Obilježavanje 10. godišnjice smrti fra Mirka Mataušića

U povodu 10. godišnjice smrti dr. sc. fra Mirka Mataušića, istaknutog franjevca, novinara, komunikologa i publicista, te osnivača i prvog predsjednika Hrvatskoga društva katoličkih novinara i prvog ravnatelja i glavnog urednika Hrvatskoga katoličkog radija, misu zadušnicu u četvrtak 14. studenoga u crkvi Sv. Franje Asiškoga u Zagrebu, predvodio je v.d. dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. fra Mario Cifrak. U koncelebraciji su bili i pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. sc. Stjepan Baloban, duhovnik Hrvatskoga društva katoličkih novinara fra Jure Šarčević, don Anton Šuljić te franjevci iz samostana.

U propovijedi je fra Mario Cifrak govorio o Isusovom pozivu na nasljedovanje i istaknuo važnost prihvaćanja vlastitih križeva, koji u konačnici vode bliže Gospodinu.

Nakon mise, u organizaciji fra Zdravka Lazića, gvardijana kaptolskoga samostana, i Hrvatskoga društva katoličkih novinara, održan je spomen-čin na život i djelovanje fra Mirka Matušića. Osvojim sjećanjima na Mataušića, kao blizak suradnika s Hrvatskoga katoličkogradija, govorio je ravnatelj Hrvatske katoličke mreže mr. sc. Zvonimir Ancić, posvjedočivši da se radi o čovjeku velikih ideja i velikoga povjerenja u ljude.

Predsjednica Hrvatskoga društva katoličkih novinara dr. sc. Suzana Peran spomenula se Mataušićevih zasluga u osnivanju Hrvatskoga društva katoličkih novinara, Kršćanske informativne službe te u osnivanju studija komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Spomenula ga se kao znanstvenika i predavača, suradnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i Kršćanske sadašnjosti, čovjeka otvorenoga ekumenizmu i dijalogu, voditelja brojnih novinarskih tečajeva.

Don Anton Šuljić sažeo je životopis fra Mirka Mataušića, posebno istaknuvši njegov pastoralni, novinarski i publicistički rad te vođenje seminara i obiteljskih škola s prof. Vesnom Gračner.

Riječi zahvale za plodonosan Mataušićev život na kraju je izrekao fra Mario Cifrak. Doc. dr. sc. fra Mirko Juraj Mataušić, rođen je 1944. u Samoboru. U Red manje braće u Hrvatsku franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda ušao je 30. srpnja 1961., a svečane zavjete položio je 8. prosinca 1969. godine. Za svećenika je zaređen u Zagrebu 27. lipnja 1971. godine. Doktorirao je iz povijesti hrvatskoga katoličkog tiska u Salzburgu 1984. Kao svećenik djelovao u dušobrižništvu hrvatskih radnika u inozemstvu i domaćih vjernika u Njemačkoj i Austriji.

Po povratku u Domovinu bio je urednik periodike u Kršćanskoj sadašnjosti te provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Bio je inicijator, suosnivač i dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga društva katoličkih novinara. Utemeljio je i ekumensku agenciju Kršćansku informativnu službu. Po nalogu Hrvatske biskupske konferencije uspostavio je Hrvatski katolički radio te bio njegov prvi direktor i glavni urednik. Za svoj novinarski i urednički rad godine 2003. dobio je nagradu Hrvatskoga društva katoličkih novinara za životno djelo. Autor je brojnih stručnih i znanstvenih članka o medijima i komunikaciji te voditelj i suradnik istraživačkih znanstvenih projekata. Predavao je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Od 2003. do 2008. godine bio je pročelnik Odjela novinarstva, odnosno komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a na Katoličkom bogoslovnom fakultetu od 2000. do 2013. predavao je izborni predmet Sredstva društvenog priopćavanja i pastoralno djelovanje. Predavao je i na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu.

Bio je član Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije i različitih međunarodnih novinarskih udruga i tijela. Bio je autor više knjiga te urednik emisija Tražimo istinu na Hrvatskome katoličkom radiju. Vodio je brojne seminare i radionice medijske te psihološko-pastoralne tematike. Umro je 14. studenoga 2014. od posljedica moždanog udara. Detaljni životopis fra Mirka Mataušića može se pronaći na poveznici https://ika.hkm.hr/vijesti/umro-je-dr-fra-mirko-juraj-matausic/.

Crkveni govor o dezinformacijama

Naše se vrijeme ne razlikuje od prethodnih vremena

Čak i blago iskrivljavanje istine može imati opasne učinke, upozorio je papa Franjo u poruci svijetu medija 2018. godine, a u ovome članku Neno Kužina osvrće se na nekoliko izjava crkvenih ljudi o dezinformacijama i njihovim posljedicama za Crkvu i društvo.


Prva se lažna vijest  pojavljuje već kod izvještaja o stvaranju svijeta i čovjeka. Istaknuo je to u predbožićnoj duhovnoj obnovi članova Hrvatskog društva katoličkih novinara 2017. godine tadašnji duhovnik Društva dr. fra Darko Tepert, spominjući kako se ondje pojavljuje zmija koja iskrivljuje Božju zapovijed. „Bog je bio odredio da sa svih stabala u edenskom vrtu smiju jesti, samo: ‘Sa stabla spoznaje dobra i zla da niste jeli!’ To je bila jedina zabrana. Zmija, razgovarajući sa ženom, kaže: ‘Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?’”. Dr. Tepert je pojasnio kako na taj način zmija kroz formu pitanja podmeće krivu pretpostavku. „Postupak je dvostruko lažan. Forma pitanja lažno daje dojam da zmija ne zna što je Bog zabranio, a sadržaj podmeće zabranu koja nije postojala, premda sliči onoj stvarnoj zabrani”. Podsjetio je na to kako se sličan oblik lažne vijesti može naći u djelovanju lažnih proroka u Starom zavjetu. U tom je kontekstu istaknuo kako se „nositelji lažne vijesti obično služe brojnošću, ponavljanjem istih laži, te progonom, omalovažavanjem i izrugivanjem nositelja Božje vijesti”.

U kontekstu teme dr. Tepert je istaknuo kako se i naše vrijeme, koje je obilježeno „lažnim vijestima”, ne razlikuje od prethodnih vremena, pa ni od starozavjetnog i novozavjetnog razdoblja. „Razlika je možda samo u dostupnosti i raširenosti lažnih vijesti, a po prednostima kojima se služe lažne vijesti može se služiti i radosna vijest”, rekao je dr. Tepert, što je prenijela IKA.

Senzacionalizam na cijeni

Vatikanski poluslužbeni dnevnik “L`Osservatore Romano”  29. prosinca 2017.,  kritizirajući jednostrane medijske izvještaje, lažne vijesti – „fake news” i krivotvorenje Papinih govora navodi kako je Katolička Crkva sve češće cilj „spirale lažiranja” koja se predstavljaju kao istine. Tako se neki mediji odlučuju objavljivati one Papine izjave koje su u skladu s njihovim opredjeljenjima, upozorava novinarka i povjesničarka Lucetta Scaraffia. Dnevnik naglašava da je ta metoda odavno poznata, no dosad nije bilo slučajeva raspačavanja krivotvorenih Papinih govora. Oni se uglavnom šire društvenim mrežama i to na španjolskom jeziku kako bi se činili vjerodostojniji. Takav način iskrivljavanja istine pokazuje koliko im je malo stalo do stvarnog razumijevanja ovoga pontifikata, temeljnih dokumenata i zaključaka, ističe Scaraffia, dodajući kako senzacionalistički naslovi uvijek dobro prolaze, pa čak i kad se laži u tekstu mogu lako otkriti.

Pred velikom kušnjom Crkva je bila na kraju pontifikata pape Benedikta XVI., kako zbog njegova odstupanja s Petrove stolice tako i zbog umnažanja pritisaka i promišljanja stranih duhu s kojim bi Crkva željela živjeti razdoblje iščekivanja i pripreme – izjavio je za Vatikanski radio   o. Federico Lombardi, tadašnji ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. „Mnogi nastoje iskoristiti trenutak iznenađenja i nesnalaženja nestabilnih duhova kako bi posijali pomutnju i srušili ugled Crkve i njezine uprave, pribjegavajući starim oruđima, poput zlih jezika, dezinformiranja, ponekad i same klevete ili vršeći neprihvatljive pritiske kako bi utjecali na glasačku obvezu nekoga člana Kardinalskog zbora, koji je iz jednoga ili drugog razloga nepoželjan“ – istaknuo je 28. veljače 2013. o. Lombardi.

U medijima nedostaje čistoće, poštenja, cjelovitosti

Papa Franjo, primivši 18. lipnja 2022. u Vatikanu predstavnike Družbe svetoga Pavla, „apostole komunikacije“, okupljene na generalnom kapitulu, rekao je da današnjim medijima često nedostaje poštenja; to nije samo profesija nego i poziv. „Vi imate poziv da komunicirate na čist, evanđeoski način. Međutim, sadašnji je scenarij često suprotan – neprobavljiv, prljav, nečist obrok. Ako uzmemo današnje medije, nedostaje čistoće, poštenja, cjelovitosti. Na dnevnom su redu dezinformacije. Kaže se jedna stvar, ali se skriju mnoge druge. Moramo učiniti da se u našem priopćivanju vjere to ne događa, da komunikacija dolazi upravo iz zvanja, iz evanđelja, čista, jasna, posvjedočena vlastitim životom“, poručio je Papa.

„Dobro je da među vama ima profesionalnih komunikatora, ali, prije profesije, to je zvanje, a zvanje ti daje identitet,  riječi su Svetoga Oca koje je prenio Vatican News.  

Poniznost nas čini slobodnima

U govoru kojim se obratio članovima Udruge stranih novinara u Italiji, papa Franjo je 18. svibnja 2019. istaknuo da u vremenu u kojemu je velika opasnost od dezinformacija, poniznost čini slobodnima, sposobnima širiti istinu i dati nadu, ostajući uvijek na strani žrtava.

Ona je ključ novinarskoga zanimanja, iako bi netko mogao reći da su njegova bitna obilježja kompetentnost, sposobnost za pisanje, brzina sažimanja, vještina u postavljanju pravih pitanja, rekao je papa Franjo, a prenio Vatican News.

Ako je novinar ponizan ne znači da je osrednji – upozorio je Papa medijske djelatnike, želeći da se odupru napasti objavljivanja vijesti koju nisu dovoljno provjerili.

Poglavar Katoličke Crkve, kojemu je na srcu da novinari budu na strani žrtava i progonjenih, naglasio je da su oni i njihov rad potrebni kako se ne bi zaboravile mnoge patnje koje često nisu pod svjetlom reflektora. Spomenuo je takozvane „zaboravljene ratove“, koje, naprotiv, ne treba zaboraviti jer su još u tijeku. Zahvalio je novinarima za pomoć kako se ne bi zaboravili životi koji se prekidaju prije rođenja ili oni tek rođeni koji se gase zbog gladi ili rata, životi djece-vojnika, životi obeščašćene djece ili životi progonjenih zbog vjere ili etničke pripadnosti.

„Vrlo je važno govoriti o dobru, iako je zlo“, istaknuo je tada Papa, „veća vijest“. Te su riječi na tragu njegove poruke za Svjetski dan sredstava društvene komunikacije 2018. u kojoj upozorava da je „najradikalniji protulijek za ‘virus laži’ čišćenje istinom“.

Neno Kužina


Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Rješenje gore od problema

Panika od dezinformacija postaje školski primjer kako “rješenje” može učiniti više štete nego sam problem – slučaj Globalnog dezinformacijskog indeksa

Marinko Nikolić

Na svojim stranicama Globalni dezinformacijski indeks (GDI) piše:„Dezinformacije su postale biznis. Današnji internetski poslovni modeli iznad svega nagrađuju angažman publike. Ovakvi modeli unovčuju pozornost čitatelja ne uzimajući u obzir kvalitetu sadržaja koji privlači tu pozornost ili štetu koja može nastati. Postoji snažna i rastuća zajednica zagovornika iz svijeta industrije, politike i civilnog društva koji zahtijevaju reformu ovakvog ekosustava, a svi oni trebaju podatke kako bi znali kako postupati. Globalni indeks dezinformacija rođen je iz ove potrebe za podacima, posebno potrebe za transparentnim, neovisnim neutralnim ocjenama rizika od dezinformacija na otvorenom webu. Kako bi izbjegli poslovne modele koji unovčuju dezinformacije, osnivači GDI-ja prepoznali su da komercijalne tvrtke, istraživači i kreatori politika trebaju pristup neovisnim ocjenama rizika od dezinformacija u određenim medijima. Ove ocjene rizika također koriste tehnološke tvrtke za oglašavanje kako bi osigurale da robne marke ne podržavaju web-stranice visokog dezinformacijskog rizika. Dionici također trebaju snažno i dosljedno vodstvo kako bi lakše upravljali krajolikom dezinformacija koji se stalno mijenja.“ (prijevod autora).

Vjerujem da ćemo pomisliti, ja jesam, da je to značajan sustavni iskorak u borbi protiv dezinformacija u medijima koji dezinformacije namjerno plasiraju jer samo broje i unovčuju klikanje. Da je GDI daleko od tog ideala razotkrilo se nedavno u slučaju britanskog medija UnHerd koji danas u Ujedinjenom Kraljevstvu ima veliki broj čitatelja.

Kada govore o svojoj medijskoj misiji, u UnHerdu kažu kako traže mislioce koji mogu prenijeti širu mudrost povijesti, filozofije, znanosti i religijske misli na aktualni trenutak, pokušavaju dati platformu zanemarenima, potlačenima i ocrnjenima; i ljudima i mjestima koje je svijet odlučio zaboraviti. Kako nisu odani nijednoj političkoj stranci ili tradiciji, kako se njihovi autori često međusobno ne slažu, ali ne prestaju testirati i ponovno testirati pretpostavke, bez straha ili naklonosti.

No, ono što je zateklo kreatore UnHerda jest ocjena Globalnog dezinformacijskog indeksa koji je UnHerd stavio na listu „isključivih“ publikacija koje promoviraju dezinformacije te ih stoga i oglašivači trebaju izbjegavati. Prema GDI-u razlog su kolumne autorice Kathleen Stock, rodno kritične feministice, u kojima ima anti-LGBTQI+ narativa. Očigledno GDI izjednačava rodno kritična uvjerenja, ili tvrdnju da postoje biološke spolne razlike, s dezinformacijama – unatoč činjenici da su ta uvjerenja posebno zaštićena britanskim zakonom, kao i drugim nacionalnim zakonima i da ih ima većina ljudi.

Ovakve presude rejting agencija kao što je GDI, unutar složene mašinerije online oglašavanja, nedovoljno su percipirani mehanizam koji indirektno kontrolira medijski prostor. U slučaju UnHerda ovakva GDI presuda znači da su primili samo između 2 i 6 % prihoda od oglasa koji se inače očekuje s obzirom na veličinu njihove publike. Da se radi o proizvoljnim i subjektivnim ocjenama rejtinga pokazuje i rejting ocjena konkurentske bonitetne agencije Newsguarda, koja UnHerdu daje ocjenu povjerenja od 92,5 %. Ovakve ocjene rejting agencija za medijske kuće mogu činiti razliku između života i smrti.

Nevidljivi medijski vratari

Dezinformacije kao teme rasprava značajno su porasle kao odgovor na Trumpovu pobjedu 2016., da bi se ta rasprava još povećala tijekom Covida. Podaci Google Trendsa pokazuju da su se pretraživanja pojma disinformation u cijelom svijetu povećala za više od 30 puta od 2006. do danas. Kao odgovor na navodnu krizu, infodemiju dezinformacija, korporacije, tehnološke tvrtke i vlade htjele su pokazati da poduzimaju neki oblik mjera. Danas postoje stotine takvih organizacija koje pružaju razne vrste usluga provjere činjenica, među njima su i moćne agencije za ocjenjivanje boniteta medija kao što su GDI i Newsguard koje djeluju i kao nevidljivi vratari unutar ogromne mašinerije online oglašavanja, odlučujući tako o životu i smrti svih medija.

Način funkcioniranja i financiranja ove mašinerije postavlja ozbiljna pitanja o slobodi tiska i održivosti funkcionalne demokracije u eri interneta. Globalni indeks dezinformacija osnovan je u Ujedinjenom Kraljevstvu 2018., s ciljem narušavanja poslovnog modela online dezinformacija uskraćivanjem sredstava od oglašavanja za publikacije koje šire dezinformacije. Uz Zakladu za otvoreno društvo Georgea Sorosa, GDI je primao novac od Britanske vlade, Europske unije, njemačkog Ministarstva vanjskih poslova i tijela pod nazivom Disinfo Cloud i SAD-a. U 2023. godini SAD je prestao financirati GDI te je Pentagonu zabranjeno koristiti njegove usluge, a od svibnja ove godine ni Britanska vlada više ne financira GDI.

Dezinformacije i razdorni sadržaji

Kada je GDI osnovan dezinformaciju su definirali kao namjerno lažan sadržaj, osmišljen da obmane. S tim je sve u redu, reklo bi se. No od tada su proširili definiciju kako bi obuhvatili sve što kreira suparnički narativ – priče koje mogu biti činjenično istinite, ali sukobljavaju ljude jedne protiv drugih napadajući pojedinca, instituciju ili znanost. U GDI-u tvrde kako im je ova proširena definicija bila korisnija jer im je omogućila da odu dalje od provjere činjenica i uz pomoć automatizirane umjetne inteligencije ciljaju sve na internetu što smatraju štetnim ili razdornim, svaki suprotstavljeni narativ.

Suprotstavljen čemu? GDI algoritmi u biti su obučeni za prepoznavanje bilo kojeg sadržaja kojeg oni smatraju uvredljivim i razdornim, a ne prepoznavanje činjeničnih dezinformacija. Poteškoća je, međutim, u tome što je većina pitanja koja zaokupljaju javnost vrlo sporna i zahtijevaju snažnu i necenzuriranu raspravu kako bi se pronašla rješenja. Tako su, npr., i rasprave o znanstvenoj ortodoksnosti važne, kao što su to pokazali višestruki neuspjesi službenog odgovora na Covid-19 pandemiju u mnogim zemljama.

Strančarski aktivizam

Potaknute izvješćem GDI-ja iz 2022. koje je navelo 10 najopasnijih web-stranica u SAD-u brojne medijske organizacije počele su poduzimati mjere protiv strančarskog aktivizma GDI-ja. Takvo izvješće mnogima je jednostavno izgledalo kao popis najčitanijih konzervativnih web-stranica u SAD-u. S druge strane, GDI-jev popis medija najmanjeg rizika od dezinformacija bio je popunjen web-stranicama s liberalnom orijentacijom. Stoga su posljednjih mjeseci brojne američke web-stranice pokrenule pravne sporove protiv GDI-jevog sustava označavanja, za koji tvrde da krši njihova prava na slobodu govora i tiska. Neki mediji su čak udružili snage kako bi tužili državu zbog svojedobnog financiranja GDI-ja i Newsguarda.

Glavni urednik UnHerda, Freddie Sayers, u svome iskazu Povjerenstvu za komunikaciju i digitalnu komunikaciju Doma lordova ukazao je na razmjere prijetnje slobodnim medijima od strane samozvanih rejting agencija. Stvarnost je, ustvrdio je Sayers tada, da je GDI samo vrh ledenog brijega. U vrijeme kada mediji uživaju toliko nepovjerenje i kada se suočavaju s gotovo slomljenim poslovnim modelom, uloga vlade bi trebala biti spriječiti, a ne poticati, a sasvim sigurno ne financirati, konsolidaciju monopolske moći oko određenih ideoloških stajališta.

 S obzirom na narativ i stavove Katoličke Crkve o bitnim društvenim temama teško je zamisliti da ovakav sustav bonitetnih ocjena medija ne ometa njihov doseg do šire publike koju je Crkva pozvana evangelizirati, što je nemoguće bez slobodne komunikacije i rasprave.

Na stvarnost slobode podsjeća i Sveto pismo kada kaže da smo „na slobodu pozvani“ (Gal 5, 13). Sloboda je neotuđiva sastavnica našega bića, jedna od najvećih ljudskih vrijednosti, naše temeljno pravo. Pravo na slobodno mišljenje i izražavanje stajališta mora biti dio svakoga društvenog aspekta, pa tako i novinarstva slobodnog od straha i kazne.


Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Istinujući u ljubavi

Poticaji pape Franje, upućeni novinarima, kako se odnositi prema dezinformacijama, prema njihovim tvorcima i žrtvama

Usred dvo-i-pol godišnjeg rata u Ukrajini i ratnih sukoba u Izraelu i Palestini, a i nebrojenih drugih međusobnih suprotstavljanja ljudi na Zemlji, gdje sukobljene strane uvijek plasiraju i brojne dezinformacije, dobro je prisjetiti se Papinih poziva novinarima i medijima da istinom i ljubavlju gase požare, a ne da ih potpiruju.

Pozivajući se na dva govora, jedan s početka siječnja ove godine te jedan s kraja siječnja 2022. godine, želim ovdje naglasiti važnost stalnog isticanja podsjetnika na bitnu ulogu novinara i medija kada su u pitanju činjenice, nasuprot iskrivljavanjima i izmišljotinama, i kada su u pitanju ljudi kojima su te (ne)istine upravljene.


Papa Franjo je 4. siječnja 2024. godine u audijenciju primio skupinu katoličkih novinara iz Njemačke. Prigodnu poruka na susretu im je podijelio u pisanom obliku, a ovdje ističem neke njene naglaske.

Sveti Otac te katoličke medijske ljude poziva da svojim radom pomognu kako bi se jezik korišten u medijima razoružao. To se postiže poštivanjem drugih i poticanjem na veće razumijevanje i mir među ljudima. „Koliko se sukoba danas, umjesto da se ugase dijalogom, raspiruje lažnim vijestima ili zapaljivim izjavama koje se šire medijima!“, stoji je u tekstu. Papa nadalje poziva novinare da, praktičnom i živom vjerom ukorijenjeni u kršćanstvu, sa srcima koja je Evanđelje ‘demilitariziralo’, podupiru razoružavanje jezika.

Predstavnike Društva katoličkih novinara u Njemačkoj, koji rade u crkvenim i u svjetovnim medijima, Papa je u svom pisanom govoru podsjetio na važnost života u zajedništvu, u kvalitetnim međuljudskim odnosima, svjesni univerzalnosti kao bitne sastavnice Crkve.

Pohvalio je i zauzimanje novinara za ekumenizam i međureligijski dijalog, za obranu mira, slobode i ljudskog dostojanstva, kao uvijek važnih ciljeva. Postoji hitna i temeljna potreba, stoji u govoru, za poticanjem mira i razumijevanja, za izgradnjom mostova, za spremnošću na slušanje i za komunikacijom punom poštovanja prema drugima i drugačijima. Crkvi je potrebna komunikacija koja je u isto vrijeme ljubazna, ali i proročki odvažna.

To vrijedi i za sinodalni put kojim je krenula Crkva u Njemačkoj, a koji nije bez zapreka, suprotstavljanja, nesporazuma i dezinformacija, a ponekad i namjernih krivih interpretacija tijeka unutarnje obnove Crkve. S novinarske točke gledišta, „sudjelovanje u sveopćem sinodskom procesu je dobro. Katolički komunikatori imaju dragocjenu ulogu u takvim situacijama: dajući točne informacije, oni mogu pomoći razjasniti nesporazume i prije svega spriječiti njihov nastanak, pomažući međusobno razumijevanje, a ne sukob.“

Papa je pozvao novinare da, kada komuniciraju, uvijek misle na lica ljudi, osobito siromašnih i običnih ljudi, onih na rubu, obespravljenih, migranata i da pođu od njih, „od njihove stvarnosti, od njihovih drama i njihovih nada, pa makar to značilo ići protiv struje i istrošiti potplate svojih cipela!“


Upravo kada su u pitanju ljudi i odnos s njima, želim istaknuti riječi pape Franje upućene drugoj skupini medijskih djelatnika, s kojima se susreo na audijenciji krajem siječnja 2022. godine. Iako se kontekst njihove borbe protiv dezinformacija tada svodio uglavnom na upitno izvješćivanje medija o Covidu-19, Papa je u svojoj poruci predstavnicima Međunarodnog konzorcija katoličkih medija poručio da ostanu vjerni istini i poštujući svakog čovjeka. U jeku nebrojenih dezinformacija o pandemiji Covida-19, papa Franjo pozvao je novinare, napose katoličke medijske profesionalce, da provjeravaju činjenice koje iznose, ali i da zauzmu stav poštovanja prema onima koji proizvode i konzumiraju lažne vijesti.

„Komunikatori moraju pažljivo promatrati činjenice, provjeravati njihovu točnost, kritički procjenjivati izvore svojih informacija i na kraju prenijeti svoja saznanja. Teret odgovornosti tim je veći kada se, kao što se često događa, od izvjestitelja traži ne samo da iznese jednostavne činjenice o slučaju, već i da objasni njegove implikacije dajući komentare i elemente potrebne za pravednu ocjenu. (Poruka pape sv. Pavla VI. 1972. za Svjetski dan komunikacija).”

Papa Franjo zatim se osvrnuo na svaku od tri riječi iz gesla i cilja Konzorcija da bude “zajedno za istinu”.

Govoreći o prvoj riječ gesla – “zajedno” – rekao je da kršćanski komunikatori, koji se umrežavaju i dijele znanje, već nude “početni oblik svjedočenja”. Uz pandemiju i “infodemija” se raširila svijetom. Ona izobličuje stvarnost i širi strah, što u našemu „globalnom društvu dovodi do eksplozije komentara o krivotvorenim, ali i o izmišljenim vijestima”.

“Biti ispravno informiran, pomoći u razumijevanju situacija na temelju znanstvenih podataka, a ne lažnih vijesti, ljudsko je pravo. Točne informacije moraju se osigurati prije svega onima koji su slabije opremljeni, najslabijima i onima koji su najugroženiji.”

Osvrćući se na drugu riječ – “za” – Papa je podsjetio da su kršćani svakako “protiv nepravde i laži, ali uvijek za ljude”.

Pozvao je članove Konzorcija da nikada ne previde “temeljnu razliku između vijesti i ljudi”, čak i dok se bore protiv dezinformacija. “Lažne vijesti treba opovrgnuti, ali pojedince uvijek treba poštovati, jer oni u njih vjeruju, često bez pune svijesti i odgovornosti.”

Polazeći od toga da kršćanski novinari trebaju gajiti evanđeoski stil izvješćivanja, biti graditelji mostova, tvorci mira, ali prije i iznad svega, tražitelji istine, Papa podsjeća da je stvarnost „uvijek slojevitija nego što vjerujemo, te moramo poštovati sumnje, tjeskobe i pitanja ljudi, nastojeći ih pratiti, a da ih nikada ne odbacimo”.

Papa Franjo također je upozorio na konfliktno držanje ljudi prema znanosti, ali i na znanstveni fideizam, dok je znanost stalno u procesu “približavanja rješenju problema”. Zato je pozvao kršćanske novinare da pokušaju pratiti ljude u njihovu rastu i sazrijevanju, dajući im odgovore na “smiren i razuman način”.

Papa Franjo se zatim dotaknuo i posljednje riječi – “istina” – kako bi potaknuo grupu da ostvaruje svoj cilj provjeravanja činjenica, istovremeno ih upozoravajući da ne popuštaju pred interesima moćnih ili pred komercijalnim dobicima. “Protuotrov za svaku vrstu krivotvorenja je da dopustimo da nas pročisti istina. Za kršćane istina nikada nije samo koncept koji ima veze s prosuđivanjem stvari. Istina se odnosi na život kao cjelinu.”

“Raditi u službi istine,” zaključio je Papa, “znači tražiti ono što pogoduje zajedništvu i promiče dobro sviju, a ne ono što izolira, razdvaja i suprotstavlja”.


Iz ovih dvaju govora posebno se osjeti Papina ljubav prema malom čovjeku, koji se sve teže snalazi u medijskoj džungli što ga potpuno okružuje pa i straši. Obični smrtnici, uključujući katolike, najčešće ismijavaju one koji nasjednu na dezinformacije, u stilu „tako ti i treba kad si naivan i glup“. Nasuprot tome, može nas začuditi blagost Svetog Oca, čak i prema onima koji proizvode dezinformacije, a ne samo prema njihovim žrtvama i konzumentima. Ipak, i u njima Papa jasno prepoznaje lice brata-Krista kojemu treba pristupiti blago, strpljivo, s poukom, uvijek s istinom, ali i s ljubavlju.

Tekst: Marko Puškarić

Foto: Vatican Media


Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Posljedice lažnih informacija

Edukativne radionice za maturante: Dezinformacije – od lažnih informacija do stvarnih posljedica

Nastavljajući niz edukativnih radionica namijenjenih maturantima, zadnje tri radionice održane su u Klasičnoj gimnaziji fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu, Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu te za maturante XVIII. gimnazije iz Zagreba. Projektom „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT)“ želi se osvijestiti važnost edukacije mladih o dezinformacijama.

Naime, prema istraživanju Reuters Instituta (2023), Facebook je i dalje jedna od najkorištenijih društvenih mreža, no primat za mlade od 18. do 24. godine starosti ubrzano preuzima YouTube i Tik Tok. Potonji doseže do 44% osoba od 18. do 24. godine, te je praktički izvor informacija svake pete mlade osobe. Govoreći o vjerodostojnosti informacija i njihovu utjecaju na pratitelje, ne treba smetnuti s uma kako mlade privlače kraće i dinamične objave čiji su protagonisti često influenceri i poznate osobe, a iste nalazimo upravo na Tik Toku, Instagramu i Snapchatu. Spomenuto istraživanje upozorava kako unatoč svoj možebitnoj „ograničenosti“ objave na Tik Toku, navedene su mreže odigrale važnu ulogu u širenju informacija i dezinformacija tijekom posljednjih izbora u Keniji i Brazilu, a utjecaj je vidljiv i u dijelu Istočne Europe vezano uz rat u Ukrajini. Slijedom navedenoga, educiranje, u našem slučaju maturanata, dobiva veću težinu, tim više što će 2024. i 2025. veći dio njih po prvi puta imati priliku izlaska na izbore.

Voditeljica radionice doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša je u uvodnom dijelu edukativnih radionica osvijestila da iako danas dezinformacije nalazimo u tiskanim i elektroničkim medijima te na društvenim mrežama, kojima se u posljednje vrijeme kreiranjem sadržaja priključuje i AI, ne treba smesti s uma da dezinformiranje nije specifičnost samo našeg vremena. Gledajući u povijest dezinformacija ona seže do Rimske Republike. Gledajući kroz povijest, dezinformacije su pratile sve društvene i političke pojave.

Približavajući mladim polaznicima oblike informacijskog poremećaja, tj. pojmove misinformacija, malinformacije, dezinformiranje, Ciboci Perša je predstavila više zornih primjera. Potom je stavila naglasak na obilježja dezinformacija (emotivni učinak, korištenje poznatih ljudi, napadanje protivnika, manipuliranje slikama, iznošenje viđenja  jedne strane, ponavljanje jedne te iste ideje). U tom je vidu posebno približila značenje mamilica, te potaknula sudionike edukacije na prepoznavanje istih prema iznesenim primjerima.

U nastavku edukativne radionice, nastojala je maturante uputiti na prepoznavanje dezinformacija. U tom je vidu naglasila važnim proučiti impresum (informacije o vlasnicima, uredništvu, novinarima). Nadalje je upozorila kako je važno obratiti pozornost na domenu i izgled stranice jer prave medijske organizacije imaju vlastitu domenu. Pa iako ponekad lažne stranice izgledaju kao i prave, domena je druga. Također je potrebno znati razlikovati medijske organizacije od npr. osobnih blogova. Istinski sadržaj odlikuje se i činjenicom da će se o njemu informacija naći na više od jednog medija. Ako je suprotno, upitna je vjerodostojnost. Dakako, sama informacija treba biti popraćena i opremom (potpisi autora teksta i fotografije, navođenje izvora). Jasan znak dezinformacije su i brojne gramatičke greške, senzacionalističke fotografije i naslovi koji ne odgovaraju samom tekstu.

Iako to sve izgleda za pratitelja, a naročito za mladu osobu, zbunjujuće, u današnje vrijeme važna je medijska pismenost koja obuhvaća i ovo područje. No, nismo ostavljeni na vjetrometini. Na usluzi su nam mnogobrojni alati koji nam mogu pomoći razviti tehničke kompetencije, poticati kritičko promišljanje, te u konačnici i poticati na stvaranje vlastitih medijskih, dakako vjerodostojnih sadržaja, u svim medijima, pa tako i na društvenim mrežama.

Tekst: Marija Belošević

Foto: Arhiv Projekta


Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.