Arhiva kategorije: Novosti

Duhovni online poticaj za katoličke novinare

Poštovane kolegice i kolege,

tradicija je u našemu Društvu da se u korizmi okupimo na susret i duhovnu obnovu. Ove je godine taj susret onemogućen zbog širenja koronavirusa, koji ugrožava zdravlje ljudi u većem dijelu svijeta. Ta svjetska pandemija izazov je za nas kao kršćane, a još više za nas kao kršćanske, katoličke novinare. Stoga sam zamolila fra Darka Teperta da nam održi online duhovnu obnovu.

U nastavku je poveznica na njegov kratki duhovni nagovor u kojemu s biblijskoga i duhovnog stajališta progovara o vremenu krize i evanđeoskom odgovoru.

https://www.youtube.com/watch?v=l6ZsJubmuyc

Sadržaj slobodno možete dijeliti.

Poštovane kolegice i kolege, osobni susreti su nam sada za dobro sviju odgođeni, ali kao komunikatori imamo na raspolaganju brojna sredstva za susret i međusobnu potporu i blizinu.

Vama i svima vašima želim da ostanete zdravi i da zajednički i dalje ustrajemo u svojim osobnim i medijskim objavama i djelovanju u istini i dobru.

Srdačno,

dr. sc. Suzana Peran,predsjednica HDKN-a

HBK o sprječavanju koronavirusa

Odredbe biskupa Hrvatske biskupske konferencije u vezi sa sprječavanjem širenja bolesti COVID-19

Svjesni sadašnjih zahtjevnih okolnosti, a kao dionici odgovornosti za zdravlje i život vjernika i drugih građana, te u skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, donosimo privremene mjere koje stupaju na snagu u petak, 20. ožujka 2020. i traju do drugačije odluke.

1. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima.

2. Svećenici neka slave svetu misu bez sudjelovanja zajednice, a u skladu s odredbama Rimskoga misala upotrijebit će se oblik „Reda mise bez naroda“. Neka istodobno žarko ustraju u molitvi Časoslova i razmatranju, prinoseći prošnje za Božji narod i sav svijet.

3. Dijecezanski biskupi, sve do opoziva, vjernike u Hrvatskoj oslobađaju obveze sudjelovanja na nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi. Neka vjernici ovu obvezu zamjene molitvom, postom, dobrim djelima, čitanjem Božje riječi, molitvenim sudjelovanjem u prijenosu euharistijskoga i drugih slavlja, prenošenih putem radija, televizije i drugih elektroničkih sredstava. Neka se tijekom prijenosa euharistijskog slavlja posebno združe primanjem duhovne pričesti.

4. Potrebno je vjernicima, napose djeci, mladima i obiteljima posredstvom elektroničkih medija omogućiti pristup katehetskim i drugim duhovnim sadržajima. O tome, neka po odredbi dijecezanskih biskupa, skrbe katehetski uredi ili druga tijela i službe koje su na pomoć župnicima u njihovu pastoralnom djelovanju.

5. Neka crkve za vrijeme trajanja epidemije budu otvorene isključivo pod sljedećim uvjetima:
a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti;
b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra;
c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja.

6. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji.

7. Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera.

8. Bolnički kapelani i svećenici koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama trebaju slijediti upute spomenutih ustanova za prevenciju infekcija.

9. Nad/biskupijski, župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom.

10. Katolički vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne i dobrotvorne ustanove dužne su slijediti upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

11. U crkvenim ustanovama u kojima živi više osoba, kao što su svećenički domovi, redovničke kuće, sjemeništa, neka se ograniče izlasci i kontakti s posjetiteljima izvana.

Svećenici i ostali pastoralni djelatnici neka objave ove upute u župnim časopisima, oglasnim pločama ili na web-stranicama.

Podsjećamo vjernike da nam je svima kršćanska dužnost posvjedočiti solidarnost i učiniti sve da bi se spriječilo širenje virusa. Pretvorimo ovu krizu u prigodu da, unatoč ovoj kušnji, u nadi budemo radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani (usp. Rim 12,12).

Neka molitva, post i djela ljubavi ostanu obilježje ovoga korizmenog vremena, a molitva za zdravlje i blagoslov našega naroda i drugih hrvatskih građana u ovom izazovnom vremenu neka bude ustrajna.

Moleći zagovor Blažene Djevice Marije, Zdravlja bolesnih, u Gospodinu vas pozdravljamo.

BISKUPI HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

Zagreb, 19. ožujka 2020.

Održana skupština katoličkih novinara 2020.

Godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara održana je u četvrtak, 30. siječnja 2020. godine u kapucinskom samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu.

Uz članove Društva, skupštini je nazočio i provincijal Hrvatske kapucinske provincije fra Jure Šarčević, te predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija hvarski biskup Petar Palić kojem je ovo bio prvi susret ovakve vrste s katoličkim novinarima.

U prvom dijelu skupštine, predsjednica Društva dr. Suzana Peran podnijela je izvješće o radu u protekloj godini. Od prošle skupštine koja je bila izborna, Društvo je uz redovite duhovne obnove u korizmi i došašću, po prvi puta sudjelovalo u manifestaciji „Noć knjige“. Tom su prigodom predstavljena izdanja koje je desetak članova Društva napisalo, odnosno uredilo tijekom dvije godine.  Društvo je sudjelovalo u zajedničkoj proslavi Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija koja je održana na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a tom su prigodom dodijeljene nagrade i priznanja Društva. Također, Društvo je sudjelovalo i u obilježavanju 5. obljetnice smrti svoga utemeljitelja dr. fra Mirka Mataušića. Financijsko izvješće podnijela je tajnica Društva Marija Belošević.

Za ovu godinu, Društvo planira redovite duhovne obnove za članstvo, dodjelu nagrada i priznanja uz Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. Planira se i uključenje u obilježavanje Mahnićeve godine, kao i proslavu 50. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića. Uz „Noć knjige“ planira se predstavljanje izdanja i tribina, a u planu je i obilježavanje 100. obljetnice rođenja, te 15. smrti sv. Pape Ivana Pavla II.

U drugom dijelu skupštine izlaganje na temu „Mjesto i poslanje katoličkih medija i novinara katolika u Crkvi i društvu“ održao je biskup Palić. Svoje izlaganje biskup je započeo premisom, kako je kršćanstvo „religija medija“. U tom vidu je podsjetio, kako su se kršćani od početka koristili medijskim mogućnostima koje su im bile na raspolaganju da bi pronosili Radosnu vijest svijetom. „Isus Krist, Pavao, prvi kršćani oni su na različite načine nastojali ostvariti prenošenje, odnosno komunikaciju novosti, koja je doista za onaj svijet bila novost, te nove dobre, odnosno radosne vijesti definitivno drukčije do tada nečuvene i do tada nečuvenog pogleda na bližnjega i na svijet.“ Osvrćući se na Isusov komunikacijski model podsjetio je kako su to bila najprije dvanaestorica, pa sedamdesetorica koji su pronosili poruku. K tomu, tu su i njegova čudesa čiji su svjedoci umnažali vijest o njima. Nasuprot tomu modelu, Pavao je stvarao nove zajednice koje su prenosile vijest, poruku u svojoj okolici, a da bi ih učvrstio, Pavao je pisao pisma. U kasnijim vremenima, mediji prenošenja Radosne vijesti su bili različiti: arhitektura, pučka pobožnost, slikarstvo, glazbena umjetnost, prva tiskana časopisa i dr.

Danas u 21. stoljeću, sveprisutnosti na internetu događa se nova komunikacija vjere, „u smislu da vjera više nije neka teoretska tema o kojoj se raspravlja, nego se vjeru doživljava“ ustvrdio je biskup Palić.

Nadalje se kratko osvrnuo na ovogodišnju poruku pape Franje uz 54. Svjetski dan društvenog komunikacija „Da možeš pripovijedati svome sinu i svome unuku (Izl 10, 2). Život stvara povijest”. Podsjetio je, kako se Papa usredotočio na vrijednost pripovijedanja čime je posvijestio koliko je važno pobijediti napasti pripovijedanja priča koje uništavaju.

Papa podsjeća da u vremenu u kojem se koristimo riječju kao instrumentom i sredstvom i razdiobe,  komunikacija je autentična jedino onda ako gradi, a ne ako uništava, i ako je komunikacija ponizna u traženju istine, rekao je biskup, te nastavio „Papa zahtijeva od svih nas, da to naše pripovijedanje govori o nama i o ljepoti koja se nalazi među nama, i potiče nas ‘da udišemo istinu dobrih priča’“. Biskup je nadalje naglasio, kako i u ovogodišnjoj poruci nalazimo retke vezane uz lažne vijesti, što je bila tema prošlogodišnje poruke. K tomu, u poruci se našlo mjesta i za druge česte teme papa Franje: pohlepa, ogovaranje, tračevi.

Na sve to od nas se očekuje „hrabra reakcija“, kako bi se te prijetnje odbacile. Tako u svijetu u kojem postoji mnogo razdora, Papa želi da na vidjelo dođe istina o onome što jesmo. Također u poruci Papa naglašava i djelovanje Duha Svetoga, koji čini „da se svaka priča, pa i ona najzaboravljenija može ponovno roditi kao remek-djelo, odnosno da postane dodatak evanđelju“. To Papa potkrepljuje primjerom susreta između Božje i čovjekove slobode, te nas potiče da čitamo djela svetaca, te da međusobno dijelimo priče koje „mirišu na evanđelje“ čime potičemo jedni druge u širenju dobrote u ovome svijetu.

Iz ove Papine poruke je jasno da mediji mogu biti veoma manipulativni, i da upravo sve to zahtijeva određenu medijsku etiku, tj. kodeks ponašanja. Temelji te medijske etike za nas kršćane, katolike, katoličke novinare jesu svakako antropologija, ljudskost i čovjekovo dostojanstvo, rekao je biskup Palić. U tom kontekstu je posvijestio kako je „čovjek stvoren kao slobodno biće, te djeluje u slobodi, a sloboda znači i preuzimanje odgovornosti. Čovjek je slika Božja, no to ne znači da čovjek u svojoj svemoći može i smije sve činiti, nego da čovjek ima odgovornost prema bratu i svemu stvorenomu. Osoba, ona ima svoje dostojanstvo i dio je zajednice, i zato treba pomoći i sve učiniti da osoba sačuva svoje dostojanstvo i da to dostojanstvo slobodno živi kao član određene zajednice“. Nadalje je podsjetio,  da komunikacija nije, i ne bi smjela biti samo prenošenje informacija, nego da bi „trebala služiti i za izgradnju zajedništva, jer je i osoba dio zajednice“. Osobitost pak katoličkih novinara je Isusov poziv na izgradnju kraljevstva Božjega. „Svatko od nas krštenika je poslan biti graditeljem kraljevstva, a ta poruka o Božjem kraljevstvu može sadržavati i sadrži i moja očekivanja onoga što je pozitivno i moje nastojanje to pozitivno provesti u djelo. Da u toj izgradnji nismo sami, katolički novinar polazi od činjenice da nam je Krist poslao svoga Duha, a taj Duh je snaga koja čini da možemo ostvariti Božju volju, i Duh Božji omogućava iskustva, Duh Božji proširuje znanje, pa sve do iskustva transcendentnog. Cijeli naš ljudski život je izraz odnosa Boga s nama, i nas s Bogom“.

Na kraju je biskup Palić, posvijestio kako je važno da budemo autentični. „Naša autentičnost proizlazi iz trostruke dimenzije. Prva dimenzija autentičnosti katoličkog novinara je svakako vjernost Isusu Krist, tj. ako Isus Krist ne ispunjava moj život i ako njegova poruka Radosne vijesti ne ispunjava moj život po čemu se ja mogu zvati katoličkim novinarom? To ispunjavanje moga života Isusom Kristom i kako to posvjedočiti to je konkretno pitanje na koje svatko od nas treba dati odgovor. Druga oznaka katoličkog novinara je vjernost Crkvi: tko sam ja u Katoličkoj Crkvi ako mene ne određuje moj odnos ljubavi prema Crkvi, a taj odnos uključuje i moju kritičnu riječ, jer je moja Crkva, jer ju volim, jer želim da bude bolja, jer želim da odražava lijepo lice. A treća dimenzija je moj bližnji. Mi smo u pluralnom društvu u kojem kao jedna ponuda stoji moje katoličanstvo, moj Isus Krist, moja Katolička Crkva (usp. Marasović). Postavlja se pitanje: kako i na koji način i što učiniti da moja ponuda među svim drugim ponudama bude primamljiva, jasna, autentična. To je temeljno pitanje i za medije kako to predstaviti da onaj koji želi nešto otkriti, ili koji traži da može pronaći i reći to je pravi odgovor za mene“.

Božić 2019.

“U to vrijeme godišta, mir se svijetu naviješta…“, riječima božićne pjesme svim članovima Hrvatskoga društva katoličkih novinara i njihovim obiteljima, svim kršćanskim novinarima i svim korisnicima naših medija, od srca čestitamo božićne blagdane.

Neka Djetešce rođeno od Djevice osnaži sva naša nastojanja i naše medijsko djelovanje ispuni mirom i ljubavlju na korist i rast svakog čovjeka. Božićna blaga vijest neka ispuni naša srca i naša uredništva kako bi nam nadolazeća godina svima bila blagoslovljena.

dr. sc. Suzana Peran,
predsjednica HDKN

Adventski susret 2019.

Adventski susret Hrvatskoga društva katoličkih novinara održan je u subotu 7. prosinca u Samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu. Tema susreta je bila “Učitelju moj, da progledam” (Mk 10,51), a vodio ju je svećenik Varaždinske biskupije i docent na Odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta doc. dr. Krunoslav Novak. Na početku su sve nazočne pozdravili Suzana Peran – predsjednica HDKN-a i fra Jure Šarčević – provincijal Hrvatske kapucinske provincije.

Dr. Novak je u prigodnom razmatranju na temelju evanđeoskog odlomka govorio o važnosti susreta, prepoznavanja i slušanja Božje riječi i poruke za život svakoga pojedinca. Posebnu pozornost je posvetio komunikaciji – kako s Božjom riječi tako i s bližnjima, a odgovarajući na pitanja sudionika susreta istaknuo je i posebnosti društvenih mreža koje trebaju biti mjesto susreta i traganja za istinom.

Nakon nagovora slijedilo je adventsko darivanje i zajednički objed. Na susretu, na kojem su sudjelovali katolički novinari iz različitih crkvenih i svjetovnih uredništva, predvođeni predsjednicom HDKN-a dr. sc. Suzanom Peran, prikupljen je i adventski dar za misiju u Boliviji, u kojoj djeluje hrvatski kapucin fra Ivica Vrbić.