Arhiva oznaka: Papa Franjo

Provjereno i vjerodostojno

Istinujući u ljubavi

Poticaji pape Franje, upućeni novinarima, kako se odnositi prema dezinformacijama, prema njihovim tvorcima i žrtvama

Usred dvo-i-pol godišnjeg rata u Ukrajini i ratnih sukoba u Izraelu i Palestini, a i nebrojenih drugih međusobnih suprotstavljanja ljudi na Zemlji, gdje sukobljene strane uvijek plasiraju i brojne dezinformacije, dobro je prisjetiti se Papinih poziva novinarima i medijima da istinom i ljubavlju gase požare, a ne da ih potpiruju.

Pozivajući se na dva govora, jedan s početka siječnja ove godine te jedan s kraja siječnja 2022. godine, želim ovdje naglasiti važnost stalnog isticanja podsjetnika na bitnu ulogu novinara i medija kada su u pitanju činjenice, nasuprot iskrivljavanjima i izmišljotinama, i kada su u pitanju ljudi kojima su te (ne)istine upravljene.

Papa Franjo je 4. siječnja 2024. godine u audijenciju primio skupinu katoličkih novinara iz Njemačke. Prigodnu poruka na susretu im je podijelio u pisanom obliku, a ovdje ističem neke njene naglaske.

Sveti Otac te katoličke medijske ljude poziva da svojim radom pomognu kako bi se jezik korišten u medijima razoružao. To se postiže poštivanjem drugih i poticanjem na veće razumijevanje i mir među ljudima. „Koliko se sukoba danas, umjesto da se ugase dijalogom, raspiruje lažnim vijestima ili zapaljivim izjavama koje se šire medijima!“, stoji u tekstu. Papa nadalje poziva novinare da, praktičnom i živom vjerom ukorijenjeni u kršćanstvu, sa srcima koja je Evanđelje ‘demilitariziralo’, podupiru razoružavanje jezika.

Predstavnike Društva katoličkih novinara u Njemačkoj, koji rade u crkvenim i u svjetovnim medijima, Papa je u svom pisanom govoru podsjetio na važnost života u zajedništvu, u kvalitetnim međuljudskim odnosima, svjesni univerzalnosti kao bitne sastavnice Crkve.

Pohvalio je i zauzimanje novinara za ekumenizam i međureligijski dijalog, za obranu mira, slobode i ljudskog dostojanstva, kao uvijek važnih ciljeva. Postoji hitna i temeljna potreba, stoji u govoru, za poticanjem mira i razumijevanja, za izgradnjom mostova, za spremnošću na slušanje i za komunikacijom punom poštovanja prema drugima i drugačijima. Crkvi je potrebna komunikacija koja je u isto vrijeme ljubazna, ali i proročki odvažna.

To vrijedi i za sinodalni put kojim je krenula Crkva u Njemačkoj, a koji nije bez zapreka, suprotstavljanja, nesporazuma i dezinformacija, a ponekad i namjernih krivih interpretacija tijeka unutarnje obnove Crkve. S novinarske točke gledišta, „sudjelovanje u sveopćem sinodskom procesu je dobro. Katolički komunikatori imaju dragocjenu ulogu u takvim situacijama: dajući točne informacije, oni mogu pomoći razjasniti nesporazume i prije svega spriječiti njihov nastanak, pomažući međusobno razumijevanje, a ne sukob.“

Papa je pozvao novinare da, kada komuniciraju, uvijek misle na lica ljudi, osobito siromašnih i običnih ljudi, onih na rubu, obespravljenih, migranata i da pođu od njih, „od njihove stvarnosti, od njihovih drama i njihovih nada, pa makar to značilo ići protiv struje i istrošiti potplate svojih cipela!“

Upravo kada su u pitanju ljudi i odnos s njima, želim istaknuti riječi pape Franje upućene drugoj skupini medijskih djelatnika, s kojima se susreo na audijenciji krajem siječnja 2022. godine. Iako se kontekst njihove borbe protiv dezinformacija tada svodio uglavnom na upitno izvješćivanje medija o Covidu-19, Papa je u svojoj poruci predstavnicima Međunarodnog konzorcija katoličkih medija poručio da ostanu vjerni istini, poštujući svakog čovjeka. U jeku nebrojenih dezinformacija o pandemiji Covida-19, papa Franjo pozvao je novinare, napose katoličke medijske profesionalce, da provjeravaju činjenice koje iznose, ali i da zauzmu stav poštovanja prema onima koji proizvode i konzumiraju lažne vijesti.

„Komunikatori moraju pažljivo promatrati činjenice, provjeravati njihovu točnost, kritički procjenjivati izvore svojih informacija i na kraju prenijeti svoja saznanja. Teret odgovornosti tim je veći kada se, kao što se često događa, od izvjestitelja traži ne samo da iznese jednostavne činjenice o slučaju, već i da objasni njegove implikacije dajući komentare i elemente potrebne za pravednu ocjenu. (Poruka pape sv. Pavla VI. 1972. za Svjetski dan komunikacija).”

Papa Franjo zatim se osvrnuo na svaku od tri riječi iz gesla i cilja Konzorcija da bude “zajedno za istinu”.

Govoreći o prvoj riječ gesla – “zajedno” – rekao je da kršćanski komunikatori, koji se umrežavaju i dijele znanje, već nude “početni oblik svjedočenja”. Uz pandemiju i “infodemija” se raširila svijetom. Ona izobličuje stvarnost i širi strah, što u našemu „globalnom društvu dovodi do eksplozije komentara o krivotvorenim, ali i o izmišljenim vijestima”.

“Biti ispravno informiran, pomoći u razumijevanju situacija na temelju znanstvenih podataka, a ne lažnih vijesti, ljudsko je pravo. Točne informacije moraju se osigurati prije svega onima koji su slabije opremljeni, najslabijima i onima koji su najugroženiji.”

Osvrćući se na drugu riječ – “za” – Papa je podsjetio da su kršćani svakako “protiv nepravde i laži, ali uvijek za ljude”.

Pozvao je članove Konzorcija da nikada ne previde “temeljnu razliku između vijesti i ljudi”, čak i dok se bore protiv dezinformacija. “Lažne vijesti treba opovrgnuti, ali pojedince uvijek treba poštovati, jer oni u njih vjeruju, često bez pune svijesti i odgovornosti.”

Polazeći od toga da kršćanski novinari trebaju gajiti evanđeoski stil izvješćivanja, biti graditelji mostova, tvorci mira, ali prije i iznad svega, tražitelji istine, Papa podsjeća da je stvarnost „uvijek slojevitija nego što vjerujemo, te moramo poštovati sumnje, tjeskobe i pitanja ljudi, nastojeći ih pratiti, a da ih nikada ne odbacimo”.

Papa Franjo također je upozorio na konfliktno držanje ljudi prema znanosti, ali i na znanstveni fideizam, dok je znanost stalno u procesu “približavanja rješenju problema”. Zato je pozvao kršćanske novinare da pokušaju pratiti ljude u njihovu rastu i sazrijevanju, dajući im odgovore na “smiren i razuman način”.

Papa Franjo se zatim dotaknuo i posljednje riječi – “istina” – kako bi potaknuo grupu da ostvaruje svoj cilj provjeravanja činjenica, istovremeno ih upozoravajući da ne popuštaju pred interesima moćnih ili pred komercijalnim dobicima. “Protuotrov za svaku vrstu krivotvorenja je da dopustimo da nas pročisti istina. Za kršćane istina nikada nije samo koncept koji ima veze s prosuđivanjem stvari. Istina se odnosi na život kao cjelinu.”

“Raditi u službi istine,” zaključio je Papa, “znači tražiti ono što pogoduje zajedništvu i promiče dobro sviju, a ne ono što izolira, razdvaja i suprotstavlja”.

Iz ovih dvaju govora posebno se osjeti Papina ljubav prema malom čovjeku, koji se sve teže snalazi u medijskoj džungli što ga potpuno okružuje pa i straši. Obični smrtnici, uključujući katolike, najčešće ismijavaju one koji nasjednu na dezinformacije, u stilu „tako ti i treba kad si naivan i glup“. Nasuprot tome, može nas začuditi blagost Svetog Oca, čak i prema onima koji proizvode dezinformacije, a ne samo prema njihovim žrtvama i konzumentima. Jasno, i u njima Papa prepoznaje lice brata-Krista kojemu treba pristupiti blago, strpljivo, s poukom, uvijek s istinom, ali i s ljubavlju.

Tekst: Marko Puškarić

Foto: Gilbert Hofman

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Provjereno i vjerodostojno

Nepostojeća izjava pape Franje o postu

Ubrzo nakon objave papine korizmene poruke, 1. veljače 2024. godine, društvene mreže i razni internetski portali počeli su širiti dezinformaciju da je papa Franjo izjavio kako katolici mogu jesti što god žele tijekom korizme. Navodna izjava, koja je izazvala veliki interes i kontroverze, bila je naslovljena: „Jedite što god želite za Uskrs”.

Ta se dezinformacija ubrzo proširila društvenim mrežama, gdje su je dijelili i o njenom značenju ozbiljno raspravljali i dobronamjerni vjernici, ali čak i neki svećenici. Mnogi su bili zbunjeni i zabrinuti, s obzirom na to da je post tijekom korizme duboko ukorijenjena tradicija među katolicima. Korizma, u trajanju od 40 dana, vrijeme je molitve, posta, obraćenja i djela milosrđa. Tradicionalno, katolici se tijekom tog vremena suzdržavaju od mesa na određene dane, redovito petkom, a posebno na čistu srijedu i na veliki petak.

Jedna od viralnih objava sadržavala je navodnu izjavu pape Franje koja je u prijevodu glasila ovako: „Jedite što god želite za Uskrs, žrtva nije u želucu, nego u srcu. Oni koji se suzdržavaju od mesa, ali ne razgovaraju sa svojom rodbinom ili ne posjećuju roditelje, ne dijele hranu s potrebnima i kritiziraju druge ljude, nisu bolji zbog toga. Bolje je tražiti dublji odnos s Bogom kroz bolje postupanje prema drugima, budimo manje arogantni i ponizniji u srcu.”

Ta je dezinformacija u pet dana podijeljena  više od 700 puta, najviše na Facebooku i X-u (bivšem Twitteru), a  izazvala je različite reakcije među vjernicima. Neki su bili zbunjeni i pitali se je li moguće da je papa Franjo zaista rekao nešto što bi se moglo protumačiti kao ublažavanje strogosti korizmenog posta. Drugi su bili skeptični, s obzirom na dosadašnje stavove pape i na tradicionalno naučavanje Crkve. Dodatno zbunjuje i to što se lažni citat, točnije, njegov drugi dio, nekako naslanja na Isusov nauk da „ne onečišćuje čovjeka što ulazi u usta, nego što iz usta izlazi – to čovjeka onečišćuje“ (Mt 15,11). Zato su se mnogi i uhvatili u ovu zamku, jer svi se lako nađemo u stvarnosti vlastite slabosti i grijeh ogovaranja, neopraštanja, nepomirivanja ili nedostatka poniznosti u odnosu na naše bližnje. Jedan korisnik Twittera napisao je: „Ako je ovo stvarno istina, papa Franjo je upravo revolucionirao korizmu. Ali, stvarno mi je teško povjerovati da je ovo točno.” Drugi korisnik je komentirao: „Ovo mora biti lažna vijest. Papa Franjo uvijek naglašava važnost posta i pokore tijekom korizme.”

Ubrzo nakon što je dezinformacija počela kružiti, iz Vatikana je izdano službeno priopćenje u kojem je kategorički demantirana izjava koja se pripisuje papi Franji. U priopćenju se naglašava da papa nikada nije rekao ništa slično i da je navodni citat posve izmišljen. Vatikanski glasnogovornik je rekao: „Papa Franjo nikada nije dao takvu izjavu. Njegova poruka za korizmu 2024. godine poziva na duhovnu obnovu i važnost molitve, posta i milostinje.”

Službena poruka pape Franje za korizmu 2024. godine, koja nosi naslov „Bog nas vodi kroz pustinju do slobode” (https://ika.hkm.hr/dokumenti/papina-poruka-za-korizmu-2024-godine/), niti ne spominje prehrambene navike tijekom korizme. Umjesto toga, papa je naglasio važnost hoda, kao izlaska iz ropstva i ulaska u slobodu. „Da bi naša korizma bila konkretna, prvi korak je željeti vidjeti stvarnosti.“ Kao što je stvarnost migranata na Lampedusi, koje je papa posjetio, ili kao što je stvarnost „globalizacije ravnodušnosti“, koju je papa  suprotstavio dvama sve aktualnijim pitanjima: „Gdje si?“ (Post 3, 9) i „Gdje ti je brat?“ (Post 4, 9). Papa je također istaknuo da je korizma vrijeme za zastajanje i molitvu. „Vrijeme je za djelovanje, a u korizmi djelovati znači također zastati. Zastati u molitvi kako bi se primilo Božju riječ i zastalo poput Samarijanca pred svojim ranjenim bratom.“

Ovaj incident s izmišljenom porukom pokazuje kako društvene mreže mogu biti plodno tlo za širenje dezinformacija. Lažna vijest se brzo proširila, djelomično zbog svoje senzacionalne prirode, ali i zbog nedostatka kritičkog preispitivanja od strane korisnika mreža. Mnogi su podijelili vijest bez provjere izvora i bez utvrđivanja je li informacija točna.

Kako bi se borili protiv ovakvih situacija, važno je da korisnici društvenih mreža budu oprezni i kritični prema informacijama koje dijele. Uvijek treba provjeravati izvore i tražiti potvrdu iz pouzdanih i službenih kanala, prije nego što prihvate neku vijest kao istinitu. Vatikan i druge vjerske ustanove često izdaju službena priopćenja, koja lako mogu pomoći u razjašnjavanju situacija i demantiranju lažnih tvrdnji.

Post je ključni dio katoličke tradicije i simbolizira pokoru, samodisciplinu i duhovni rast. Tijekom korizme, vjernici se potiču na post i suzdržavanje od zla, kao i na intenziviranje molitve i činjenja dobrih djela. Ta praksa nije samo fizički čin odricanja od određene hrane, već i duhovna vježba koja ima za cilj približiti vjernike Bogu i pomoći im u njihovom duhovnom rastu.

Papa Franjo je u svojim govorima često naglašavao važnost autentičnog življenja vjere, koje uključuje ljubav prema bližnjemu, milosrđe i obnovu cijeloga čovjeka iznutra. Njegove poruke za korizmu uvijek pozivaju na dublje duhovno preispitivanje i autentično življenje vjere.

Dezinformacija o izjavi pape Franje da katolici mogu jesti što god žele tijekom korizme, izmišljotina je koja je izazvala znatnu zbrku među vjernicima. Brza reakcija Vatikana i službeni demantij pomogli su razjasniti situaciju, ali ovaj incident naglašava važnost provjere informacija i odgovornog korištenja društvenih mreža. Korizma ostaje vrijeme posta, molitve i djela milosrđa, a papa Franjo nastavlja poticati vjernike na dublje duhovno i istinsko življenje u skladu s Kristovim naukom.

Marko Puškarić

Izvor ilustracije: Pray Everyday
Izvor ilustracije: Father Jim Sichko

Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Novosti, O Društvu

Etički izazovi umjetne inteligencije

Predavanje prof. Barščevskog o etičkim izazovima umjetne inteligencije

U okviru godišnje skupštine Hrvatskoga društva katoličkih novinara, u četvrtak 14. ožujka 2024. u samostanu Klanjateljica Krvi Kristove u Zagrebu, predavanje s temom „’Dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno’ (Post 3,6) – čovjek pred etičkim izazovima umjetne inteligencije“ održao je izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski.

Polazeći od Poruke pape Franje za  57. Svjetski dan mira (1. siječnja) „Umjetna inteligencija i mir“, te Poruku za 58. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija (12. svibnja) „Umjetna inteligencija i mudrost srca. Prema uistinu ljudskoj komunikaciji“, predavač je uvodno naglasio, kako je ova tema „ne toliko teška, koliko je široka“.

Pojašnjavajući naslov predavanja za koji je uzet citat iz Knjige Postanka, rekao je „Eva je uzela plod i dala Adamu, što je bio razlog zašto su bili istjerani iz raja. Umjetna inteligencija izgleda tako, ali ne znam da li će nas koštati života. Teme i pitanja povezani s umjetnom inteligencijom svakim danom postaju ne samo sveprisutniji među znanstvenicima i stručnjacima u sferi tehnologija, nego i u različitosti svojim učenjima. Sveprisutnost umjetne inteligencije stvara nove izazove i prilike. No, sa sobom nosi značajne rizike koje mogu imati dalekosežne posljedice, uključujući prijetnje privatnosti, psihičkom zdravlju i obiteljskim odnosima, povećanje društvenih ekonomskih nejednakosti kao i potencijalno zlouporabu u nadzoru i vojnim primjenama, što bi moglo dovesti do tragičnih posljedica kako za okoliš i ljudski habitat, tako i za sam ljudski život.“ U tom je vidu predavač posvijestio kako svjedočimo velikom doprinosu tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom, koja uvelike olakšavaju i ubrzavaju mnoge svakodnevne aktivnosti, podižući kvalitetu života na višu razinu.

U središnjem dijelu predavanja ukazao je na odnos Crkve prema umjetnoj inteligenciji. „Pred sve većim utjecajem umjetne inteligencije na svakodnevni život, ali i pred promjenama paradigmi ljudskog života, Crkva ne može ostati po strani, nego je pozvana dati svoje svjedočanstvo vjere, nade i ljubavi, navještajući evanđelje spasa. Pred sve rasprostranjenijim osjećajima, ravnodušnosti i nemoći, ona mora posvjedočiti svoju vjeru u Boga ‘koji je tako ljubio svijet, koji je dao svoga Sina i prvorođenca, da ni jedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni’. Pred razočarenjem i apokaliptičkim scenarijem kraja svijeta, ona je pozvana probuditi u ljudima sigurnost, nade u Božji, i bolji svijet. Pred bešćutnošću na boli stradanja drugih, hladnoćom ekonomskih računica, egoizmom, Crkva je pozvana pokazati milosrđe i ljubav, nadahnuti istinu.“

U tom kontekstu je spomenuo i etičke principe umjetne inteligencije, te je podsjetio na  doprinos ovome pisaca znanstvene fantastike i filmskih režisera koji svojim djelima imaju određeni utjecaj na stvaranje predodžbe o budućnosti svijeta, te ulozi u njemu umjetne inteligencije, te interakcije između ljudi i robota. „Sve što čovjek zamisli izgleda ostvarivo, no svako ostvarenje sa sobom vuče i konkretne posljedice, koje mogu biti ne samo ozbiljne i nepovratne, nego razarajuće i smrtonosne za pojedinca, ali i za cijelo čovječanstvo i svijet. Upravo zato, više nego ikad, svjesni smo potrebe etičkih principa u razvoju umjetne inteligencije, jasnim pravilima za njeno korištenje, no također i teškoća u njihovoj izradi, a posebice u primjeni.“ Stoga, upravo „Crkva kao majka i učiteljica, koja okuplja ljude iz svakog vremena i plemena i puka jezika, ne može po svojoj naravi kao sakrament najprisnijeg sjedinjenja ljudi s Bogom i jedinstva ljudskoga roda, te znak i sredstva potpuno ostvarenja tog jedinstva u budućnosti, ostati po strani tamo gdje se stvara nova slika čovjeka i tamo gdje se kroji budućnost čovječanstva i zemlje“, jer, nastavio je predavač „za razliku od iskrivljenog mišljenja, da je Crkva neka zaostala institucija koju je pregazila vrijeme, koja ograničava čovjeka i opće razvoj društva, u stvarnosti ona je oduvijek išla u korak s vremena, tražeći uvijek najbolja, često i inovativna rješenja za propovijed i širenje evanđelja,  imajući uvijek na umu svoju misiju naučavati, posvećivati i upravljati, a tako i dobro svakoga pojedinca i cijele ljudski zajednici“.

Pojasnio je, kako je stav Crkve  prema umjetnoj inteligenciji kao i prema novim tehnologijama, „produžetak zauzimanja i nastojanja Crkve oko razvoja i napretka svega što je dobro i Bogu milo, ne samo kroz primjenu svakodnevnom životu novih izuma, nego ponajprije kroz inkulturaciju i evanđelja povijesti, no uvijek s veoma izričitom brigom za dobrobit cijelog čovječanstva i svakog čovjeka, a posebice onih najpotrebitijih i najsiromašnijih. Crkva je danas svjesna da je čovječanstvo ušlo u novo doba, u kojim je umjetna inteligencija sve prisutnija u svim aspektima svakodnevnog života, te da se tehnologijom doskočilo u nebrojnim nevoljama koje su mučili i sputavale ljudsko biće“.  

Nadalje, prof. Barščevski je podsjetio, kako je prvi papa, koji je u jednom svom govoru upotrijebio riječ robotika bio Ivan Pavao II.. On je još 1987. biskupima iz Piemonta u povodu Adlimina apostolorum ukazao na važnosti svijesti „o društvu koje se mijenja i postaje tehnološki naprednije, što je preokret za koji ne znamo kamo će odvesti i kada će završiti.“ „Tehnika utječe na ekonomiju koja je postala znanost te zahtjeva autonomije od politike i etike. Nekoliko godina kasnije, 1990. Ivan Pavao II. govori o umjetnoj inteligenciji. Papa Benedikt XVI. također je jednom spomenuo umjetnu inteligenciju, no najčešće o njoj govori Papa Franjo, što je normalno zato što upravo u ovih posljednjih deset godina vidimo i najveći razvoj. U tom je vidu predavač rekao kako od 31. siječnja 1987. imamo 26 papinskih tekstova: od toga osam Ivana Pavla II., jedan Benedikta XVI., te 17 pape Franje. Uz to, imamo i druge prinose Papinskih akademija o umjetnoj inteligenciji. „Ako malo bolje proanaliziramo sve te dokumente i izjave vidimo da etičko pitanje nije uvijek bilo u središtu, nego se više pažnje posvećivalo crkvenom nauku o čovjeku i njegovom komuniciranju društva koje se mijenja.“ Govoreći o etičkim načelima, predavač je naglasio kako i Sveta Stolica ističe važnost inkluzivnosti, transparentnosti, sigurnosti, jednakosti, povjerljivosti, pouzdanosti. Tu vidimo veliki izazov, jer ta načela nalazimo u etičkim smjernicama različitih IT kompanija.  Sveta Stolica se posljednjih godina veoma aktivno pridružila tim nastojanjima za bolju regulativu, te je ukazao na dokument „Rome Call for AI Ethics“ koji je nastao u Papinskoj akademiji za život s naglaskom na algor-etiku, a početkom prošle godine su ga potpisali predstavnici triju abrahamskih religija.

Etičke smjernice su dosta ograničene,  one proizlaze iz spoznaje da je potrebna regulativa. U tom je vidu podsjetio, kako u Poruci za Svjetski dan mira papa Franjo prvi put govori o regulativi. „Dakle, da moraju biti neka ograničenja, i ako se ona prekorače, da mora biti neka institucija koja će kazniti. No, problem je u tome, što su danas kazne novčane“.

Prof. Barščevski je podsjetio i kako je Crkva napravila   Magisterium AI na nekoliko jezika u koji je uneseno nekoliko tisuća dokumenata Katoličke Crkve koje citira u odgovorima.

Na pitanje gdje se nalazi izazov, naglasio je, kako on nije toliko u stvaranju etičkih smjernica, tj. donošenju regulativnih okvira za umjetnu inteligenciju, već ponovno otkrivanje sebe kao Božje slike. „Stvarajući i razvijajući umjetnu inteligenciju čovjek na nju reflektira sliku koju ima o sebi, i svojoj ulozi u svijetu koja nikada ne može biti potpuna, ako se izostavi čovjekova transcendencijalna dimenzija, a to je njegov odnos s Bogom.“  

U zaključku je prof. Barščevski još jednom naglasio, kako etičke smjernice možemo uvidjeti u spoznaji neizmjerne mogućnosti čovjeka koje moraju biti kontrolirane, usmjerene, inače čovjekovo postignuće u sferi razvoja umjetne inteligencije može postati prijetnja za njegov opstanak. Biblija pak  je svjesna čovjekovih mogućnosti, i njegova poziva da upravlja stvorenim, te da ostvari samoga sebe kao Božju sliku, ali i njegovih ograničenja i slabosti, te neizbježivosti kobnih posljedica pogrešnih odluka i djelovanja. U isto vrijeme, Biblija s puno većim povjerenjem gleda na čovjeka, i optimističnije vidi njegovu budućnost.  Pokušaj stvaranja neke super inteligencije, kao krune prožimanja čovjeka i stvorenoga razotkriva unutarnju ljudsku tjeskobu i čežnju za životom koji nije ljudski, za Bibliju je to jasan oblik idolopoklonstva unaprijed određen na propast. No, čovjek je vredniji od svih svojih tvorevina, jer je živ, a one nisu, zato što ga je Bog pozvao da bude dionikom, Njegova vječnog života i Njegove božanske naravi.“

Marija Belošević

Provjereno i vjerodostojno

Manipulacije izjavama pape Franje

Doc. dr. sc. Silvana Burilović Crnov

Neki primjeri manipulacije poruka i izjava pape Franje u hrvatskom medijskom prostoru (2021.-2022.)

Papa Franjo, kao moralni autoritet, prepoznavši bujanje fenomena lažnih vijesti, svojom je porukom za 52. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (2018. god.) pozvao na vraćanje istinitosti i njegovanje novinarstva mira. Pod tim Papa ne misli na sladunjavu vrstu novinarstva koje niječe postojanje ozbiljnih problema i ima prizvuk sentimentalizma, već na novinarstvo koje je istinito i protivi se lažima, dojmljivim sloganima i senzacionalnim naslovima; na novinarstvo „koje je u službi svih ljudi, posebno onih – a oni čine većinu u našem svijetu – koji nemaju glasa; na novinarstvo koje je manje usredotočeno na izvanredne vijesti, koje je zaokupljeno traženjem stvarnih uzroka sukobâ, kako bi potaknulo dublje razumijevanje i pridonijelo njihovu rješavanju pokretanjem blagotvornih procesa; na novinarstvo koje se stalno zalaže za to da upućuje prema rješenjima koja su alternativa eskalaciji vike i verbalnoga nasilja.“ Trebalo bi istražiti koliko takvog novinarstva ima u Hrvatskoj jer su mediji, osobito urednici i pojedini novinari upregnuti u promicanje točno, kako kaže Ivan Miklenić, „određenih ideoloških, političkih i drugih sebičnih grupnih interesnih ciljeva“ te često siju beznađe i ocrnjuju pojedince i institucije što je nespojivo s novinarstvom mira. Papa je upoznat s pojmom fake news koji prijeti „kulturi susreta“ u virtualnom svijetu. Upozorava na taktike koje nas mogu prevariti i uvesti u zabludu, poziva na pozornost i razlučivanje jer i ta lažna vijest sadrži dio istinite vijesti. Zato se zauzima za cjelovitost istine, navještaj mira i podržava sve one koji se zalažu za medijski odgoj i medijsku pismenost. Papine poruke i izjave u hrvatskom medijskom prostoru nerijetko su podvrgnute ambivalentnim tumačenjima i pogrešnim interpretacijama. Ovdje ćemo donijeti samo neke primjere iz 2021. i 2022. godine.

Hrvatski svjetovni liberalni mediji raspisali su se na samom početku pontifikata pape Franje kako on popravlja imidž Crkve, kako je dar s neba za Katoličku crkvu te da se prije njegovog izbora za papu Vatikan borio s „negativnom slikom u očima javnosti zbog mnogobrojnih skandala.“ Možemo kazati da je to polazna točka s koje hrvatski svjetovni liberalni mediji prate pontifikat pape Franje, njegove poruke i izjave.

Sveti Otac je 24. svibnja 2021. posjetio Dikasterij za komunikacije, sjedište Vatikanskog radija i redakciju vatikanskih novina L’Osservatore Romano, koja obilježava 160 godina postojanja. Tu vijest jutarnji.hr prenio je od AP News pod naslovom „Papa Franjo napao vatikanske medije: ‘Trošite novac mahnito, a tko vas uopće čita i sluša?‘“. U tekstu je stavljen naglasak na Papino nezadovoljstvo radom vatikanskih medija, velikim novcima koji se izdvajaju za njih i na njihovu neučinkovitost. Informativna katolička agencija prenijela je istu vijest s naslovom „Papa posjetio vatikanske medije“. IKA ne stavlja naglasak na Papinu kritiku vezanu uz troškove vatikanskih medija ali ističe njegov poticaj medijskim djelatnicima da se zapitaju o dosegu poruke koju odašilju jer je to jako važno. U ovom tekstu navedeno je kako je Radio Vatikan i nadalje „vrlo živi instrument“ čije priloge emitira više od 1000 postaja diljem svijeta te kako je Papa upozorio na opasnost pretjeranoga funkcionalizma koji ograničava kreativnost. Iz ovoga je primjera vidljivo kako o istoj vijesti različiti naslov i drukčiji naglasak u tekstu, te potpunost ili nepotpunost informacije kod čitatelja pobuđuje sasvim različite osjećaje i dojam o Papinim riječima.

U središtu Papina pastorala i medijske komunikacije je zauzimanje za izbjeglice i migrante. Te poruke s velikim interesom prenose i svjetovni i crkveni mediji. U tom kontekstu zanimljiv je Papin posjet Mađarskoj u rujnu 2021. u prigodi Međunarodnoga euharistijskog kongresa koji je održan u Budimpešti. Neki hrvatski svjetovni liberalni mediji inscenirali su sukob mađarskih medija i pape Franje ističući da su izvrijeđali katoličkog poglavara nazvavši ga „glupanom, antikršćaninom, Soros papa“, istaknuli su Papin poziv Mađarima na otvorenost prema migrantima i na opasnost nacionalizma. Papin sedmosatni boravak u Mađarskoj smatraju pljuskom i kritikom „nacionalističko-populistističkom čelniku“, mađarskom premijeru. Pri tome se indeks.hr poziva na Američki konzervativni list National Catholic Register i britanski katolički list The Tablet. Ističu kako papa „neumorno poziva na pružanje pomoći izbjeglicama svih vjeroispovijesti koji dolaze kucati na vrata bogatih u bijegu od rata i bijede, u čemu ponekad nailazi na nerazumijevanje i unutar same Katoličke crkve.“

Crkveni portali, osobito IKA i Glas Koncila temeljito su izvijestili o Papinom posjetu Mađarskoj, stavljajući naglasak ne na susret pape Franje i mađarskog premijera Viktora Orbana već na euharistijski kongres koji je posjetilo 100.000 ljudi iz 80 zemalja svijeta i na kojemu se s Papom dogodio „euharistijski preporod“. Iz Papine propovijedi i kratkog nagovora uoči Angelusa odjeknule su misli o križu koji mora povezivati prošlost i budućnost. Vidimo da od jednih dolazi poruka o politici koja dijeli, a od drugi dolaze duhovne poruke koje povezuju.

Papa Franjo vjeruje da je „ljudsko bratstvo“ s vjernicima drugih religija važno. Pri tome se poziva na Drugi vatikanski koncil i institucije nakon njega, Vijeće za jedinstvo kršćana i Vijeće za međureligijski dijalog koje su učinile veliki korak na tom putu. Tu poruku Papa je ponovio prigodom svoga apostolskog putovanja u Irak u ožujku 2021., apelirajući na mir i toleranciju. Dok svjetovni i službeni crkveni mediji sa simpatijama prate Papina nastojanja oko međureligijskog dijaloga, konzervativni katolički portali (katolik.hr, quovadiscroatia.com) optužuju Papu da je pozivom na sveopće bratstvo „prigrlio veliko načelo moderne masonerije,“ da je upao u herezu time što je potpisao Deklaraciju o ljudskom bratstvu, u kojoj se, između ostalog, navodi da su „pluralizam i raznolikost religija Božja volja.“

Papine snažne poruke mira odjekuju u njegovim porukama i vapajima za mir u Ukrajini i pomoć potrebnima. Prenose ih poprilično vjerno i svjetovni i crkveni mediji. Iako je i tu bilo tendencioznih naslova na jutarnji.hr poput „Papa Franjo oprezno i malo se oglašava o krizi u Ukrajini: Razlog je više nego očit…“ slijedi tumačenje: „S političke strane Sveta Stolica zna da joj, kako god da se postavila, prijeti gubitak.“ Rat u Ukrajini na neki je način potisnuo vijesti o pandemiji koronavirusa u kojima su brojni primjeri manipulacije činjenicama i porukama u medijskom prostoru s obje strane kako zagovornika cjepiva tako i onih koji su odbijali cijepljenje. To bi trebalo zasebno istražiti.

Pozornost svjetovnih medija najviše je privukao Papin govor o LGBT osobama u više navrata njegova pontifikata. Prikazuju papu Franju kao onoga koji pomiče granice, nazivaju to najliberalnijim Papinim stavom po tom, za Crkvu, krajnje osjetljivom pitanju. Hrvatska katolička mreža tumači što je Papa mislio u izjavama koje je uputio, što to znači i što Crkva uči o civilnim zajednicama i braku. Konzervativni katolički portali zauzimaju negativne stavove prema tim Papinim izjavama. Papinu podršku istospolnim zajednicama smatraju neobvezujućom za vjernike, „sentimentalnom popustljivošću koja nije Božji stil“ te još oštrije: Papinom borbom za legalizaciju sodomije. To potkrjepljuju Papinim čestim potporama „katoličkim“ grupama koje se zalažu za normalizaciju homoseksualnosti. Ističu da je Papa objeručke prihvatio modernističku ideju obitelji te da su njegove izjave protivne onome što o obitelji govori Katekizam Katoličke Crkve u br. 2202. Možemo kazati da Papine izjave o LGBT osobama, vezane su uz njegovo zauzimanje protiv diskriminacije u društvu, zbog čega ga neki nazivaju lijevim papom, jedni mu time tepajući, a drugi ga kritizirajući.

Papine poruke koje ne uživaju publicitet u svjetovnim medijima, odnosno koje se sustavno ignorira, su one o zlu pobačaja, o zaštiti života od samoga začeća, o zloupotrebi embrija. U njima se Papa, također, zauzima protiv diskriminacije, onih najmanjih koji se nikako ne mogu sami zauzeti za sebe. Portal quovadiscroatia.com prigovara Papi da je neodlučan po pitanju pričesti onih koji promoviraju abortus (misleći pri tom na američke političare).

Zaključujemo, kroz proteklo razdoblje papa Franjo stekao je brojne pristaše, one koji su oduševljeno prihvatili ono što je činio i govorio, ali i protivnike, one koji su ga kritizirali i koji nisu mogli prihvatiti poruke koje je upućivao. U oba slučaja veliku ulogu odigrali su mediji koji su nerijetko manipulirali s njegovim porukama i izjavama. Međutim, ponekad je Papina nepredvidivost u javnom djelovanju koliko god bila poželjna i dobrodošla u stvaranju bliskosti, oslobađanju od formalizma i protokola, možda dovela do neželjenih posljedica. Stoga je Papa više puta izrazio nezadovoljstvo kako pojedini mediji prenose njegove poruke, izvlače riječi iz konteksta, odnosno manipuliraju istinom. Na prikazanim primjerima u razdoblju 2021.-2022. godine vidjeli smo da službeni crkveni portali u Hrvatskoj redovito i vjerno prenose Papine poruke i izjave i pokazuju se kao Papini glasnogovornici. Preuzimaju ih sa službenih vatikanskih stranica: vatican.va, Vatican Newsa, Talijanske katoličke novinske agencije SIR, Austrijske katoličke novinske agencije kathpress.at ili s Papine stranice, primjerice s njegova Twitter korisničkog računa. IKA redovito prenosi sva Papina primanja izaslanstava, kateheze srijedom, mise koje ima za važnije blagdane, poruke za Svjetske dane, nedjeljne nagovore uz molitvu Anđeo Gospodnji. Svjetovni mediji pristupaju Papinim porukama i izjavama selektivno, a ponekad i manipulirajući, pišući senzacionalistički kako bi vijest privukla što više klikova. Sa simpatijama i pozornošću prate Papine izjave o LGBT osobama, o migrantima, o međureligijskom dijalogu, kad kritizira katoličke vjernike i svećenike, a prešućuju Papine govore o pobačaju kao zlu ili zloupotrebi embrija. Konzervativni portali, također, Papinim porukama i izjavama pristupaju selektivno i ponekad manipulirajući: osvrću se i kritiziraju one Papine izjave koje se ne uklapaju u njihovu sliku Crkve.

Nadamo se da će papa Franjo i nadalje hrabro koristi medije u evangelizaciji i odašiljanju poruka mira i ljubavi, a da će se medijski djelatnici više voditi moralnim načelima koja ih obvezuju i da će profesionalno izvještavati o životu Crkve i o njezinom poglavaru, trudeći se što bolje upoznati narav Crkve koja ima i duhovnu dimenziju. Jer vidjeli smo da o njima uvelike ovisi kako će izrečena poruka odjeknuti u svijetu i na koji će način biti shvaćena.

Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Novosti

Valković o poruci pape Franje za Dan medija

Osvrt dr. Jerka Valkovića na poruku pape Franje o 49. Svjetskom danu društvenih komunikacija

U prigodi dodjele nagrada i priznanja Hrvatskog društva katoličkih novinara u ponedjeljak, 1. lipnja na Hrvatskom katoličkom sveučilištu izv. prof. dr.sc. Jerko Valković dao je osvrt na poruku pape Franje o ovogodišnjem, 49. po redu Svjetskom danu društvenih komunikacija.

U uvodnom dijelu svoga izlaganja, Valković se osvrnuo na širi kontekst komuniciranja pape Franje.

Mislim da nije potrebno isticati da je papa Franjo svojim načinom komuniciranja, svojom jednostavnošću unio Crkvu u život, i na neki način pridonio promjeni percepcije Crkve u javnosti, rekao je, te to potkrijepio činjenicom da su se već njegovim prvim nastupima i gestama posvećivale velika pozornost. Tako je podsjetio kako je Papa već u prvoj godini svoga pontifikata bio proglašen osobom godine, Institut “Treće tisućljeće” Europskog parlamenta proglasilo ga je komunikatorom godine, a njegov portret osvanuo je na svjetskim naslovnicama. Ukazao je i na različita istraživanja u kojima je na medijskom području papa Franjo zauzimao visoka prva mjesta.
No, upozorio je, kako se popularnost jednoga pape, a tim više njegova služba ne može vrednovati od rezultata anketa usvajajući pri tom kriterije popularnosti zvijezda i poznatih koja se najvećim dijelom temelje ili proizlaze iz osobnosti.

Naime, znamo da je papinska služba u kojoj su osobnost i stil svakoga pape bitni, ali ipak sekundarni. Ako su takvi kriteriji od presudne važnosti u društvu spektakla, oni se ne mogu primjenjivati u svim kontekstima, odnosno uzimati kao kriteriji uspješnosti kada su u pitanju neke druge službe, ili neke druge kategorije djelovanja. Stoga iz anketa možemo iščitati medijski odjek Papina komuniciranja, rekao je, te podsjetio kako papa Franjo izvanredno uspješno komunicira gestama i njegovo se komuniciranje doživljava veoma prirodnim i spontanim, a geste same u sebi otkrivaju široku paletu doživljaja, ali i različitih poruka koje se žele prenijeti.
Komunikacija pape Franje odiše neposrednošću i spontanošću, gotovo bi se moglo reći da se čitava njegova komunikacijska strategija svodi na ono “budi ono što jesi”.

Osvrćući se na Papine govore, Valković je naglasio da su raznolike teme i područja koja dotiču, te je u tom kontekstu predstavio listu od trideset pojmova koje se najviše dovode u vezu s naučavanjem pape Franje. Također je ukazao na jedno njemačko istraživanje prema kojem je papa Franjo za prvih dana pontifikata najviše koristio riječi „mogućnost, nada i reforma“, što je u medijima naišlo na pozitivan odjek.

U središtu Papine komunikacije su razne evanđeoske prispodobe. Za njega komunicirati ne znači samo prenositi sadržaj i informacije, nego komunikacija postaje prigoda za ostvarenje komunikacijskog događaja. Ta Papina vizija komunikacije prisutna je od početka njegova pontifikata, rekao je Valković te podsjetio na prvo Papino pojavljivanje pred narodom na lođi bazilike sv. Petra kad je prisutne zamolio da oni za njega mole, a tek onda je udijelio blagoslov. Također u kateheza prisutne poziva da za njim ponavljaju važne riječi vezane uz temu o kojoj govori, te tako svoje “sugovornike” uvlači u komunikaciju.

U ovogodišnjoj poruci naslovljenoj “Komunicirati obitelj: povlašteno mjesto susreta u daru ljubavi” polazeći od slike o Marijinu pohođenju Elizabeti, papa Franjo govori o obitelji kao ambijentu, kao u okruženju u kojem se “uči komunicirati”. Dakle, to je izazov koji se postavlja pred nas “kako ponovno naučiti razgovarati jedni s drugima, a ne samo proizvoditi i konzumirati informacije”. To je i smjer prema kojem nas vode moderni komunikacijski mediji, rekao je Valković.

Informacija je važna, “ali to nije dovoljno”. Obitelj nije tema rasprava ili teren na kojem se provode ideološka prepucavanja, “već je to okruženje u kojem se uči komunicirati u iskustvu bliskosti, okruženje u kojem se ostvaruje komunikacija, komunikacijska zajednica”, naglasio je predavač. Nadalje, je ukazao kako za Papu komunicirati znači biti blizak. A ta se blizina na osobit način živi u obitelji.
Papa temelj vidi u čovjekovoj nutrini, jer “prvotno je u komunikaciji s drugima sposobnost srca koja omogućava blizinu bez koje ne postoji duhovni susret”, rekao je Valković, te podsjetio i na još jedan naglasak Papine poruke.

Komunicirati znači izlaziti i ići prema drugima. U ovogodišnjoj poruci i samu obitelj poziva na izlazak. “Pohoditi znači otvoriti vrata, ne ostati zatvoren u malom svijetu, već izići ići prema drugima. Obitelj također pokazuje da je živa ako se izdigne iznad same sebe, a obitelji koje su to učinile mogu komunicirati svoju poruku života i zajedništva, mogu dati utjehu i nadu ranjenim obiteljima, a time i graditi samu Crkvu, koja je obitelj obitelji.”

Poslanje Crkve u naše vrijeme podrazumijeva spremnost na otvaranje prema svijetu, za ulaženje Crkve, odnosno vjernika u konkretni svijet. Crkva je pozvana pratiti današnjeg čovjeka, i biti prisutna na onim mjestima i prostorima u kojima sam čovjek živi. Crkva se stoga osjeća pozvana da prisutna i unutar virtualnih prostora, jer to su prostori koje današnji čovjek nastanjuje, istaknuo je dr. Valković, te podsjetio na sliku susreta Isusa sa preplašenim učenicima koju Papa stavlja kao model iskoraka.