Arhiva kategorije: Naši članovi

Predstavljena knjiga Silvane Burilović Crnov

Knjiga „Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva“ autorice dr. sc. Silvane Burilović Crnov, koja je objavljena u nakladi Glasa Koncila i sunakladi Hrvatskoga društva katoličkih novinara, svečano je predstavljena 12. siječnja 2023. godine u Splitu.

Uz autoricu, knjigu su predstavili glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić, tajnica Hrvatskog društva katoličkih novinara Marija Belošević, prof. dr. sc. don Mladen Parlov i književnica Zdenka Čorkalo.

O Smiljani Rendić (1926.-1994.), znamenitoj novinarki i književnici, istaknutoj laikinji Crkve u Hrvatskoj tijekom i nakon Drugog vatikanskog koncila koja se s pravom može svrstati među prvakinje hrvatskog katoličkog novinarstva, došli su čuti mnogi pa je Galerija ‘Vinko Draganja’ dominikanskoga samostana bila dupkom ispunjena.

Glavni urednik lista Glas Koncila, kojeg je Smiljana Rendić s nekolicinom svećenika stvorila, g. Branimir Stanić kazao je kako glavni cilj ove knjige, koja obiluje zanimljivim informacijama, nije otkriti sve o Smiljani Rendić nego približiti njen genijalan lik kojem Crkva u Hrvatskoj, Glas Koncila i katoličko novinarstvo duguju mnogo. „U ovoj knjizi možete doživjeti Smiljanu Rendić ne samo kao važnu ličnost 20. stoljeća nego doista kao izuzetnu i snažnu ženu. Ovo nije priča o junakinji našeg doba koja je bila siromašna dok je nisu otkrili te nije postala svjetski poznata bogatašica. Ona je ostala siromašna do kraja života i u tom svom siromaštvu učinila je nevjerojatne stvari. Iz vlastite bijede obogatila je ne samo Crkvu u Hrvatskoj nego i čitavo hrvatsko društvo“. Podsjetio je na njen progon i osudu koju je morala prolaziti ne samo zbog političkog članka za koji je osuđena „Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod“ već zbog toga što je bila katolička novinarka u ona teška vremena. Pohvalio je temeljitu analizu arhivske građe te opširnost razgovora koje je sa Smiljaninim suvremenicima obavila autorica te zaključio da Smiljana Rendić svima u domovini i Crkvi može biti uzor i nadahnuće.

Tajnica Hrvatskoga društva katoličkih novinara Marija Belošević izrazila je radost što će zahvaljujući ovoj knjizi veći broj ljudi čuti za Smiljanu Rendić koja na najbolji mogući način podcrtava važnost vjernika laika, žena u Crkvi. Istaknula je kako od nje mogu učiti svi, a napose novinari, jer je njen život i rad svjedočanstvo promicanja objektivnosti, istine, moralne odgovornosti za napisanu riječ, hrvatskog jezika, povijesti, kulture i domoljublja.

Profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu dr. sc. don Mladen Parlov kazao je kako je važno da postoje knjige kao ova koje će neke osobe i događaje izvući iz tame prošlosti i zaborava jer osobe kao što je Smiljana Rendić doista je vrijedno osvijetliti jer su dali veliki doprinos hrvatskoj kulturi, novinarstvu i Crkvi. „Ona je bila snažna i jaka žena koja, iako nije imala zaštitu, nikada nije htjela odstupiti od svojih uvjerenja te je i u najtežim razdobljima sačuvala svoje dostojanstvo. Bila je žena erudiktinja koja je uvijek radila na svom znanju te je, iako nije imala fakultetsko obrazovanje, dobro govorila i pisala nekoliko svjetskih jezika te bez poteškoća ulazila u duboke teološke rasprave. Bila je vatikanistica koja je, iako nikada nije napustila Jugoslaviju, duboko poznavala život unutar vatikanskih zidina kao nitko u našem narodu prije ni poslije nje. Izrazito je voljela židovski narod jer je Isus po tijelu bio Židov te je temeljito poznavala njihovu povijest, kulturu i religiju. Bila je zauzeta vjernica laikinja koja je silno voljela Katoličku crkvu i hrvatski narod“. Čestitao je autorici na izvrsnoj knjizi s nadom da će joj ovo biti prva u nizu knjiga.

Književnica i doktorica Zdenka Čorkalo istaknula je kako je, zahvaljujući ovoj knjizi, Smiljana Rendić rođena po drugi put. Posvjedočila je kako je na svojoj prvoj godini studija medicine u Rijeci upoznala Smiljanu Rendić, družila se s njom i u tim susretima nikada nije osjetila neosunčanu stranu njezine stvarnosti. Približivši okupljenima povijesni kontekst njenog djetinjstva, mladosti i odrasle dobi kazala je kako je u svojim nastojanjima oko istine grubom silom zaustavljana i ponižavana do mjere koja je svakako imala namjeru promijeniti njezin katolički i nacionalni svjetonazor. „Autorica nije imala lagan posao jer je trebalo pronaći i pročitati tisuće pisama, polemika i osvrta, trebalo je ne učiniti propust u izboru i trebalo se moći odvojiti od primjedbi kojih ima koliko i poznavatelja Smiljane Rendić dok je bila živa. Snagom prvorazrednog interpreta autorica je ušla u Smiljanin lik i u likove koji su o njoj govorili, nije dodavala svoje mišljenje nego je sve pročitano zaoblila, u intelektualnom i emocionalnom nadahnuću povezala vjerno i logično, kao da čitajući tekstove gledamo paralelno i film o njima. Knjiga se lagano čita, što je zasluga autorice, a teško pamti, za što se pobrinula sama Smiljana koja je enciklopedijskim znanjem i toplinom prema najmanjima, najslabijima, dala na znanje tko ju je obdario svime što je imala“, zaključila je.

Autorica knjige dr. sc. Silvana Burilović Crnov pojasnila je kako se sa mišlju i djelom Smiljane Rendić susrela prije nešto više od 11 godina te se u njoj probudio poticaj da istraži ono što je još uvijek nepoznato i otme zaboravu ono što je nepravedno u nj gurnuto. Godine istraživanja njene bogate pisane ostavštine kojoj pripadaju nekoliko knjiga, stotine objavljenih članaka u crkvenom i svjetovnom tisku te obilna privatna korespondencija izrodile su doktorskom disertacijom „Smiljana Rendić: katolička novinarka i pratiteljica Drugog vatikanskog koncila“. Istaknula je kako je to istraživanje bilo velika i zahtjevna zadaća, ali i privilegij te radost i dar. Ova knjiga rasterećena je znanstvenoga aparata i svjedoči o hrabroj i odlučnoj, osebujnoj i borbenoj ženi, vjernici laikinji i vatikanistici, višedesetljetnoj hrvatskoj novinarki i književnici, ali i o vremenu u kojemu je djelovala, pisala, živjela svoj vjernički i nacionalni identitet ne odričući se istine, ne bježeći od poteškoća i nepravdi na koje je nailazila. „Zbog svega spomenutog i zbog cjelokupnog njezinog doprinosa hrvatskom društvu, kulturi, jeziku a osobito Crkvi i hrvatskom katoličkom novinarstvu nadam se da će djelo Smiljane Rendić biti vrednovano onako kako ona to zaslužuje, da će ova knjiga i njezina promocija biti poticaj tome da će se njezino djelo jednom sabrati u sveske, prevesti na strane jezike, biti tema znanstvenih skupova i simpozija, da će se organizirati Dani Smiljane Rendić, a svakako je zaslužila da nagrada hrvatskih katoličkih novinara nosi njezino ime“, zaključila je. Zahvalila je svim sugovornicima, recenzentima knjige: prof. dr. Danijelu Labašu, prof. dr. Marku Trogrliću i prof. dr. Jerku Valkoviću, Glasu Koncila, Hrvatskom društvu katoličkih novinara i svima koji su dali doprinos nastanku ove knjige, a na poseban način svojoj obitelji na podršci.

Promociju su pjesmom uveličali ‘Pivači evanđelisti’ sa splitskih Brda i Ravnih njiva. Predstavljanje knjige moderirala je književnica Lana Roje Miličević.

Knjiga „Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva“ ima 157 stranica, a kroz šest poglavlja donosi njen životopis i bibliografiju, domagojsku duhovnu formaciju i hrvatsko nacionalno usmjerenje, novinarsko i književno ostvarenje, praćenje i analizu II. vatikanskog koncila, odnos prema autoritetu te osvrt na nerazumijevanje njezina rada i uloge vjernika laika. Knjigu se može nabaviti u prodajnom prostoru Glasa Koncila (Kaptol 8, Zagreb) te preko web knjižare Glasa Koncila.


Silvana Burilović Crnov diplomirala je, licencirala i doktorirala teologiju na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, na kojemu od ove akademske godine predaje kolegij o Drugom vatikanskom koncilu i laicima. Nedavno je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Objavljuje znanstvene radove i sudjeluje na znanstvenim simpozijima i skupovima. Više od sedamnaest godina radi s medijima stvarajući sadržaj za katoličke medije i kao voditeljica Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije surađuje aktivno sa svjetovnim medijima. Urednica je tv emisije „Radosna vijest“ s novinarskim iskustvom u različitim elektroničkim i tiskanim medijima. Završila je i za menadžera za odnose s javnošću. Dobitnica je rektorove nagrade najuspješnijim studentima Sveučilišta u Splitu. Članica je Hrvatskoga društva katoličkih novinara, Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, Matice hrvatske i hrvatske sekcije European Society of Women in Theological Research. Supruga je i majka troje djece.

Izvor: smn.hr

Predstavljanje knjige o Smiljani Rendić

Predstavljanje knjige “Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva”, autorice dr. sc. Silvane Burilović Crnov, bit će u četvrtak, 12. siječnja u 18 sati u galeriji Vinko Draganja dominikanskoga samostana u Splitu (Hrvojeva 2, Pazar).

Knjigu je objavio Glasa Koncila, a sunakladnik je Hrvatsko društvo katoličkih novinara.

O knjizi će govoriti glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić, tajnica Hrvatskog društva katoličkih novinara Marija Belošević, prof. dr. sc. don Mladen Parlov, književnica Zdenka Čorkalo i autorica.

Promociju će pjesmom animirati Pivači evanđelisti sa splitskih Brda i Ravnih njiva.

Smiljana Rendić: zlatno pero hrvatskoga novinarstva

Dan hrvatskog tiska

Dan hrvatskoga tiska tematski vezan uz vjerski tisak

U organizaciji Hrvatske državne samouprave i domaćinstvo Hrvatskoga kluba „August Šenoa“, u Pečuhu je u četvrtak, 5. svibnja 2022., održan Dan hrvatskoga tiska koji je ove godine u središtu imao tisak, te medije s vjerskom tematikom.

Na početku skupa pozdravne riječi uputili su veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladen Andrlić i predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan. Danu hrvatskoga tiska nazočio je i glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Jozo Solga.

Prvo izlaganje „Uloga vjerske literature u nakladništvu Hrvata u Mađarskoj“ održao je dr. Silvestar Balić. On je podsjetio, kako su franjevci prevodili tekstove na hrvatski jezik, ali su ih i stvarali, te tako utjecali na sveopću kulturu. Ukazao je i na činjenicu, kako je 1773. u Pečuhu otvorena Engelova tiskara, te je u njoj tiskana prva hrvatska liturgijska knjiga, a u Budimu je 1831. tiskan prvi cjeloviti prijevod Svetoga pisma na hrvatskom jeziku franjevca Petra Katančića.

Lilla Trubić je nastavljajući se na prethodno predavanje, dala osvrt na „Hrvatski katolički kalendari u Mađarskoj nakon 1945. godine“. Govoreći o svrsi i ciljevima katoličkih kalendara, istaknula je, kako su oni donosili obične savjete vjernicima, nastojali da kršćanstvo prodre u široke slojeve hrvatskog naroda, te su narodu prenosili slavnu povijesnu i pučku tradiciju. Trubić se kratko osvrnula na izdanja kalendara od početka 20. stoljeća do danas.

Milica Klaić-Tarađija predstavila je časopis „Zornica“, koji je od 1990. godine, u izdanju „Zaklade Zornica“, izlazio dvanaest godina. U početku je izlazilo četiri broja godišnje, no uslijed smanjenja financijskih sredstava i smanjivao se i broj izdanja u godini, da bi se naposljetku, poradi nedostatka sredstava, i ugasio. „Zornica nova“ pokrenuta je 2011. godine te izlazi do danas.

Predavanje „Hrvatski glasnik – postojan čuvar vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj“ održala je urednica Glasnika Branka Pavić Blažetin. Ona je naglasila,  kako Glasnik nije vjerski tjednik, no redovito prati događanja i na vjerskom planu. U tom vidu je predstavila i rezultate analize sadržaja tjednika koje je napravio Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj. Od početka izlaženja uvelike su bile zastupljene teme vezane uz školstvo, da bi se tijekom godina postotak tih tema gotovo izjednačio s vjerskim temama.

Timea Šakan-Škrlin je kolažom filmskih isječaka predstavila zastupljenost vjerske tematike u  Hrvatskoj kronici za vrijeme pandemije. Riječ je o snimljenim televizijskim prilozima svetih misa, slavlja, ali i drugih priloga koji su vezani uz vjerski život, koji su na poseban način dali obol životu vjernika u vrijeme pandemije.

Na skupu su na poziv organizatora sudjelovale i dvije predstavnice Hrvatskoga društva katoličkih novinara.

Marija Belošević je u ovoj prigodi održala predavanja s temom „Crkva i mediji“. Ukazala je na crkvene dokumente koji se dotiče teme medija, a potom je predstavila hrvatske katoličke medije u virtualnom svijetu. Gordana Krizman je dala pregled religijskog programa u necrkvenim medijima (HRT, lokalne TV i radijske postaje). Krizman je predstavila i web stranice hrvatskih svetaca i blaženika.

Dan hrvatskoga tiska  u Mađarskoj, 2. svibnja, slavi se kao spomen na dan kada su Hrvati u Mađarskoj dobili samostalni i zajednički medijski prostor. To je spomen na 2. svibnja 1991. kada je tiskan prvi broj tjednika Hrvata u Mađarskoj „Hrvatski glasnik“, koji prati život Hrvata na prostoru cijele zemlje, od Gradišća do Bačke. Dan se obilježava od 2017. godine te ukazuje na hrvatske medije u Mađarskoj i na njihovu ulogu u očuvanju hrvatskoga jezika i kulture Hrvata u toj zemlji.

Nagrade: Poziv za predlaganje kandidata

POZIV ZA PREDLAGANJE ZA NAGRADE I PRIZNANJA HRVATSKOGA DRUŠTVA KATOLIČKIH NOVINARA

Hrvatsko društvo katoličkih novinara poziva na sudjelovanje u predlaganju nagrada pojedincima i redakcijama (nakladnicima). Poziv je otvoren  od 2. do 15. svibnja 2022. godine. O dobitnicima nagrada odlučuje Upravni odbor HDKN-a.

Nagrade će biti uručene u povodu 56. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija.

Godišnja nagrada

Dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i urednicima u vjerskim i svjetovnim medijima, kao i komunikolozima koji su se svojim djelovanjem i utjecajem posebno istaknuli u 2021.  godini za izuzetna novinarska postignuća, unapređenje profesionalnih standarda, promicanje katoličkog novinarstva u društvu i javnosti te svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija.

Nagrada za životno djelo

Dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i publicistima koji su značajno utjecali na razvoj katoličkih medija, širenje kršćanskih nazora u društvu, odnosno koji su svojim radom ostavili snažan trag u hrvatskoj ili svjetskoj javnosti, te koji su svojim životnim putom i višegodišnjim  profesionalnim djelovanjem pridonosili promjeni ili nametanju pozitivnih profesionalnih i(li) društvenih trendova.

Priznanje redakcijama i nakladnicima

Dodjeljuje se za posebna dostignuća u katoličkom novinarstvu, te obilježavanje prigodnih obljetnica redakcija ili nakladnika.

Nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem

Dodjeljuje se nagrada za najbolju mrežnu s kršćanskim sadržajem. Osim što mora biti vidljiv doprinos u promociji kršćanskih sadržaja u (isključivo) digitalnom mediju, prijedlog mora zadovoljavati i slijedeće kriterije: integriranost društvenih mreža; komunikacija s korisnicima (kroz mailing liste, pretplate, komentare); grafička urednost i prilagođenost čitanju na pametnim telefonima/tabletima. 

Predlagatelji mogu biti članovi HDKN-a i uredništva katoličkih glasila.

U prijedlogu za dodjelu nagrade mora se obrazložiti razlog predlaganja (do 4000 znakova), te obavezno dostaviti kontakt predloženog pojedinca, uredništva i nakladnika.

Prijedlozi se upućuju do nedjelje, 15. svibnja 2022. godine u 23.59 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu katolicki.novinari@gmail.com.

Noć knjige katoličkih novinara 2022.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove se godine uključilo u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“ predstavljajući svoje članove i njihova knjižna djela. Program se održao u ponedjeljak, 25. travnja 2022. u kapucinskom samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi, a mogao se pratiti i na platformi ZOOM što je i ovoga puta privuklo međunarodnu publiku iz Austrije, Italije, Francuske, Njemačke i Rumunjske.

Pozdravnu riječ uputila je predsjednica HDKN-a dr. sc. Suzane Peran koja je izrazila radost održavanja “Noći knjige”, te posebno zahvalila svima na odazivu, a na osobit način predstavljačima.

U ime domaćina, kapucinskog samostana riječ dobrodošlice uputio je fra Jure Šarčević. Izrazio je nadu, da će i ova manifestacija i bogatstvo izdanja koje će biti predstavljeno biti „malo svjetlo u tmini koja nas okružuje“.

Voditeljica i moderatorica programa, dr. sc. Katica Knezović je istaknula, kako u ovo vrijeme svatko reagira na svoj način, neki pojačanim angažmanom, drugi molitvom, a ljudi od pera to izražavaju na svoj način, što dokazuje i ova manifestacija.

Prvi je svoju knjigu „Stop ‘koronacizmu’ – sloboda narodu!“ s podnaslovom „Anti-korona katekizam i/li demontaža temelja covid-urote“ predstavio Anđelko Kaćunko. Knjigu je objavio nakladnik „Tempus d.o.o.“ iz Zadra 2021. godine. Knjiga intrigantnog naslova, koji je parafraza poznate revolucionarne izreke, ima 408 stranica, a podijeljena je u četiri nejednake cjeline: prvi dio sadrži 15 komentara o korona fenomenu, drugi donosi 12 polemičkih reakcija na neke medijske objave o važnim društvenim ili crkvenim događajima. Treći dio čini veliki intervju Novom listu – nastao nakon objave o Kaćunkovu premještaju iz Kompolja u Gospić, a četvrti dio, gotovo polovica cijele knjige, sadrži mnoštvo sadržajem i opsegom različitih objava na Facebook profilu. Kaćunko je naglasio, kako „ova knjiga nije nikakva literarna fikcija niti nekakvo paranoidno fantaziranje, poglavito kad je riječ o tzv. pLandemiji, nego ozbiljan kritički pristup svim fenomenima koje sam tretirao, čitajući ozbiljnu literaturu (knjige) ter već od jeseni 2019. prateći cijelo vrijeme objave s oba spektra sukobljenih mišljenja i to od uglednih stručnjaka različitih profila“.

Monografiju „Sveti budite“ u povodu pedesete obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića i proglašenja crkve Sv. Frane u Šibeniku prvim i glavnim nacionalnim svetištem sv. Nikole Tavelića predstavila je Marija Belošević, suradnica na pripremi monografije i jedna od autorica teksta i fotografija. Izdanje je 2021. godine objavio Samostan sv. Frane, Šibenik, dok je glavni urednik član Društva, fra Ivan Bradarić. Na 297 stranica s mnoštvom fotografija (više od 300!) pratimo tijek višegodišnje priprave za veliku proslavu koja je održana 21. lipnja 2020. kada je euharistijsko slavlje predvodio apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua. U monografiji čitamo i tekstove fra Josipa Ivanovića „Godina milosti“, fra Ljudevita Maračića „Sveti Nikola Tavelić – biografski prilaz“, Ivana Armande „Samostan sv. Frane u Šibeniku – povijesni pregled“, fra Augustina Kordića „Crkva sv. Frane u Šibeniku – Svetište sv. Nikole Tavilića“. Sam osvrt na pripravu i proslavu potpisuje fra Bradarić, a Marija Belošević piše o „Kultu prvog kanoniziranog hrvatskog sveca“.

Franjo Topić predstavio je svoju knjigu „Bosna i Hercegovina naša domovina” koju je Hrvatsko kulturno društvo Napredak objavio 2021. godine. Riječ je o bogatom sadržaju: 75 kolumni vezanih za političke, vjerske i društveno-kulturne događaje u Bosni i Hercegovini. K tomu, Topić donosi i razne stavove sugestivne spoznaje o pojedinim događajima, npr. položaj i budućnost Hrvata u BiH, s naglaskom na Sarajevo. Knjiga obiluje biografskim sadržajem vezanim uz vrijeme kada je Topić obavljao dužnost predsjednika „Napretka“. Tako čitamo njegovim susretima s čelnim ljudima iz BiH, Hrvatske, ali i svijeta. Dakako, nezaobilazne su teme vezane uz crkveni život, a zanimljive su njegova razmišljanja o trojici papa. U kolumnama Topić naglasak stavlja na važnost prihvaćanja BiH svojom domovinom od bosanskohercegovačkih Hrvata i svih drugih građana.  

Nikola Kuzmičić predstavio je svoju novu knjigu „Kamen po kamen“ u izdanju udruge Ekosspiritus iz Samobora, 2022. Ova knjiga druga je u nizu od sedam knjiga. Kuzmičić je pojasnio, kako je niz započeo 2020. godine kada se navršilo 35 godina od njegovog prvog objavljenog teksta. U knjizi su sakupljeni tekstovi, meditacije koje su objavljene u Glasniku sv. Antuna Padovanskoga „Veritasu“, a niz će obuhvatiti tekstove-meditacije koje objavljuje i u drugim glasilima. Naglasio je, kako će svaka knjiga biti u drugoj boji dugine boje. Podsjetio je, kako je duga kršćanski simbol saveza Boga i čovjeka, a „jedna od stvari s kojom se ja u svom teološkom promišljanju bavim, je među ostalim kršćansko blago, koje smo dopustili da nam se otme“. Uz to je dodao, da je do sad objavljeno 11 njegovih knjiga, a na njih četiri je samo duga na naslovnici, jednostavno zato „jer sam kršćanin“.

Josip Sanko Rabar predstavio se sa svojim knjigom  „Duševni križ i obraćenje“ koju je Kršćanska sadašnjost objavila 2021. godine. Knjiga sadrži pedeset i osam meditacija  koje je Rabar objavio u mjesečnoj reviji „Kana“.  Autor donosi svoje životno iskustvo neposredne komunikacije s osobnim Bogom, odbacujući iz tog odnosa sve nebitno, otuđujuće i lažno. Usto, ovi tekstovi obogaćuju čitatelja obiljem znanja, proširuju društvene vidike i dopunjuju opću kulturu. U ovoj prigodi, Rabar je pročitao nekoliko redaka iz predgovora knjizi koje potpisuje književnica Ružica Martinović Vlahović, koja ističe, kako svoja teološka i filozofska razmišljanja, Rabar često isprepleće s memoarima, umećući razne primjere iz života. Pojedine meditacije podsjećaju čak na kratke priče, donose jasne i jezgrovite rečenice izrečene sa sigurnošću i uvjerenjem, i o najvećim istinama on govori jednostavno, na originalan, poseban način.

Sanja Nikčević predstavila je svoju knjigu „Istina i laži o kanonu ili kako smo zbog svjetonazora izgubili pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti“ čiji je izdavač Citadela libri, 2021. Autorica je istaknula, kako je knjiga „posljedica“ cjeloživotnog bavljenja kazalištem, velike zaljubljenosti u kazalište, ali i očajem, „jer je umjetnost i kazalište danas postalo destruktivno mračna, neprijateljska ne samo prema Bogu i čovjeku, nego i prema čovjeku u publici koji izlazi van u šoku, puzeći, umjesto da izlazi van oplemenjen. Problem je u kanonu, ono što smatramo najvrijednije u umjetnosti, ono što smatramo kanonskom književnošću literaturom i umjetnošću, uvijek od antike do danas slijedi vladajući svjetonazor. Svaka epoha ozbiljno ratuje oko kanona, jer kanon nije samo ono što ćemo mi čitati, kanon nama formira mozak, danas kanon se želi predstaviti da je on ono najznačajnije najvrijednije“. Autorica dokazuje u knjizi da to nije tako, već je to posljedica promjene svjetonazora. imali smo veliku epohu antike, veliku epohu kršćanskog svjetonazora, a sada imamo epohu sekularističkog ili ateističkog svjetonazora.

Tomislav Šovagović se osvrnuo na naslove koji su objavljeni u 2021. i 2022. godini. Zbirka „Spremište Trešnjevka“ (Mozaik knjige, 2021.) sadržava 60 priča posvećenih Zagrebu u drugoj polovini 1980-ih. Knjigom ponovno defiliraju raniji Šovagovićevi junaci, smješteni u hrvatsku metropolu koja s Univerzijadom doživljava sportski procvat. Ista izdavačka kuća ove godine objavila je knjigu „Rudnik čvaraka 2“- Ovaj naslov pojavljuje se deset godina nakon istoimene knjige koja je tad nosila broj „1“ kao nastavak slavonskih zgoda i nezgoda djeda Franje i njegova brata Fabijana, velikana hrvatskoga glumišta. Prošle godine, Sisačka udruga za promicanje alternativne i urbane kulture objavila je Šovagovićevu zbirku od 45 pjesama  „Čajevi protiv učmalosti“, a naklada  Naklada Vošicki iz Koprivnice ove godine zbirku priča „Ruke koje su okretale ploču“.

Na kraju programa, predstavljena je i knjiga fra Marija Knezovića „Šutnja je izdaja u zlu vremenu“ koja je objavljena prošle godine kod Naših ognjišta.  To je knjiga koja otvoreno piše o pojavama u Crkvi, politici i drugim sferama društva.   Autor knjigu, kako piše u uvodu, posvećuje onima koji su ranjeni društvenom nepravdom, tragaju za istinom, ne podliježu strahu, ne prodaju dostojanstvo, slušaju glas savjesti i žive vjeru, nadu i ljubav. Prethodna autorova knjiga je bila „Bestseler“ i nadati se da će i ova promaći svoj put do čitatelja.