Arhiva kategorije: O Društvu

O Društvu, Vijesti

Održana godišnja skupština katoličkih novinara 2025.

U samostanu Gospe Lurdske u Zagrebu u srijedu, 26. ožujka održana je godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara.

Uvodeći u rad, duhovnik Društva fra Jure Šarčević, OFMCap. poseban naglasak je stavio na korizmenu poruku Pape Franje koja je na tragu Godine jubileja, te je u tom duhu zaključio s Molitvom Jubileja.

Riječ dobrodošlice okupljenima je uputio fra Bože Vuleta, OFM, gvardijan samostana Gospe Lurdske.

U izvještaju o radu Društva između dvije skupštine, predsjednica Suzana Peran, podsjetila je na prošlogodišnju skupštinu, te na tematski dio u kojem je  izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski govorio o etičkim izazovima umjetne inteligencije. U travnju se Društvo već po tradiciji uključilo u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“ predstavljanjem izdanja kojima su članovi autori i urednici.

Uz obilježavanje Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija Društvo je dodijelilo nagrade i priznanja. Predsjednica je podsjetila kako je nagradu za životno djelo dobio fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, godišnju nagradu Anđela Jeličić Krajcar, dok je najboljom mrežnom stranicom s kršćanskim sadržajem proglašena stranica Hrvatske katoličke mreže. Preko potpredsjednika Nene Kužine, Društvo je kao strukovno društvo sudjelovalo u razgovoru o reformi studija komunikologije. Društvo je sudjelovalo i na susretu hrvatskih i slovenskih katoličkih novinara u organizaciji obiju biskupskih konferencija. Također članovi u BiH aktivno su sudjelovali u obilježavanju Dana medija krajem rujna. Uz Svjetski dan misija, Marija Belošević održala je predavanje „Lica Tanzanije“, te prisutne upoznala sa stanjem i potrebama mjesne Crkve. Tom prigodom članovi su pozvani i na potporu hrvatskom misionaru u misiji Kisongo don Velimiru Tomiću. Desetu obljetnicu smrti utemeljitelja i prvog predsjednika Društva dr. fra Mirka Mataušića (+14.11.2014.) Društvo je komemoriralo zajedno s franjevačkim samostanom na Kaptolu. Adventska duhovna obnova bila je u znaku „Malenosti“, a vodile su je Isusove male sestre. Također u prosincu tradicionalno je raspisan natječaj za mlade s temom vezanom uz Papinu poruku za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2025. Peran je pojasnila, kako je ranijih godina Društvo dijelilo stipendije studentima, a posljednjih godina također na tragu poticanja zanimanja za novinarstvo raspisuje se natječaj. Tijekom cijele protekle godine Društvo je aktivno kao partner sudjelovalo u projektu „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“. Članovi su sudjelovali u edukacijama, te doprinijeli tekstovima u istraživanju o dezinformacijama i medijskoj pismenosti koji su dostupni i na mrežnoj stranici Društva.

Na kraju je predsjednica Peran zahvalila svima na sudjelovanju u radu, kao i podupirateljima, te posebno istaknula fra Josipa Bebića, OFM, koji je i ranije kao urednik „Žive zajednice“ naglašavao važnost katoličkih medija.

Financijsko izvješće podnijela je tajnica Marija Belošević. Oba izvještaja jednoglasno su prihvaćena.

U izbornom dijelu, za predsjednicu je ponovno izabrana dr. sc. Suzana Peran, za potpredsjednika Neno Kužina, a za tajnicu Marija Belošević. Za članove Upravnog odbora izabrani su dr. sc. Silvana Burilović Crnov, dr. sc. fra Mario Knezović, Gordana Krizman i Ante Peran. Kao članovi Nadzornoga odbora izabrani su Blaženka Jančić, dr. sc. Katica Knezović, fra Gabrijel Mioč, Marko Puškarić i Brane Vrbić, a članovi Suda časti su fra Vlatko Marić, Tatjana Rau i Ines Sosa Meštrović.

Tijekom skupštine proglašeni su i rezultati natječaja za mlade s temom  „Dijelite dobrostivo nadu koja je u vašim srcima“. Ukupno je pristiglo 13 radova studenata i mladih s raznih visokih učilišta iz Zagreba, Rijeke, Split i Petrinje, te srednjih škola iz Rijeke i Žepča. Ove godine radovi su bili iznimno kvalitetni, te su za nagrade odlučne bile nijanse. Prvu nagradu za tekst “Priča vojnog kapelana Od heavy metala do oltara: Kako je Antonio odlučio slijediti Krista u vojnim čizmama” odvojila je Elena Pušeljić, studentica druge godine diplomskog studija Komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, smjer Interkulturalna komunikacija i novinarstvo. Drugu nagradu za tekst „Komunikacija prožeta nadom“ osvojila je Petra Gudelj, studentica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, diplomski smjer novinarstvo. Daria Ljevar, studentica preddiplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci, dobila je treću nagradu za tekst „Kraj kao novi početak“. Osim diploma, nagrađene su dobile i novčane nagrade, a svi sudionici priznanja.  

U završnom dijelu skupštine, don Anton Šuljić dao je osvrt na ovogodišnju poruku Pape Franje uz 59. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. On je na vrlo zanimljiv način rasčlanio Papine misli na govor o dijagnozi društva, preporučenoj terapiji, nekoj vrsti liječenja, dugoročnoj dijagnozi, te u konačnici sigurnom zdravlju. Svaku od tih teza je potkrijepio Papinim riječima. Osvrt je zaključio s tri Papine poruke: tko istinski vjeruje u Krista taj ne može ne imati nadu; pozvani smo obrazlagati nadu koja je u nama; kršćanski katolički komunikator je netko tko blago i s poštovanjem pristupa svom sugovorniku i svakom drugom. Dodao je u duhu Jubileja 2025. kako se „čovjek spašava u zajednici, a Crkva je zajednica onih koju se nadaju, jer nada je uvijek projekt zajednice“.

 Marija Belošević

Najave, O Društvu

Poziva za Skupštinu 2025.

Poštovane kolegice i kolege,
pozivam Vas na redovitu godišnju skupštinu Hrvatskoga društva katoličkih novinara koja će se održati u srijedu 26. ožujka 2025. u 17 sati u dvorani Samostana Gospe Lurdske, Vrbanićeva 35, Zagreb.

Za Skupštinu predlažem sljedeći dnevni red:

  1. Molitveni uvod duhovnika Društva fra Jure Šarčevića, OFMCap.
  2. Pozdrav domaćina fra Bože Vulete, OFM
  3. Izvještaj Predsjednice i Tajnice Društva o aktivnosti u razdoblju od zadnje Skupštine do danas
  4. Glasanje o izvještajima
  5. Izborni dio Skupštine
    a) Razrješnica dosadašnjega vodstva Društva
    b) Izbor radnog predsjedništva Skupštine i Izborne komisije
    c) Izbor i proglašenje nove uprave HDKN-a
  6. Plan za nastavak rada Društva
  7. Dodjela nagrada i priznanja mladim novinarima
  8. Don Anton Šuljić: Predstavljanje poruke pape Franje za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2025.
  9. Rasprava
  10. Druženje

Molim Vas da svoj dolazak ili spriječnost obvezno javite do 20. ožujka na e-poštu našega Društva  katolicki.novinari@gmail.com. Također Vas molimo da nam naznačite želite li ostati na večeri (koja će biti izvan prostora samostana).

Skupština našega Društva je ove godine izborna te se bira predsjednik/ca, potpredsjednik/ca, tajnik/ca te četiri člana Upravnoga odbora, pet članova Nadzornoga odbora i tri člana Suda časti. Svi članovi mogu biti reizabrani. Ako ste spriječeni sudjelovati na skupštini, molimo Vas da Tajnici u pisanom obliku pošaljete svoje prijedloge do 20. ožujka na e-poštu Društva.

U nadi da ćete se odazvati pozivu, srdačno Vas pozdravljam i očekujem,

dr. sc. Suzana Peran,
predsjednica HDKN-a

O Društvu, Vijesti

Katolički novinari u „Noći knjige“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine, po šesti put uključilo se u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“.

Cjelovečernji program tijekom kojeg su predstavljene knjige čiji su članovi Društva autori, koautori, urednici i prevoditelji održan je u Kapucinskom samostanu svetog Mihaela arkanđela u Zagrebu u utorak, 23. travnja 2024.

Članovima Društva pridružila se i predstavnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva, a sam program je održan hibridno, te su članovi, kao i gosti iz Bosne i Hercegovine i Slovenije predstavljanje pratili putem platforme ZOOM.

Riječ dobrodošlice okupljenima je poželio domaći župnik i gvardijan fra Goran Rukavina, OFMCap., a molitvom je u susret uveo duhovnik Društva fra Jure Šarčević, OFMCap.

Potpredsjednik Društva Neno Kužina je u pozdravnoj riječi rekao „Bogu hvala što postoji pisana riječ, što postoji knjiga, i što je nekome palo na pamet da ustanovi Noć knjige. Nadam se, da  ćemo čuti nešto korisno, novo, dobro, da ono što čujemo i pročitamo“.

Tijekom večeri devet članova Društva predstavilo je 17 naslova objavljenih 2023. i 2024. godine.

Brane Vrbić je govoreći o knjizi „Snaga je u odricanju od sile i moći. Razgovor s biskupom“, naglasio je, riječ o razgovoru pretočenom u knjigu s vrhbosanskim biskupom u miru Perom Sudarom planiran više godina. Ovim se čitalačkoj publici podastire zapis o BiH u XX. i početkom XXI. stoljeća; o katolicima-Hrvatima i životu u zemlji različitih naroda i religija; ratovima, etici, čovjeku, vjeri, Bogu… Jedan nevjerojatna kolorit biskupovih prebogatih misli i riječi kao odgovor na brojna pitanja jednog novinara. Vrbić je predstavio i knjigu „Hod po ranama. Zapisi o obilasku vrhbosanskih župa od 1992. do 1997. godine“ koja je zapravo ratni dnevnik biskupa Sudara o događajima u BiH, osobito u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koji je on nazvao „Hod po ranama“.  Izdavači obiju knjiga su Sinopsis i Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine.

Publicist Damir Borovčak predstavio je pet izdanja. Autor je i urednik monografskog izdanja „Gvozdansko hrvatsko junaštvo bez svjetskog uzora“, koje u 2023. godini izašlo u 3. dopunjenom izdanju u izdanju Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb. Ovo izdanje je tim važnije, što se u javnosti, a osobito u hrvatskim školama događaj koji se zbio 13. siječnja 1578. godine uopće ne obrađuje. „Možemo biti ponosni na velejunačku obranu iz turskih vremena, kada branitelji Gvozdanskog nisu posustali na sve ponude koje su im Turci dali. Oni su sve časno odbili, i rekli rečenicu koja je bila zabilježena od osvajača „što bi nam naši potomci rekli”. Nadalje, Borovčak je uredio zbornik radova „Simpozij Hrvatske pravoslavne crkve. Zagreb-Split-Osijek-Rijeka od 21.ožujka 2018. do 29. svibnja 2019.“. Zbornik je objavila Zaklada Predziđe kršćanstva, Zagreb 2023. Urednik je naglasio, kako ova Crkva ima dugu tradiciju iz austro-ugarskog vremena, kada je sjedište imala u Srijemskim Karlovcima. Tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno je 70 svećenika. Borovčak je uredio i informativno izdanje „Župna spomen crkva Našašća Svetog Križa u Zrinu“ koje je 2023. objavila Sisačka biskupija. Ovdje se donosi osvrt na povijest župe koja se u crkvenim knjigama prvi put spominje 1308. Na to izdanje nadovezuje se i drugo „Zrin u spomen žrtvama genocida“ čiji je Borovčak autor i urednik, a objavljeno je povodom obilježavanja 80. obljetnice zločina 2023. godine u suizdavaštvu Zaklade Predziđe kršćanstva, Zagreb i Sisačke biskupije. Knjiga donosi svjedočanstva svjedoka događaja iz 1943. kada je izvršen genocid na tamošnjim stanovništvom. Partizanske jedinice poubijale i spasile selo, a žene i djecu istjerali u Slavoniju. Borovčak je predstavio još jednu nedavno objavljenu knjigu. Riječ je o knjizi prof. dr. sc. Mihovila Biočića „Laži o srpskom antifašizmu i antisemitizmu“. Prema riječima urednika Borovčaka, riječ je o vrlo vrijednom priručniku, leksikonu političkog značenja i za političare i za svakog drugog koga zanima ono što je kao dogma nametnuto od strane Srba u Hrvatskoj od 1941. do 1945.

Dražen Janko uredio je zbornik znanstvenih radova pod nazivom „Položaj trgovačkih radnika u Bosni i Hercegovini: historijski pregled“ objavljen 2023. (Udruženje Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BIH). Sadržaj je podijeljen na četiri djela, te prati položaj razvitka trgovačke djelatnosti od kraja osmanske vlasti u Bosni pa sve do početka 90-ih godina 20. stoljeća.

Sanja Nikčević predstavila je knjigu „Bitno o nebitnome, mala knjiga duhovnih eseja“ koju je prošle godine objavilo Društvo hrvatskih književnika. U knjizi su sakupljene priče o osobnoj spoznaji bitnog, odgovori na pitanja o smislu života i vjeri što su joj postavljale osobe iz okruženja, a mjesto se našlo i za promišljanja utjecaja umjetnosti na život.

Nikola Kuzmičić predstavio je zbirku pjesama na čakavštini znakovitoga naslova „Križonoša“. Knjiga je objavljena ove godine (EkoSSpiritus), a povod joj je bio dugoočekivani događaj. Naime, njegov sin Marijin ove godine je bio jedan od križonoša na Hvaru, za što je predbilježen prije 21. godinu. Stoga osim spomena na ovaj događaj, Kuzmičić je objavom pjesama na rodnoj čakavštini želio dati doprinos očuvanju toga govora.

Anđelko Zdeslav Kaćunko predstavio je svoju novu knjigu priča „Otmica nevjeste“ objavljenu ove godine (KUBS Baštinica, Otočac). Prvi dio naslovljen „(Post)koromane ron“ donosi devet priča, od kojih je sedam nastalo u vrijeme pandemije, a dvije su iz svakodnevnog života župe. Drugi dio „Cro Nikine priče-kolumne“ donosi priče objavljivane u mjesečniku Solinska kronika 2006. i 2007. godine.

Josip Sanko Rabar predstavio je svoje dvije knjige. Knjiga „Vječne poruke pokretnih slika“ objavljena je prošle godine kod Naknade Bošković, Split. Riječ je o zbirci filozofskih i vjerskih meditacija. Kod istog izdavača ove godine objavljena je zbirka kratkih meditacija „Ti me ljubiš“. Iz potonje zbirke Rabar je pročitao jednu meditaciju.

Vlatko Marić iz Pariza predstavio je dva zbornika objavljena prošle godine kod francuskog izdavača L’Harmattan, niz Croatica čiji je urednik, kao i autor priloga.

„La diplomatie croate : du VIIIe siècle à nos jours. Retour sur l’histoire et perspective d’avenir“ (Hrvatska diplomacija od VIII. stoljeća do danas. Povratak na povijest i perspektive u budućnosti). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2017. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Radovi su tematski vezani uz razvoj hrvatske diplomacije kako i sam naslov sugerira od VIII. stoljeća do danas u različitim geopolitičkim okolnostima. Drugi zbornik naslovljen je „La Croatie face à ses destinées : De la sujétion (1918) à l’emancipation (1991-1995)“ (Hrvatska nasuprot svojih sudbina: od podložništva (1918) do emancipacije (1991-1995). Zbornik predstavlja radove kolokvija održanog u listopadu 2018. godine na pravnom fakultetu Sveučilišta Paris II. Prilozi tematski prikazuju složenost političke stvarnosti, kako nakon 1918. godine, tako i u razdoblju 1991.-1995. godine u kojem se hrvatska država borila za svoju neovisnost.

Marija Belošević predstavila je dvije knjige koje je prošle godine objavila Međunarodna udruga katolika esperantista sa sjedištem u Rimu. Knjiga „Ne timu, estas mi. Papo Francisko pri migrantoj kaj rifuĝintoj“ ((Ne bojte se, ja sam. Papa Franjo o migrantima i izbjeglicama) donosi prijevod na esperanto poruka Pape Franje u povodu Svjetskog dana migranata i izbjeglica, čiji je original objavila Vatikanska izdavačka kuća. Knjiga donosi i nekoliko homilija i drugih obraćanja Pape migrantima i izbjeglicama. Ovo izdanje je objavljeno o 109. Svjetskom esperantskom kongresu održanom prošle godine u Torinu, te se željelo širu esperantsku zajednicu upoznati s porukama Pape.

Druga knjiga, kojoj je Belošević također urednica je „Titus Bransma sanktulo esperantisto“ (Titus Brandsma, svetac esperantist). Riječ je o prijevodu na esperanto životopisa sv. Titusa Brandsme, nebeskog zaštitnika katolika esperantista, sveca koji je i sam bio esperantist od 1911. godine, a ubijen je 1942. godine u Dachau.

Program je glazbeno obogatio Slavko Nedić, crkveni glazbenik i urednik, koji je ove godine slavi 50 godina prisutnosti na duhovnoj sceni. U svom nastupu, Nedić se posebno prisjetio nedavno preminulog fra Nikici Zlatuniću, koji je bio član VIS Jukić.

Voditeljica i moderatorica cjelovečernjeg programa bila je Ivana Šimunić.

Marija Belošević

Novosti, O Društvu

Etički izazovi umjetne inteligencije

Predavanje prof. Barščevskog o etičkim izazovima umjetne inteligencije

U okviru godišnje skupštine Hrvatskoga društva katoličkih novinara, u četvrtak 14. ožujka 2024. u samostanu Klanjateljica Krvi Kristove u Zagrebu, predavanje s temom „’Dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno’ (Post 3,6) – čovjek pred etičkim izazovima umjetne inteligencije“ održao je izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski.

Polazeći od Poruke pape Franje za  57. Svjetski dan mira (1. siječnja) „Umjetna inteligencija i mir“, te Poruku za 58. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija (12. svibnja) „Umjetna inteligencija i mudrost srca. Prema uistinu ljudskoj komunikaciji“, predavač je uvodno naglasio, kako je ova tema „ne toliko teška, koliko je široka“.

Pojašnjavajući naslov predavanja za koji je uzet citat iz Knjige Postanka, rekao je „Eva je uzela plod i dala Adamu, što je bio razlog zašto su bili istjerani iz raja. Umjetna inteligencija izgleda tako, ali ne znam da li će nas koštati života. Teme i pitanja povezani s umjetnom inteligencijom svakim danom postaju ne samo sveprisutniji među znanstvenicima i stručnjacima u sferi tehnologija, nego i u različitosti svojim učenjima. Sveprisutnost umjetne inteligencije stvara nove izazove i prilike. No, sa sobom nosi značajne rizike koje mogu imati dalekosežne posljedice, uključujući prijetnje privatnosti, psihičkom zdravlju i obiteljskim odnosima, povećanje društvenih ekonomskih nejednakosti kao i potencijalno zlouporabu u nadzoru i vojnim primjenama, što bi moglo dovesti do tragičnih posljedica kako za okoliš i ljudski habitat, tako i za sam ljudski život.“ U tom je vidu predavač posvijestio kako svjedočimo velikom doprinosu tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom, koja uvelike olakšavaju i ubrzavaju mnoge svakodnevne aktivnosti, podižući kvalitetu života na višu razinu.

U središnjem dijelu predavanja ukazao je na odnos Crkve prema umjetnoj inteligenciji. „Pred sve većim utjecajem umjetne inteligencije na svakodnevni život, ali i pred promjenama paradigmi ljudskog života, Crkva ne može ostati po strani, nego je pozvana dati svoje svjedočanstvo vjere, nade i ljubavi, navještajući evanđelje spasa. Pred sve rasprostranjenijim osjećajima, ravnodušnosti i nemoći, ona mora posvjedočiti svoju vjeru u Boga ‘koji je tako ljubio svijet, koji je dao svoga Sina i prvorođenca, da ni jedan koji u Njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni’. Pred razočarenjem i apokaliptičkim scenarijem kraja svijeta, ona je pozvana probuditi u ljudima sigurnost, nade u Božji, i bolji svijet. Pred bešćutnošću na boli stradanja drugih, hladnoćom ekonomskih računica, egoizmom, Crkva je pozvana pokazati milosrđe i ljubav, nadahnuti istinu.“

U tom kontekstu je spomenuo i etičke principe umjetne inteligencije, te je podsjetio na  doprinos ovome pisaca znanstvene fantastike i filmskih režisera koji svojim djelima imaju određeni utjecaj na stvaranje predodžbe o budućnosti svijeta, te ulozi u njemu umjetne inteligencije, te interakcije između ljudi i robota. „Sve što čovjek zamisli izgleda ostvarivo, no svako ostvarenje sa sobom vuče i konkretne posljedice, koje mogu biti ne samo ozbiljne i nepovratne, nego razarajuće i smrtonosne za pojedinca, ali i za cijelo čovječanstvo i svijet. Upravo zato, više nego ikad, svjesni smo potrebe etičkih principa u razvoju umjetne inteligencije, jasnim pravilima za njeno korištenje, no također i teškoća u njihovoj izradi, a posebice u primjeni.“ Stoga, upravo „Crkva kao majka i učiteljica, koja okuplja ljude iz svakog vremena i plemena i puka jezika, ne može po svojoj naravi kao sakrament najprisnijeg sjedinjenja ljudi s Bogom i jedinstva ljudskoga roda, te znak i sredstva potpuno ostvarenja tog jedinstva u budućnosti, ostati po strani tamo gdje se stvara nova slika čovjeka i tamo gdje se kroji budućnost čovječanstva i zemlje“, jer, nastavio je predavač „za razliku od iskrivljenog mišljenja, da je Crkva neka zaostala institucija koju je pregazila vrijeme, koja ograničava čovjeka i opće razvoj društva, u stvarnosti ona je oduvijek išla u korak s vremena, tražeći uvijek najbolja, često i inovativna rješenja za propovijed i širenje evanđelja,  imajući uvijek na umu svoju misiju naučavati, posvećivati i upravljati, a tako i dobro svakoga pojedinca i cijele ljudski zajednici“.

Pojasnio je, kako je stav Crkve  prema umjetnoj inteligenciji kao i prema novim tehnologijama, „produžetak zauzimanja i nastojanja Crkve oko razvoja i napretka svega što je dobro i Bogu milo, ne samo kroz primjenu svakodnevnom životu novih izuma, nego ponajprije kroz inkulturaciju i evanđelja povijesti, no uvijek s veoma izričitom brigom za dobrobit cijelog čovječanstva i svakog čovjeka, a posebice onih najpotrebitijih i najsiromašnijih. Crkva je danas svjesna da je čovječanstvo ušlo u novo doba, u kojim je umjetna inteligencija sve prisutnija u svim aspektima svakodnevnog života, te da se tehnologijom doskočilo u nebrojnim nevoljama koje su mučili i sputavale ljudsko biće“.  

Nadalje, prof. Barščevski je podsjetio, kako je prvi papa, koji je u jednom svom govoru upotrijebio riječ robotika bio Ivan Pavao II.. On je još 1987. biskupima iz Piemonta u povodu Adlimina apostolorum ukazao na važnosti svijesti „o društvu koje se mijenja i postaje tehnološki naprednije, što je preokret za koji ne znamo kamo će odvesti i kada će završiti.“ „Tehnika utječe na ekonomiju koja je postala znanost te zahtjeva autonomije od politike i etike. Nekoliko godina kasnije, 1990. Ivan Pavao II. govori o umjetnoj inteligenciji. Papa Benedikt XVI. također je jednom spomenuo umjetnu inteligenciju, no najčešće o njoj govori Papa Franjo, što je normalno zato što upravo u ovih posljednjih deset godina vidimo i najveći razvoj. U tom je vidu predavač rekao kako od 31. siječnja 1987. imamo 26 papinskih tekstova: od toga osam Ivana Pavla II., jedan Benedikta XVI., te 17 pape Franje. Uz to, imamo i druge prinose Papinskih akademija o umjetnoj inteligenciji. „Ako malo bolje proanaliziramo sve te dokumente i izjave vidimo da etičko pitanje nije uvijek bilo u središtu, nego se više pažnje posvećivalo crkvenom nauku o čovjeku i njegovom komuniciranju društva koje se mijenja.“ Govoreći o etičkim načelima, predavač je naglasio kako i Sveta Stolica ističe važnost inkluzivnosti, transparentnosti, sigurnosti, jednakosti, povjerljivosti, pouzdanosti. Tu vidimo veliki izazov, jer ta načela nalazimo u etičkim smjernicama različitih IT kompanija.  Sveta Stolica se posljednjih godina veoma aktivno pridružila tim nastojanjima za bolju regulativu, te je ukazao na dokument „Rome Call for AI Ethics“ koji je nastao u Papinskoj akademiji za život s naglaskom na algor-etiku, a početkom prošle godine su ga potpisali predstavnici triju abrahamskih religija.

Etičke smjernice su dosta ograničene,  one proizlaze iz spoznaje da je potrebna regulativa. U tom je vidu podsjetio, kako u Poruci za Svjetski dan mira papa Franjo prvi put govori o regulativi. „Dakle, da moraju biti neka ograničenja, i ako se ona prekorače, da mora biti neka institucija koja će kazniti. No, problem je u tome, što su danas kazne novčane“.

Prof. Barščevski je podsjetio i kako je Crkva napravila   Magisterium AI na nekoliko jezika u koji je uneseno nekoliko tisuća dokumenata Katoličke Crkve koje citira u odgovorima.

Na pitanje gdje se nalazi izazov, naglasio je, kako on nije toliko u stvaranju etičkih smjernica, tj. donošenju regulativnih okvira za umjetnu inteligenciju, već ponovno otkrivanje sebe kao Božje slike. „Stvarajući i razvijajući umjetnu inteligenciju čovjek na nju reflektira sliku koju ima o sebi, i svojoj ulozi u svijetu koja nikada ne može biti potpuna, ako se izostavi čovjekova transcendencijalna dimenzija, a to je njegov odnos s Bogom.“  

U zaključku je prof. Barščevski još jednom naglasio, kako etičke smjernice možemo uvidjeti u spoznaji neizmjerne mogućnosti čovjeka koje moraju biti kontrolirane, usmjerene, inače čovjekovo postignuće u sferi razvoja umjetne inteligencije može postati prijetnja za njegov opstanak. Biblija pak  je svjesna čovjekovih mogućnosti, i njegova poziva da upravlja stvorenim, te da ostvari samoga sebe kao Božju sliku, ali i njegovih ograničenja i slabosti, te neizbježivosti kobnih posljedica pogrešnih odluka i djelovanja. U isto vrijeme, Biblija s puno većim povjerenjem gleda na čovjeka, i optimističnije vidi njegovu budućnost.  Pokušaj stvaranja neke super inteligencije, kao krune prožimanja čovjeka i stvorenoga razotkriva unutarnju ljudsku tjeskobu i čežnju za životom koji nije ljudski, za Bibliju je to jasan oblik idolopoklonstva unaprijed određen na propast. No, čovjek je vredniji od svih svojih tvorevina, jer je živ, a one nisu, zato što ga je Bog pozvao da bude dionikom, Njegova vječnog života i Njegove božanske naravi.“

Marija Belošević

Novosti, O Društvu

Održana skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Redovna godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara održana je u četvrtak, 14. ožujka 2024. godine u samostanu Sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Zagrebu.

U rad skupštine, na kojoj su se okupili članovi iz raznih dijelova Hrvatske, a virtualno putem platforme ZOOM uključili i članovi iz Bosne i Hercegovine, Francuske i Italije, prigodnim nagovorom i molitvom uveo je duhovni asistent Društva fra Jure Šarčević, OFMCap.

Predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran pozdravila je sve članove pristigle iz raznih dijelova Hrvatske, kao i članove iz Bosne i Hercegovine, Francuske i Italije koji su se uključili u rad skupštine virtualno putem platforme ZOOM. Posebno je pozdravila najstarijeg člana HDKN-a, Aldu Sinkovića.

U osvrtu na proteklu godinu, Peran je podsjetila kako je prošlogodišnja skupština održana u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu, U okviru skupštine, predstojnik Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije preč. Tomislav Hačko održao je predavanje s temom „Vez liturgije i medija“, nakon skupštine vladika Milan Stipić predvodio liturgiju i molitvu za sve pokojne članove HDKN-a.

Prošla godina, bila je godina velikana hrvatskoga novinarskog pera. U tom vidu su održani susreti s predstavljanjem knjige u Splitu, Rijeci i Zadru članice Društva dr. Silvane Burilović Crnov o Smiljani Rendić. Kao supredstavljači sudjelovali su potpredsjednik Društva Neno Kužina i tajnica Marija Belošević. U suradnji s Hrvatskom provincijkom sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Društvo je obilježilo 100. obljetnicu rođenja i 40. smrti fra Ivona Ćuka, OFMConv. Nakon mise zadušnice koju je predvodio provincijalni ministar fra Miljenko Hontić, OFMConv. održan je okrugli stol na kojem su osvrt na život i djelo fra Ivona predstavili fra Ljudevit Maračić, OFMConv., Neno Kužina i fra Ivan Bradarić, OFMConv.

Tradicionalno u suradnji s Vijećem za medije HBK i Odjelom za komunikologiju HKS-a obilježen je Međunarodni dan sredstava društvenih komunikacija. Tom prigodom Društvo je dodijelilo nagrade i priznanja. Nagradu za životno djelo dobio je fra Karolj Harmath, OFM, a godišnju nagradu fra Miljenko Stojić, dok je mrežna stranica Svjetla riječi proglašena najboljom stranicom s kršćanskim sadržajem. 

Društvo se i u protekloj godini uključilo u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“, te su predstavljene knjige čiji su autori članovi HDKN-a.

Od sredine 2023. godine Društvo je uključeno u projekt „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ Riječ je o projektu koji se ostvaruje zajedno s HKS-om i HKR-om uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u okviru mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“. Vezano uz projekt, na mrežnoj stranici www.hdkn.hr kreirana je rubrika „Provjereno i vjerodostojno“.

U prosincu, o svetkovini Bezgrešne raspisan je natječaj za mlade s temom vezanom uz umjetnu inteligenciju.

Protekle godine, organizirane su dvije duhovne obnove. Korizmenu je predvodio misionar u Boliviji fra Ivica Vrbić, OFMCap., a članovi su bili potaknuti dati doprinos projektu “Kruh svoj s gladnima podijeli”. Adventsku obnovu predvodio je fra Jure Šarčević, OFMCap., a Brane Vrbić predstavio je svoj boravak u misijama u Tanzaniji, što je bio poticaj za pomoć franjevkama koje tamo djeluju.

Nažalost Društvo je izgubilo dva dugogodišnja člana koji su preminuli vlč. Slavka Vranjkovića i don Niku Šošića, SDB.

Financijsko izvješće podnijela je tajnica Društva Marija Belošević.

U dijelu skupštine posvećene planovima u 2024. godini, istaknute su tribine, potom uključivanje u „Noć knjige“ (23. travnja), proslava Svjetskog dana društvenih komunikacija u Hrvatskoj, kao i sudjelovanje na proslavi u BiH, dodjela nagrada i priznanja, kao i nastavak projekta „KAT“ (do veljače 2025. Posebno je naglašeno, kako se ove godine navršava 10 godina od smrti prvoga predsjednika Društva fra Mirka Mataušića, OFM, te se tom prigodom planira okrugli stol u suradnji s Hrvatskom franjevačkom provincijom sv. Ćirila i Metoda, HKS-om i Fakultetom hrvatskih studija, Odjel komunikologije. U planu su i duhovne obnove, kao i studijska putovanja, uključujući i pripremu za sudjelovanje na Jubileju novinara u siječnju 2025.

Uz planove za rad u 2024., predstavljen je i financijski plan.

U ovoj prigodi proglašeni su rezultati natječaja za mlade s temom „Umjetna inteligencija i mudrost srca za ispunjenu ljudsku komunikaciju“. Mladima u dobi od 18 do 30 godina starosti predloženo je promišljanje nad porukama Pape Franje za Svjetski dan mira i Svjetski dan društvenih komunikacija. Na natječaju su sudjelovali mladi iz Hrvatske Kostajnice, Osijeka, Rijeke, Tomislavgrada, Zagreba i Zenice. Pristigle radove vrednovali su članovi Upravnog odbora HDKN-a.

Dobitnik prve nagrade je Mario Šantić, maturant Katoličkog školskog centra sv. Pavao iz Zenice. Druga nagrada dodijeljena je Luki Pasancu studentu Fakulteta hrvatskih studija, smjer komunikologija, a treća nagrada Darwinu Beletiću, ekonomisti iz Rijeke.

U ime dobitnika i sudionika natječaja okupljenima se putem ZOOM-a obratio Mario Šantić, koji je posvjedočio kako je tema iziskivala dosta promišljanja, a on je u središte rada stavio umjetnu inteligenciju i mudrost uma. Naglasio je, kako umjetna inteligencija radi mnogo, no bez emocija, pa stoga koliko god pomagala, ne može zamijeniti komunikaciju između čovjeka i čovjeka.

 Na kraju radnog dijela, s Cecilija Milković kratko je predstavila djelovanja Klanjateljica Krvi Kristove s posebnim naglaskom na karitativan rad i djelovanje Zaklade „Marija De Mattias“. Društvo u ovo korizmeno vrijeme potiče svoje članove, da prema vlastitim mogućnostima daju potporu Zakladi www.zaklada-mdm.hr, koja između ostaloga dodjeljuje stipendije studentima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Marija Belošević