Dodijeljene nagrade i priznanja 2024.

Dodijeljene nagrade i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Hrvatsko društvo katoličkih novinara po tradiciji je o Svjetskom danu sredstava društvenih komunikacija dodijelilo nagrade i priznanja. Dodjela je održana u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u srijedu, 5. svibnja 2024.

U pozdravnoj riječi, predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran čestitala je svim dobitnicima, te im zahvalila za sve što su učinili za i u katoličkim medijima šireći kršćansku poruku. Peran je istaknula, kako se ovo okupljanje već tradicionalno održava uz obilježavanje Svjetskog dana društvenih komunikacija koji preko poruke Pape Franje u središtu ima promišljanje o umjetnoj inteligenciji.

„Tehnologije se mijenjaju i razvijaju, no ostaje bit novinarstva, a to je traganje za istinom, promicanje istinskih vrijednosti, i kao što kaže naš temeljni dokument ‘ostvarivati zajedništvo i napredak’. I ove naše nagrade i priznanja su u znaku toga zajedništva, ali i kao potpora za daljnji napredak na području kršćanskog novinarstva. Zato imamo nagrade za one koji su svoj život utkali u razvoj katoličkog novinarstva i ostavili trag za buduće generacije. Imamo i godišnje nagrade za one koji su na različite načine dali prinos katoličkim medijima i novinarstva u protekloj godini“ rekla je Suzana Peran, te dodala kako se posljednjih godina dodjeljuje i nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem, jer su se mediji proširili i na virtualne prostore, zato prepoznajemo vrijednost i tih sadržaja. Podsjetila je, kako prijedlozi za nagrade dolaze od samih novinara, čime se međusobno prepoznaje vrijednost, te je također prinos zajedništvu. Na kraju je prema Papinoj poruci, pozvala kolege da budu „novinari mira u službi Radosne vijesti“.

Okupljenima se prigodnoj riječju obratio i predsjednik Odbora za sredstva društvenih komunikacija HBK mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, koji je dobitnicima i uručio nagrade i priznanja. Biskup je zahvalio svima koji djeluju i medijima i svojim radom šire Riječ evanđelja, jer je „najvažniji zadatak širiti evanđelje Isusa Krista. Tko god to čini na svoj način, u svome mediju, čini veliko djelo na koje nas je Isus sve pozvao. U povodu Svjetskoga dana govorimo o poteškoćama i zadaćama koje bi katolički novinari trebali imati pred sobom. No, ne smijemo zaboraviti da je najvažniji medij čovjek. Kad to stavimo u središte zbivanja, kad shvatimo da govorimo i kad ne govorimo, shvatit ćemo kolika je moć same prisutnosti“.

Nadalje, biskup je podsjetio kako bi mediji trebali biti u službi zajedništva i komunikacije. „No naš problem je, da često ono što komuniciramo ne bude prihvaćeno.  Naše riječi bi trebale biti one koje sabiru“. Biskup Gorski zahvalio je medijskim djelatnicima za sve čine, jer „bez vas mnoge riječi, mnoge divne poruke Evanđelja ne bi daleko stigle. Prevažni ste u svom djelovanju, jer bez vašeg djelovanja, Crkva bi danas bila nemoćna proširiti Radosnu vijest. Zahvaljujući vama, ono što želimo prenijeti drugima dopire do svakog srca, ulazi u svaki dom i ostavlja trag.“

U ime dobitnika, riječ zahvale je uputio fra Hrvatin Gabrijel Jurišić. „Zahvaljujem na ovome danu. Najprije hvala Bogu, zahvaljujemo Društvu koje je dodijelilo ove nagrade i što smo se svi mi danas ovdje okupljeni i osjetili kao jedno, što živimo, dišemo i radimo na slavu Boga i na korist našega hrvatskog naroda“ rekao je fra Jurišić. Nadalje, podsjetio je na neke, kako je rekao „sitnice“ u kojima je i sam sudjelovao, a koje su potaknute Koncilskim dokumentom „Inter mirifica“. Tako je u svojoj rodnoj župi Baška Voda 1966. godine predložio pokretanje malog župnog listića „Svjetionik“, za koji se ubrzo uspostavilo da dopire do mnogih, pa i onih koji su neredoviti, ili gotovo nikako. Tako je to bio u isto vrijeme i evangelizacijski i pastoralni pothvat. Također je podsjetio i na nastanak današnjeg adresara katoličkih misija u Njemačkoj. Fra Jurišić je 1973. predložio pokretanje adresara svih hrvatski župa i misija u Njemačkoj. O Božiću iste godine u uredništvu fra Jurišića objavljen je „Kalendar za 1974. godine sa slijedećim sadržajem: blagdani i adrese hrvatskih svećenika i socijalnih savjetnika u Europi, hrvatske mise u Njemačkoj, poštanski brojevi mjesta u domovini“. „To je bio još jedan pokušaj da se ljude približi Crkvi, i da se Crkva približi ljudima. Hvala Bogu da je prošlo ono vrijeme komunističke diktature. Hvala Bogu da je propala i danas možemo ovdje kao Hrvatsko društvo katoličkih novinara slobodno govoriti kako se počelo raditi, kako se radilo i kako se danas radi, i kako ćemo raditi u budućnosti.“ U tom je vidu fra Jurišić predložio da ne napravi zbornik u prigodi 50. obljetnici Društva, kojim bi se podsjetilo na početke Društva koje je tada nosilo ime Društvo katoličkih novinara u Jugoslaviji, a potom se razdvojilo na Društvo u Hrvatskoj i Sloveniji. „Za sve što je naše Društvo učinilo hvala Bogu, hvala dobrim ljudima, hvala našim biskupima, hvala svima koji su radili u društvu, jer je svaki učinio što je mogao“ rekao je na kraju.

Dobitnik nagrade za životno djelo je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, franjevac, član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Iz bogatog životopisa izdvajamo samo neke detalje. Fra Jurišić rođen je 1934. u Baškoj Vodi. Nakon završetka studija teologije i klasične filologije, od 1966. do 2004. predavao je grčki i latinski jezik na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju. Bio je i ravnatelj Franjevačkoga sjemeništa, upravitelj Arheološke gimnazijske zbirke, definitor Provincije Presvetoga Otkupitelja, prefekt studija, provincijski vikar, generalni vizitator Provincije sv. Ćirila i Metoda, Provincije Sv. križa i Bosne Srebrene te član Provincijskoga plenarnoga vijeća. Od 1974. godine glavni je i odgovorni urednik zbornika „Kačić“. Napisao je, prevodio i uredio brojne knjige, monografije i znanstvene članke, te pokrenuo više listova i časopisa. Iza njega je više od 700 popularnih, stručnih i znanstvenih radova hagiografske, mariološke i povijesne tematike objavljivanih u listovima, časopisima i zbornicima kao što su Glas Koncila, Marija,  Kačić, Služba Božja, Bogoslovska smotra,  Vjesnik bl. Nikole Tavelića, Tavelić,  Kana, Naš jezik, AKSA, Crkva u svijetu, kalendar Danica,  Brat Franjo,  Advocata Croatiae, Živa zajednica, Vjesnik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja,  Veritas,  Svjetlo riječi, Croatica Christiana periodica, Makarski zbornik, Slobodna Dalmacija, Živo vrelo, Kršni zavičaj, Naša ognjišta, Filozofski glasnik,  Dobri otac Antić, Hrvatska obzorja, IKA,  Glasnik Srca Isusova i Marijina, Glasnik sv. Josipa, Hrvatski žrtvoslov, Glasnik sv. Ante,  i Općem religijskom leksikonu LZ, Leksikonu pisaca Jugoslavije, Suvremenoj katoličkoj enciklopediji. Prevodio je djela hrvatskih latinista M. Marulića, J. Bunića i P. Rittera Vitezovića za zbornik Hrvatski latinisti u okviru Pet stoljeća hrvatske književnosti. Suradnik je u filmu Katolička Crkva u Hrvata te pisac scenarija za film 250. obljetnica Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 1735.–1985.

Godišnja nagrada HDKN-a dodijeljena je Anđeli Jeličić Krajcar, akreditiranoj  novinarki Hrvatske radio televizije pri Tiskovnom uredu Svete Stolice. Jeličić Krajcar svojim izvještavanjem i reportažama o aktivnostima Svetoga Oca, o radu različitih tijela Svete Stolice te aktualnim temama iz života opće Crkve za religijske i informativne emisije HRT-a daje vrijedan i važan doprinos na medijskog sceni u Hrvatskoj u informiranju i razumijevanju djelovanja Katoličke Crkve, ne samo s vjerskog već i s društvenog aspekta. Posebno valja istaknuti praćenje Sinode i sinodskog procesa Katoličke Crkve o kojemu je kao novinarka, teologinja i bibličarka sudjelovala u više radijskih i televizijskih emisija analizirajući tijek sinode i rasprave o temama koje sinoda promiče. Autorski sudjeluje i u emisiji Duhovna misao na Hrvatskome radiju,  a urednički i autorski potpisuje emisiju Duhovne misli za dobar dan Hrvatskog radija Radio Pule, koja svakodnevno slušateljima donosi evanđeoske poruke i meditacije kojima ukazuje kršćanske vrijednosti. Na Radio Puli uređuje i emisiju na talijanskom jeziku „La Parola del Signore“ koja se emitira svake nedjelje.

Nagrada za najbolju web-stranicu s kršćanskim sadržajem dodijeljena je Hrvatskoj katoličkoj mreži. HKM započela je s radom 7. studenog 2018., kao dio krovne medijske organizacije Hrvatske biskupske konferencije pod nazivom Hrvatska katolička mreža u sklopu koje se još nalaze Hrvatski katolički radio i Informativna katolička agencija. Svakodnevno se na njihovom portalu mogu pronaći vijesti nadahnute Istinom, a svoje novo ruho portal je doživio 2020. godine. Svojim sadržajem, HKM je u tijekom godina obuhvatila sve segmente vjerskog, ali i društvenog života.


Osim nagrada dodijeljeno je i nekoliko priznanja.

Dobitnik priznanja za kontinuirano dugogodišnje medijsko djelovanje je preč. mr.sc. Ilija Jakovljević, svećenik Porečke i pulske biskupije, vicepostulator u kauzi za kanonizaciju bl. Miroslava Bulešića, dekan Vodnjanskog dekanata, župnik Nadžupe sv. Kuzme i Damjana u Fažani, pridodani sudski vikar i sudac, policijski kapelan za Policijsku upravu istarske. Preč. Jakovljević je dvadeset godina suradnik brojnih crkvenih i svjetovnih redakcija raznih medija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, gotovo desetljeće urednik je vjerske emisije „Naša zvona“ na Hrvatske radio televizije Radio Puli, uređuje glasila i web stranice, gostuje u televizijskim i radijskim emisijama. Medijsko je djelovanje započeo kao dopisnik biskupijskog vjersko informativnog časopisa „Ladonja“ 2004. godine, te do danas ostao suradnik časopisa. Urednik je i priređivač četrdesetak knjiga pretežno duhovne baštine Istre, a posebno valja istaknuti Duhovni Dnevnik bl. Miroslava Bulešića, koji je do sada doživio 4. izdanja.

Damir Borovčak dobitnik je priznanja za promicanje istine o komunističkim zločinima. Borovčak sustavno radi na osvjetljavanju komunističkih zločina, posebice u Zrinu, Maclju i Gvozdanskom, promicanju istine o žrtvama i progonima Hrvata i drugih samo zbog činjenice što su vjernici. Autorskim knjigama, kao i knjigama drugih autora koje uređuje, radijskim emisijama, člancima u tiskani i elektroničkim medijima, te nastupima doprinosi posvješćivanju prešućene hrvatske povijesti.  Idejni je začetnik i jedan od osnivača Udruge Macelj 1945.  

Sestri  Zdravki Grgić, Školskoj sestri franjevki mostarske provincije priznanje je dodijeljeno za 30 godina uređivanja i vođenja vjerske emisije na Radiju Herceg-Bosne. S. Grgić je je novinarski i urednički posao bio dodatni motiv uz redovni posao koji je 40 godina radila kao medicinska sestra. Vjersku emisiju na radiju Herceg-Bosne vodila je iz subote u subotu do posljednje emisije na Veliku subotu 2024. S. Grgić je i diplomirani kateheta, te ju je to ponukao na daljnje iščitavanje teoloških, kao i drugi knjiga koje su joj pomogne u pripremanju emisija. Isticala je, kako nije profesionalac u novinarskom svijetu, no uz Božju pomoć radila je srcem.

Priznanje za 30 godina postojanja dodijeljeno je Tiskovnom uredu Splitsko-makarske nadbiskupije koji je osnovan 1994. godine kao jedan od prvih Tiskovnih ureda u Crkvi u Hrvatskoj. Ured je zadužen za komunikaciju Splitsko-makarske nadbiskupije, kao institucije, s javnostima, što uključuje dijalog s vjernicima, svećenicima, suradnicima, novinarima i svim građanima koje, iz bilo kojeg razloga, zanimaju djelatnosti i poruke Crkve. Ured je odgovoran za uređivanje nadbiskupijskog Vjesnika, radijske emisije „Vjera i život“ na Radio Splitu, televizijskih emisija „Vidljivi tragovi“ i „Radosna vijest“, kao i profila nadbiskupije na društvenim  mrežama.

Vjerska emisija na radiju Herceg-Bosne dobitnik je priznanja za 30 godina postojanja. Naime, od samih početaka Radija Herceg-Bosne koji će uskoro proslaviti 31. rođendan u eteru je i jednosatna vjerska emisija koja je na programu u subotu u prijepodnevnim satima. U središtu je komentar nedjeljnih čitanja. U okviru radijskog vjerskog programa,  radnim danom priprema se duhovna misao, a nedjeljom se prenose misna slavlja.

Priznanje je dodijeljeno i radijskoj postaji Marija Bistrica koja djeluje već 25 godina. Inicijativu za radio dao je mons. Lovro Cindori, dugogodišnji upravitelj bistričkog svetišta i bistrički župnik. Zbog njegove velike ljubavi prema Mariji Bistrici i neumornog zalaganja, od Uskrsa 1999., počelo je emitiranje programa Radija Marija Bistrica. U početku je emitiran 12-satni program. O 10. obljetnici Radija, 2009. zahvaljujući poticaju mons. Zlatko Koren, tadašnjeg rektora Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistrice i bistričkog župnika započeo je 24-satni program, pokrenut je portal, uvedene su nove emisije.

Ovogodišnji dobitnik priznanja HDKN-a je i Tjedna radio-emisija “Bosna Srebrena” Svjetla riječi o 20 godina emitiranja. Cilj emisije je predstaviti vijesti iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene, donositi aktualnosti i pratiti vjerska i kulturna događanja u ovoj zajednici i njezinim institucijama, ali obrađivati i druge teme koje su u izravnoj ili neposrednoj vezi s pastoralnim i kulturnim angažmanom bosanskih franjevaca i njihovih institucija i koje su aktualne i važne za Katoličku Crkvu na prostoru na kojem djeluju bosanski franjevci. Tjedne emisije dostupne su na YouTube kanalu, a emitiraju se i na petnaestak radijskih postaja.

Uz diplome, nagrađeni su dobili i knjige, dar izdavačkih kuća Kršćanska sadašnjost, Školska knjiga i Verbum.

Čin dodjele nagrada i priznanja pjesmom je obogatio Slavko Nedić, glazbeni urednik na HKR-u, inače i član HDKN-a koji ove godine slavi 50 godina prisutnosti na duhovnoj sceni.

Marija Belošević

Dobitnici nagrada i priznanja 2024.

fra Hrvatin Gabrijel Jurišić – Nagrada za životno djelo

Anđela Jeličić Krajcar – Godišnja nagrada

Hrvatska katolička mreža – Nagrada za najbolju web-stranicu s kršćanskim sadržajem


preč. mr.sc. Ilija Jakovljević – Priznanje za kontinuirano dugogodišnje medijsko djelovanje

Damir Borovčak – Priznanje za promicanje istine o komunističkim zločinima

S. Zdravka Grgić, SSF – Priznanje za 30 godina uređivanja i vođenja vjerske emisije na Radiju Herceg-Bosne

Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije – Priznanje za 30 godina postojanja

Vjerska emisija na radiju Herceg-Bosne – Priznanje za 30 godina postojanja

Radio postaja Marija Bistrica – Priznanje za 25 godina postojanja

Tjedna radio-emisija ”Bosna Srebrena” – Priznanje za 20 godina emitiranja

Katolički novinari u „Noći knjige“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine, po šesti put uključilo se u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“.

Cjelovečernji program tijekom kojeg su predstavljene knjige čiji su članovi Društva autori, koautori, urednici i prevoditelji održan je u Kapucinskom samostanu svetog Mihaela arkanđela u Zagrebu u utorak, 23. travnja 2024.

Članovima Društva pridružila se i predstavnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, a sam program je održan hibridno, te su članovi, kao i gosti iz Bosne i Hercegovine i Slovenije predstavljanje pratili putem platforme ZOOM.

Riječ dobrodošlice okupljenima je poželio domaći župnik i gvardijan fra Goran Rukavina, OFMCap., a molitvom je u susret uveo duhovnik Društva fra Jure Šarčević, OFMCap.

Potpredsjednik Društva Neno Kužina je u pozdravnoj riječi rekao „Bogu hvala što postoji pisana riječ, što postoji knjiga, i što je nekome palo na pamet da ustanovi Noć knjige. Nadam se, da  ćemo čuti nešto korisno, novo, dobro, da ono što čujemo i pročitamo“.

Tijekom večeri devet članova Društva predstavilo je 17 naslova objavljenih 2023. i 2024. godine.

Brane Vrbić je govoreći o knjizi „Snaga je u odricanju od sile i moći. Razgovor s biskupom“, naglasio je, riječ o razgovoru pretočenom u knjigu s vrhbosanskim biskupom u miru Perom Sudarom planiran više godina. Ovim se čitalačkoj publici podastire zapis o BiH u XX. i početkom XXI. stoljeća; o katolicima-Hrvatima i životu u zemlji različitih naroda i religija; ratovima, etici, čovjeku, vjeri, Bogu… Jedan nevjerojatna kolorit biskupovih prebogatih misli i riječi kao odgovor na brojna pitanja jednog novinara. Vrbić je predstavio i knjigu „Hod po ranama. Zapisi o obilasku vrhbosanskih župa od 1992. do 1997. godine“ koja je zapravo ratni dnevnik biskupa Sudara o događajima u BiH, osobito u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koji je on nazvao „Hod po ranama“.  Izdavači obiju knjiga su Sinopsis i Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine.

Publicist Damir Borovčak predstavio je pet izdanja. Autor je i urednik monografskog izdanja „Gvozdansko hrvatsko junaštvo bez svjetskog uzora“, koje u 2023. godini izašlo u 3. dopunjenom izdanju u izdanju Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb. Ovo izdanje je tim važnije, što se u javnosti, a osobito u hrvatskim školama događaj koji se zbio 13. siječnja 1578. godine uopće ne obrađuje. „Možemo biti ponosni na velejunačku obranu iz turskih vremena, kada branitelji Gvozdanskog nisu posustali na sve ponude koje su im Turci dali. Oni su sve časno odbili, i rekli rečenicu koja je bila zabilježena od osvajača „što bi nam naši potomci rekli”. Nadalje, Borovčak je uredio zbornik radova „Simpozij Hrvatske pravoslavne crkve. Zagreb-Split-Osijek-Rijeka od 21.ožujka 2018. do 29. svibnja 2019.“. Zbornik je objavila Zaklada Predziđe kršćanstva, Zagreb 2023. Urednik je naglasio, kako ova Crkva ima dugu tradiciju iz austro-ugarskog vremena, kada je sjedište imala u Srijemskim Karlovcima. Tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno je 70 svećenika. Borovčak je uredio i informativno izdanje „Župna spomen crkva Našašća Svetog Križa u Zrinu“ koje je 2023. objavila Sisačka biskupija. Ovdje se donosi osvrt na povijest župe koja se u crkvenim knjigama prvi put spominje 1308. Na to izdanje nadovezuje se i drugo „Zrin u spomen žrtvama genocida“ čiji je Borovčak autor i urednik, a objavljeno je povodom obilježavanja 80. obljetnice zločina 2023. godine u suizdavaštvu Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb i Sisačke biskupije. Knjiga donosi svjedočanstva svjedoka događaja iz 1943. kada je izvršen genocid na tamošnjim stanovništvom. Partizanske jedinice poubijale i spasile selo, a žene i djecu istjerali u Slavoniju. Borovčak je predstavio još jednu nedavno objavljenu knjigu. Riječ je o knjizi prof. dr. sc. Mihovila Biočića „Laži o srpskom antifašizmu i antisemitizmu“. Prema riječima urednika Borovčaka, riječ je o vrlo vrijednom priručniku, leksikonu političkog značenja i za političare i za svakog drugog koga zanima ono što je kao dogma nametnuto od strane Srba u Hrvatskoj od 1941. do 1945.

Dražen Janko uredio je zbornik znanstvenih radova pod nazivom „Položaj trgovačkih radnika u Bosni i Hercegovini: historijski pregled“ objavljen 2023. (Udruženje Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BIH). Sadržaj je podijeljen na četiri djela, te prati položaj razvitka trgovačke djelatnosti od kraja osmanske vlasti u Bosni pa sve do početka 90-ih godina 20. stoljeća.

Sanja Nikčević predstavila je knjigu „Bitno o nebitnome, mala knjiga duhovnih eseja“ koju je prošle godine objavilo Društvo hrvatskih književnika. U knjizi su sakupljene priče o osobnoj spoznaji bitnog, odgovori na pitanja o smislu života i vjeri što su joj postavljale osobe iz okruženja, a mjesto se našlo i za promišljanja utjecaja umjetnosti na život.

Nikola Kuzmičić predstavio je zbirku pjesama na čakavštini znakovitoga naslova „Križonoša“. Knjiga je objavljena ove godine (EkoSSpiritus), a povod joj je bio dugoočekivani događaj. Naime, njegov sin Marijin ove godine je bio jedan od križonoša na Hvaru, za što je predbilježen prije 21. godinu. Stoga osim spomena na ovaj događaj, Kuzmičić je objavom pjesama na rodnoj čakavštini želio dati doprinos očuvanju toga govora.

Anđelko Zdeslav Kaćunko predstavio je svoju novu knjigu priča „Otmica nevjeste“ objavljenu ove godine (KUBS Baštinica, Otočac). Prvi dio naslovljen „(Post)koromane ron“ donosi devet priča, od kojih je sedam nastalo u vrijeme pandemije, a dvije su iz svakodnevnog života župe. Drugi dio „Cro Nikine priče-kolumne“ donosi priče objavljivane u mjesečniku Solinska kronika 2006. i 2007. godine.

Josip Sanko Rabar predstavio je svoje dvije knjige. Knjiga „Vječne poruke pokretnih slika“ objavljena je prošle godine kod Naknade Bošković, Split. Riječ je o zbirci filozofskih i vjerskih meditacija. Kod istog izdavača ove godine objavljena je zbirka kratkih meditacija „Ti me ljubiš“. Iz potonje zbirke Rabar je pročitao jednu meditaciju.

Vlatko Marić iz Pariza predstavio je dva zbornika objavljena prošle godine kod francuskog izdavača L’Harmattan, niz Croatica čiji je urednik, kao i autor priloga.

„La diplomatie croate : du VIIIe siècle à nos jours. Retour sur l’histoire et perspective d’avenir“ (Hrvatska diplomacija od VIII. stoljeća do danas. Povratak na povijest i perspektive u budućnosti). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2017. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Radovi su tematski vezani uz razvoj hrvatske diplomacije kako i sam naslov sugerira od VIII. stoljeća do danas u različitim geopolitičkim okolnostima. Drugi zbornik naslovljen je „La Croatie face à ses destinées : De la sujétion (1918) à l’emancipation (1991-1995)“ (Hrvatska nasuprot svojih sudbina: od podložništva (1918) do emancipacije (1991-1995). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2018. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Prilozi tematski prikazuju složenost političke stvarnosti, kako nakon 1918. godine, tako i u razdoblju 1991.-1995. godine u kojem se hrvatska država borila za svoju neovisnost.

Marija Belošević predstavila je dvije knjige koje je prošle godine objavila Međunarodna udruga katolika esperantista sa sjedištem u Rimu. Knjiga „Ne timu, estas mi. Papo Francisko pri migrantoj kaj rifuĝintoj“ ((Ne bojte se, ja sam. Papa Franjo o migrantima i izbjeglicama) donosi prijevod na esperanto poruka Pape Franje u povodu Svjetskog dana migranata i izbjeglica, čiji je original objavila Vatikanska izdavačka kuća. Knjiga donosi i nekoliko homilija i drugih obraćanja Pape migrantima i izbjeglicama. Ovo izdanje je objavljeno o 109. Svjetskom esperantskom kongresu održanom prošle godine u Torinu, te se željelo širu esperantsku zajednicu upoznati s porukama Pape.

Druga knjiga, kojoj je Belošević također urednica je „Titus Bransma sanktulo esperantisto“ (Titus Brandsma, svetac esperantist). Riječ je o prijevodu na esperanto životopisa sv. Titusa Brandsme, nebeskog zaštitnika katolika esperantista, sveca koji je i sam bio esperantist od 1911. godine, a ubijen je 1942. godine u Dachau.

Program je glazbeno obogatio Slavko Nedić, crkveni glazbenik i urednik, koji je ove godine slavi 50 godina prisutnosti na duhovnoj sceni. U svom nastupu, Nedić se posebno prisjetio nedavno preminulog fra Nikici Zlatuniću, koji je bio član VIS Jukić.

Voditeljica i moderatorica cjelovečernjeg programa bila je Ivana Šimunić.

Marija Belošević

Predlaganje kandidata za nagrade 2024.

Poziv za predlaganje za nagrade i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Hrvatsko društvo katoličkih novinara poziva na sudjelovanje u predlaganju nagrada pojedincima i redakcijama (nakladnicima). Poziv je otvoren od 20. travnja do 2. svibnja 2024. godine. O dobitnicima nagrada odlučuje Upravni odbor HDKN-a.

Nagrade će biti uručene u povodu 58. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija.

Godišnja nagrada dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i urednicima u vjerskim i svjetovnim medijima, kao i komunikolozima koji su se svojim djelovanjem i utjecajem posebno istaknuli u 2023.  godini za izuzetna novinarska postignuća, unapređenje profesionalnih standarda, promicanje katoličkog novinarstva u društvu i javnosti te svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i publicistima koji su značajno utjecali na razvoj katoličkih medija, širenje kršćanskih nazora u društvu, odnosno koji su svojim radom ostavili snažan trag u hrvatskoj ili svjetskoj javnosti te koji su svojim životnim putom i višegodišnjim  profesionalnim djelovanjem pridonosili promjeni ili nametanju pozitivnih profesionalnih i(li) društvenih trendova.

Poziv se upućuje i za predlaganje za priznanja redakcijama i nakladnicima za posebna dostignuća u katoličkom novinarstvu te obilježavanje prigodnih obljetnica redakcija ili nakladnika.

Također dodjeljuje se i nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem. Osim što mora biti vidljiv doprinos u promociji kršćanskih sadržaja u (isključivo) digitalnom mediju, prijedlog mora zadovoljavati i sljedeće kriterije: integriranost društvenih mreža; komunikacija s korisnicima (kroz mailing liste, pretplate, komentare); grafička urednost i prilagođenost čitanju na pametnim telefonima/tabletima. 

Predlagatelji mogu biti članovi HDKN-a i uredništva katoličkih glasila. U prijedlogu za dodjelu nagrade mora se obrazložiti razlog predlaganja (do 4000 znakova), te obavezno dostaviti kontakt predloženog pojedinca, uredništva ili nakladnika.

Prijedlozi se upućuju do četvrtka, 2. svibnja 2024. godine u 12.00 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu katolicki.novinari@gmail.com.

Katolički novinari u „Noći knjige“ 2024.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara se po šesti put uključuje u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“. Program će se održati u Kapucinskom samostanu sv. Mihaela arkanđela, Kapucinska 47, Zagreb-Dubrava u utorak, 23. travnja 2024. s početkom u 19.30 sati.

Kao i ranijih godina, bit će predstavljena izdanja čiji su članovi Društva autori, urednici ili prevoditelji. Sudjeluju Marija Belošević, Damir Borovčak, Dražen Janko, Andelko Zdeslav Kaćunko, Nikola Kuzmičić, Vlatko Marić, Sanja Nikčević,  Josip Sanko Rabar i   Brane Vrbić. Program će glazbeno obogatiti Slavko Nedić, a modelirati Ivana Šimunić.