moraju birati vjerodostojne izvore. S druge strane ne smije se dozvoliti uvući u rat na društvenim mrežama, već  se argumentiranim činjenicama osvrnuti na izneseni problem. Podsjetila je i na riječi sv. Maksimilijana Kolbea koji je svoju subraću poticao na važnost izgradnje katoličkih medija, jer bez njih ma kakve crkve bile, bit će prazne. Siniša Kovačić je posvijestio potrebu kritičkog promišljanja.

Na kraju su sudionici okruglog stola, poglavito obraćajući se prisutnim studentima iznijeli savjete kako se boriti protiv dezinformacija u novinarsku. Anto Mikić je poručio „sva moć medija je u rukama njihove publike.  Nemojte  čitati ono što smatrate da nije dobro. Nemojte čitati one medije koji iznose neistinu, jer ako ih svi prestanete čitati oni će ili propast ili će se morati popraviti.“ Domagoj Puškarić pak savjetuje, da je pri „konzumiranju“ informacija važno ne biti ishitren. „Dajte si vremena, ne samo preletjeti preko teksta, već i ponovno pročitati ukoliko se ne razumije. Također u razumijevanju pomaže razgovor s kolegama, jer i to je dobra predispozicija da se informacija bolje nakorijeni“. Ksenija Abramović je još jednom naglasila „nemojte se dati uvući u bespotrebne ratove na društvenim mrežama. K tomu važno je razlučivanje, koristite se autentičnim izvorima, nema ih puno. Ukoliko komentirate na društvenim mrežama oboružajte se činjenica, a nikako mržnjom“. „Novinarstvo je slobodno zanimanje, samim time svatko od vas, nas, može biti novinar, može biti kreator informacije, dezinformacije, manipulacije i dok god je to tako, postoje alati koji će spriječiti dezinformacije. No, na nama je izbor“, rekao je Siniša Kovačić, a Branimir Stanić dodao kako je uvijek potrebna doza „pozitivna sumnja“.

Tekst i foto: Marija Belošević

Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Provjereno i vjerodostojno

Edukacije za maturante katoličkih gimnazija

U sklopu projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ održavaju se brojne edukacije za maturante katoličkih gimnazija s pravom javnosti u Hrvatskoj o prepoznavanju dezinformacija.

Edukacije su do sada održane u Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji u Rijeci, Katoličkoj klasičnoj gimnaziji u Virovitici, Katoličkoj gimnaziji u Požegi, Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. u Zadru, Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji u Osijeku, Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, Nadbiskupijskoj klasičnoj gimnaziji don Frane Bulić u Splitu, Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića u Dubrovniku te Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu.

Razgovor o dezinformacijama izazvao je interes učenika koji u svakodnevnome korištenju medija, osobito društvenih mreža nailaze na različite oblike pogrešnih informacija i dezinformacija. Na edukacijama se maturantima govorilo o informacijskom poremećaju u kojemu je publici teško razlikovati vjerodostojnu od obmanjujuće ili lažne informacije. Takvo okruženje potiče nepovjerenje u tradicionalne medije i druge institucije. Učenici su naučili razlikovati misinformacije (pogrešne informacije koje se prezentiraju kao činjenice, a koje nisu stvorene s namjerom nanošenja štete) i dezinformacije (lažne, netočne ili zavaravajuće informacije, koje su osmišljene, predstavljene i promovirane kako bi nanijele štetu javnosti ili radi stjecanja profita). Predavači s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta upoznali su maturante s obilježjima dezinformacija te naglasak stavili na uporabu digitalnih alata u stvaranju lažnih informacija: cheapfakes i deepfakes te na klikbejt varke, odnosno mamilice. Kako bi prepoznali dezinformacije, savjetovali su predavači, potrebno je proučiti impresum, domenu i izgled stranice, potom izvještavanje drugih medija o istom događaju i poštivanje temeljnih novinarskih pravila. Treba, također, pripaziti na fotografije i snimke jer veže li se fotografija uz različite teme, vjerojatno nije pouzdana, upozoreno je na edukacijama. Kroz edukacije se maturantima posebno posvijestila važnost medijske pismenosti, odnosno kritičkog promišljanja medijskih sadržaja.

Sa ciljem suzbijanja dezinformacija u hrvatskome medijskome prostoru, Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture financiraju provedbu projekata „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ u sklopu mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, a koja se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Projekt je službeno počeo 1. rujna 2023. i traje do 28. veljače 2025. godine.

Tekst: Silvana Burilović Crnov

Foto: www.fra-gimnazija-sinj.com

Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.