Uskrs 2025.

Uskrsna čestitka

Poštovane kolegice i kolege,
neka nam svima Uskrsli dade mir i osnaži nas
u služenju Istini i osluškivanju glasa Evanđelja
i naše medijsko i svekoliko djelovanje
ispuni nadom.

Sretan Uskrs Vama i svima Vašima!

Suzana Peran, predsjednica HDKN
Marija Belošević, tajnica HDKN

Noć knjige 2025.

HRVATSKI DRUŠTVO KATOLIČKIH NOVINARA
poziva vas na
NOĆ KNJIGE 2025.

Sudjeluju:
Anđelko Zdeslav Kaćunko, Brane Vrbić, Damir Borovčak, Dragica Zeljko Selak, Dražen Janko, Gordana Krizman, Katica Knezović, Marija Belošević, Ratimir Delorko, Vlatko Marić

Glazbeni predah: Slavko Nedić

UTORAK, 22. TRAVNJA 2025. u 20 sati
Kapucinski samostan, Kapucinska 47, Zagreb-Dubrava

Događaj će se moći pratiti i na Platformi ZOOM
(prijave do utorka, 22. travnja u 12 sati, katolicki.novinari@gmail.com)

Održana duhovna obnova “Ljubav nije ljubljena”

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u četvrtak, 10. travnja 2025., korizmenu duhovnu obnovu. U prigodnom nagovoru, s temom “Ljubav nije ljubljena”, fra Ivan Bradarić, OFMConv., u središte je stavio evanđelje po Luki, koje ćemo slušati na Cvjetnicu (22,14 – 23,56).

Fra Ivan je uvodno naglasio kako evanđelisti posvećuju puno prostora izvješću muke Isusove, te time žele prenijeti ljubav koja se objavljuje u Isusu u tom ključnom trenutku, kada daruje svoj život. “Oni imaju potrebu prenijeti nam činjenicu da nam se u Isusu objavila ljubav.”

U središnjem dijelu nagovora ukazao je na neke specifičnosti koje nalazimo samo u Lukinu evanđelju.

Prvi naglasak stavio je na Isusove riječi: “Ovo činite meni na spomen” (Lk 22,14-19). “Isus je svjestan, a to želi i prenijeti na učenike, da se njegov ovozemni život bliži kraju. U tom trenutku im želi poručiti da Novi život, Novi svijet, za koji On daje svoju žrtvu, jest Kraljevstvo Novoga čovjeka koji će biti sposoban ljubiti/voljeti bezinteresno – i prijatelje i neprijatelje, pa čak i one koji mu oduzimaju život. Zato je sažeo svu poruku svojeg poslanja i života u jedan znak, u kruh. Kao da govori: ovo sam ja. Nisam zadržao za sebe niti mrvicu svojeg života. Sve sam darovao vama. Ako želite sjediniti svoj život s mojim, činite i vi isto što sam ja činio. Darujte. Ako slavite doslovno i dosljedno Euharistiju, učinit ćete da budem prisutan. Činite meni na spomen. Svijet će u takvoj zajednici vidjeti mene.”

Nadalje, na prepirku učenika “tko bi od njih bio najveći”, Isus svojim životom daje primjer: ne uzdizati se iznad drugih, već služiti. “Evanđelist je u svoje evanđelje unio ovu raspravu odmah nakon što su apostoli blagovali kruh s Isusom, odmah nakon što su obećali ‘činiti na spomen Isusovu ljubav’. Dakle, ova rasprava svjedoči sasvim suprotno od malo prije obećanog. Umetanjem ove rasprave baš u ovaj kontekst dobili smo na značenju, poput upozorenja, koliko su važne Isusove riječi koje nikako ne bi smjele biti zapostavljene”, posvijetio je fra Ivan.

Ukazujući pak na Isusove riječi: “Molite da ne padnete u napast!”, fra Ivan je posvijesto, kako niti jedan drugi evanđelist ne inzistira toliko kao Luka na Isusovoj molitvi u Getsemaniju i na pozivu učenicima. “Isus je cijeli svoj život proživio u skladu sa željom svojega Oca, a u Getsemaniju, u molitvi, otkrio je Očevu volju: da očituje najviši stupanj ljubavi, da preda svoj život”, rekao je fra Ivan, te nastavio: “taj poziv koji Isus upućuje učenicima, upućen je svima nama: ‘molite!’, jer uvijek će biti situacija koje će zahtijevati od nas čvrste, odlučne, jasne i herojske stavove i samo u molitvi dobit ćemo odgovor i snagu i ustrajnost u vjeri da ostanemo Novi čovjek, koji smo postali kad smo svoj život ujedinili s Kristovim.”

Fra Ivan se osvrnuo na još nekoliko zanimljivih detalja Lukina evanđelja. Naime, evanđelist naglašava kako su učenici pozaspali zbog žalosti. “Luka kao da ih želi opravdati. On ne donosi opomenu/prigovor koji Isus upućuje Petru: Petre, zar spavaš! Ne, Luka to izbjegava i opravdava ili ublažava odgovornost: zaspali su zbog žalosti. Luka je slika dobroga pastira.” On ne osuđuje ljude, već “shvaća njihovu krhkost i slabost. Ne naglašava pogreške apostola, jer ne želi da i mi činimo greške. Znamo da, kada u nekoga upiremo prstom, kada ga ponižavamo, kada ukazujemo na njegovu slabost i propust koji je učinio, takav se ne osjeća prihvaćenim, shvaćenim, i završava tako da se zatvara u sebe i često zasvrši jako loše.”

O Isusovu susretu s Petrom, ponovno samo Luka donosi detalj kako je Isus pogledao Petra. “„”Ovdje se ne radi o Isusovu ukoru Petru”, pojasnio je fra Ivan, već je “Isus pogledao Petrovu nutrinu, njegovo srce. Znao je da mu Petar želi dobro, jer inače se ne bi izložio životnoj opasnosti da ga prati ‘izdaleka’. Ali je slab kao čovjek. Podcrtavajući ovaj detalj, Luka poručuje kršćanima svih vremena, kako trebamo s razumijevanjem shvatiti slabosti drugih, pa i svoje vlastite slabosti: osjetiti se praćeni tim Isusovim pogledom punim razumijevanja. Isusove oči bude nadu, vraćaju želju za životom. To su oči koje i u najvećem grešniku otkrivaju tračak ljubavi i vraćaju mu snagu za novi početak. Sjećate se onog pogleda oca iz prispodobe o izgubljenom sinu, koji izdaleka ugleda povratak svoga sina!”

Na kraju se kratko osvrnuo i na dolazak Isusa pred Heroda. Prema Lukinu izvještaju, taj je iznenadni susret Heroda jako obradovao, “„”ali Herod će ubrzo promijeniti raspoloženje. Zašto? Svi kraljevi toga vremena su u svojoj blizini imali kao savjetnike i pomagače vračare, mage, zvjezdoznance, jer su im trebali pomoći da odaberu ispravno rješenje uz svoju moć otkrivanja budućnosti. Tako je Herod u Isusu vidio izvanredno dobru priliku. Pomislio je sigurno da će se okoristiti tim Isusovim umijećem. Međutim, Herod ubrzo mijenja mišljenje. Isus mu ne odgovara niti jednu riječ. Isus je dobro poznavao Herodu opakost, jer upravo je on dao dopuštenje da se ubije Ivan Krstitelj. Stoga mu se Herod osvećuje, ponižava ga i izbacuje.”

Na pitanje “koja je poruka ovog susreta”, fra Ivan je odgovorio kako je to odgovor svima onima koji u Isusu vide lagani put do zadobivanja i ishođenja brzih i sebičnih molitava i čuda. “Takvi će doživjeti i opet Isusovu TIŠINU, nikakav odgovor od Isusa. Jer, Isus nije obećao lagodan život na ovome svijetu, život ispunjen čudima. Kršćanstvo je prijedlog životnoga puta, koji, ako se prihvati s vjerom, oblikuje ili stvara ‘Novog čovjeka’. To je poruka ljubavi, sebedarja, a ne prostor gdje se ispunjaju čuda. Čuda ne čini Bog na naš poziv, moljakanje i traženje, nego naša vjera, onda kada prihvatimo evanđelje, događaju se čuda u našem životu i u ovome svijetu.”

Marija Belošević

Nagrađeni od 2002. do 2024.

Nagrade za životno djelo HDKN-a:

2002. don Živko Kustić
2003. fra Mirko Mataušić, OFM
2004. Aldo Sinković
2005. fra Marijan Karaula, OFM
2006. vlč. Mario Tolj
2007. fra Ljudevit Maračić, OFMConv.
2008. Albert Turčinović
2013. fra Petar Bezina, OFM
2015. Tomislav Vuković
2016. Vlado Čutura
2017. fra Gabrijel Mioč, OFM
2018. fra Bono Zvonimir Šagi, OFMCap.
2019. mons. Ivan Miklenić
2020. don Anton Šuljić
2021. Neno Kužina
2022. p. Tonči Trstenjak, DI
2023. dr. sc. fra Karoly Harmath, OFM
2024. fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, OFM


Godišnje nagrade:

2002. Neno Kužina
2003. Vojmir Žic
2004. Mirjana Grce
2005. Mihael Sokol
2006. don Anton Šuljić
2007. Ivan Ugrin
2008. don Anđelko Kaćunko
2013. Branimir Stanić, Emisija radio MIR
2015. Tanja Popec
2016. Jadran Bašić
2017. Augustin Bašić, Ksenija Abramović
2018. Marin Miletić
2019. Marija Belošević
2020. Ines Grbić
2021. fra Ivan Bradarić, OFMConv.
2022. Blaženka Jančić, Gordana Krizman
2023. fra Miljenko Stojić, OFM
2024. Anđela Jeličić Krajcar

Održana godišnja skupština katoličkih novinara 2025.

U samostanu Gospe Lurdske u Zagrebu u srijedu, 26. ožujka održana je godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara.

Uvodeći u rad, duhovnik Društva fra Jure Šarčević, OFMCap. poseban naglasak je stavio na korizmenu poruku Pape Franje koja je na tragu Godine jubileja, te je u tom duhu zaključio s Molitvom Jubileja.

Riječ dobrodošlice okupljenima je uputio fra Bože Vuleta, OFM, gvardijan samostana Gospe Lurdske.

U izvještaju o radu Društva između dvije skupštine, predsjednica Suzana Peran, podsjetila je na prošlogodišnju skupštinu, te na tematski dio u kojem je  izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski govorio o etičkim izazovima umjetne inteligencije. U travnju se Društvo već po tradiciji uključilo u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“ predstavljanjem izdanja kojima su članovi autori i urednici.

Uz obilježavanje Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija Društvo je dodijelilo nagrade i priznanja. Predsjednica je podsjetila kako je nagradu za životno djelo dobio fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, godišnju nagradu Anđela Jeličić Krajcar, dok je najboljom mrežnom stranicom s kršćanskim sadržajem proglašena stranica Hrvatske katoličke mreže. Preko potpredsjednika Nene Kužine, Društvo je kao strukovno društvo sudjelovalo u razgovoru o reformi studija komunikologije. Društvo je sudjelovalo i na susretu hrvatskih i slovenskih katoličkih novinara u organizaciji obiju biskupskih konferencija. Također članovi u BiH aktivno su sudjelovali u obilježavanju Dana medija krajem rujna. Uz Svjetski dan misija, Marija Belošević održala je predavanje „Lica Tanzanije“, te prisutne upoznala sa stanjem i potrebama mjesne Crkve. Tom prigodom članovi su pozvani i na potporu hrvatskom misionaru u misiji Kisongo don Velimiru Tomiću. Desetu obljetnicu smrti utemeljitelja i prvog predsjednika Društva dr. fra Mirka Mataušića (+14.11.2014.) Društvo je komemoriralo zajedno s franjevačkim samostanom na Kaptolu. Adventska duhovna obnova bila je u znaku „Malenosti“, a vodile su je Isusove male sestre. Također u prosincu tradicionalno je raspisan natječaj za mlade s temom vezanom uz Papinu poruku za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2025. Peran je pojasnila, kako je ranijih godina Društvo dijelilo stipendije studentima, a posljednjih godina također na tragu poticanja zanimanja za novinarstvo raspisuje se natječaj. Tijekom cijele protekle godine Društvo je aktivno kao partner sudjelovalo u projektu „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“. Članovi su sudjelovali u edukacijama, te doprinijeli tekstovima u istraživanju o dezinformacijama i medijskoj pismenosti koji su dostupni i na mrežnoj stranici Društva.

Na kraju je predsjednica Peran zahvalila svima na sudjelovanju u radu, kao i podupirateljima, te posebno istaknula fra Josipa Bebića, OFM, koji je i ranije kao urednik „Žive zajednice“ naglašavao važnost katoličkih medija.

Financijsko izvješće podnijela je tajnica Marija Belošević. Oba izvještaja jednoglasno su prihvaćena.


U izbornom dijelu, za predsjednicu je ponovno izabrana dr. sc. Suzana Peran, za potpredsjednika Neno Kužina, a za tajnicu Marija Belošević. Za članove Upravnog odbora izabrani su dr. sc. Silvana Burilović Crnov, dr. sc. fra Mario Knezović, Gordana Krizman i Ante Peran. Kao članovi Nadzornoga odbora izabrani su Blaženka Jančić, dr. sc. Katica Knezović, fra Gabrijel Mioč, Marko Puškarić i Brane Vrbić, a članovi Suda časti su fra Vlatko Marić, Tatjana Rau i Ines Sosa Meštrović.

Tijekom skupštine proglašeni su i rezultati natječaja za mlade s temom  „Dijelite dobrostivo nadu koja je u vašim srcima“. Ukupno je pristiglo 13 radova studenata i mladih s raznih visokih učilišta iz Zagreba, Rijeke, Split i Petrinje, te srednjih škola iz Rijeke i Žepča. Ove godine radovi su bili iznimno kvalitetni, te su za nagrade odlučne bile nijanse. Prvu nagradu za tekst “Priča vojnog kapelana Od heavy metala do oltara: Kako je Antonio odlučio slijediti Krista u vojnim čizmama” odvojila je Elena Pušeljić, studentica druge godine diplomskog studija Komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, smjer Interkulturalna komunikacija i novinarstvo. Drugu nagradu za tekst „Komunikacija prožeta nadom“ osvojila je Petra Gudelj, studentica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, diplomski smjer novinarstvo. Daria Ljevar, studentica preddiplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci, dobila je treću nagradu za tekst „Kraj kao novi početak“. Osim diploma, nagrađene su dobile i novčane nagrade, a svi sudionici priznanja.  


U završnom dijelu skupštine, don Anton Šuljić dao je osvrt na ovogodišnju poruku Pape Franje uz 59. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. On je na vrlo zanimljiv način rasčlanio Papine misli na govor o dijagnozi društva, preporučenoj terapiji, nekoj vrsti liječenja, dugoročnoj dijagnozi, te u konačnici sigurnom zdravlju. Svaku od tih teza je potkrijepio Papinim riječima. Osvrt je zaključio s tri Papine poruke: tko istinski vjeruje u Krista taj ne može ne imati nadu; pozvani smo obrazlagati nadu koja je u nama; kršćanski katolički komunikator je netko tko blago i s poštovanjem pristupa svom sugovorniku i svakom drugom. Dodao je u duhu Jubileja 2025. kako se „čovjek spašava u zajednici, a Crkva je zajednica onih koju se nadaju, jer nada je uvijek projekt zajednice“.

 Marija Belošević