O Društvu, Vijesti

Održana godišnja skupština katoličkih novinara 2025.

U samostanu Gospe Lurdske u Zagrebu u srijedu, 26. ožujka održana je godišnja skupština Hrvatskoga društva katoličkih novinara.

Uvodeći u rad, duhovnik Društva fra Jure Šarčević, OFMCap. poseban naglasak je stavio na korizmenu poruku Pape Franje koja je na tragu Godine jubileja, te je u tom duhu zaključio s Molitvom Jubileja.

Riječ dobrodošlice okupljenima je uputio fra Bože Vuleta, OFM, gvardijan samostana Gospe Lurdske.

U izvještaju o radu Društva između dvije skupštine, predsjednica Suzana Peran, podsjetila je na prošlogodišnju skupštinu, te na tematski dio u kojem je  izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski govorio o etičkim izazovima umjetne inteligencije. U travnju se Društvo već po tradiciji uključilo u nacionalnu manifestaciju „Noć knjige“ predstavljanjem izdanja kojima su članovi autori i urednici.

Uz obilježavanje Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija Društvo je dodijelilo nagrade i priznanja. Predsjednica je podsjetila kako je nagradu za životno djelo dobio fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, godišnju nagradu Anđela Jeličić Krajcar, dok je najboljom mrežnom stranicom s kršćanskim sadržajem proglašena stranica Hrvatske katoličke mreže. Preko potpredsjednika Nene Kužine, Društvo je kao strukovno društvo sudjelovalo u razgovoru o reformi studija komunikologije. Društvo je sudjelovalo i na susretu hrvatskih i slovenskih katoličkih novinara u organizaciji obiju biskupskih konferencija. Također članovi u BiH aktivno su sudjelovali u obilježavanju Dana medija krajem rujna. Uz Svjetski dan misija, Marija Belošević održala je predavanje „Lica Tanzanije“, te prisutne upoznala sa stanjem i potrebama mjesne Crkve. Tom prigodom članovi su pozvani i na potporu hrvatskom misionaru u misiji Kisongo don Velimiru Tomiću. Desetu obljetnicu smrti utemeljitelja i prvog predsjednika Društva dr. fra Mirka Mataušića (+14.11.2014.) Društvo je komemoriralo zajedno s franjevačkim samostanom na Kaptolu. Adventska duhovna obnova bila je u znaku „Malenosti“, a vodile su je Isusove male sestre. Također u prosincu tradicionalno je raspisan natječaj za mlade s temom vezanom uz Papinu poruku za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2025. Peran je pojasnila, kako je ranijih godina Društvo dijelilo stipendije studentima, a posljednjih godina također na tragu poticanja zanimanja za novinarstvo raspisuje se natječaj. Tijekom cijele protekle godine Društvo je aktivno kao partner sudjelovalo u projektu „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“. Članovi su sudjelovali u edukacijama, te doprinijeli tekstovima u istraživanju o dezinformacijama i medijskoj pismenosti koji su dostupni i na mrežnoj stranici Društva.

Na kraju je predsjednica Peran zahvalila svima na sudjelovanju u radu, kao i podupirateljima, te posebno istaknula fra Josipa Bebića, OFM, koji je i ranije kao urednik „Žive zajednice“ naglašavao važnost katoličkih medija.

Financijsko izvješće podnijela je tajnica Marija Belošević. Oba izvještaja jednoglasno su prihvaćena.

U izbornom dijelu, za predsjednicu je ponovno izabrana dr. sc. Suzana Peran, za potpredsjednika Neno Kužina, a za tajnicu Marija Belošević. Za članove Upravnog odbora izabrani su dr. sc. Silvana Burilović Crnov, dr. sc. fra Mario Knezović, Gordana Krizman i Ante Peran. Kao članovi Nadzornoga odbora izabrani su Blaženka Jančić, dr. sc. Katica Knezović, fra Gabrijel Mioč, Marko Puškarić i Brane Vrbić, a članovi Suda časti su fra Vlatko Marić, Tatjana Rau i Ines Sosa Meštrović.

Tijekom skupštine proglašeni su i rezultati natječaja za mlade s temom  „Dijelite dobrostivo nadu koja je u vašim srcima“. Ukupno je pristiglo 13 radova studenata i mladih s raznih visokih učilišta iz Zagreba, Rijeke, Split i Petrinje, te srednjih škola iz Rijeke i Žepča. Ove godine radovi su bili iznimno kvalitetni, te su za nagrade odlučne bile nijanse. Prvu nagradu za tekst “Priča vojnog kapelana Od heavy metala do oltara: Kako je Antonio odlučio slijediti Krista u vojnim čizmama” odvojila je Elena Pušeljić, studentica druge godine diplomskog studija Komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, smjer Interkulturalna komunikacija i novinarstvo. Drugu nagradu za tekst „Komunikacija prožeta nadom“ osvojila je Petra Gudelj, studentica Hrvatskog katoličkog sveučilišta, diplomski smjer novinarstvo. Daria Ljevar, studentica preddiplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci, dobila je treću nagradu za tekst „Kraj kao novi početak“. Osim diploma, nagrađene su dobile i novčane nagrade, a svi sudionici priznanja.  

U završnom dijelu skupštine, don Anton Šuljić dao je osvrt na ovogodišnju poruku Pape Franje uz 59. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. On je na vrlo zanimljiv način rasčlanio Papine misli na govor o dijagnozi društva, preporučenoj terapiji, nekoj vrsti liječenja, dugoročnoj dijagnozi, te u konačnici sigurnom zdravlju. Svaku od tih teza je potkrijepio Papinim riječima. Osvrt je zaključio s tri Papine poruke: tko istinski vjeruje u Krista taj ne može ne imati nadu; pozvani smo obrazlagati nadu koja je u nama; kršćanski katolički komunikator je netko tko blago i s poštovanjem pristupa svom sugovorniku i svakom drugom. Dodao je u duhu Jubileja 2025. kako se „čovjek spašava u zajednici, a Crkva je zajednica onih koju se nadaju, jer nada je uvijek projekt zajednice“.

 Marija Belošević

Najave, O Društvu

Poziva za Skupštinu 2025.

Poštovane kolegice i kolege,
pozivam Vas na redovitu godišnju skupštinu Hrvatskoga društva katoličkih novinara koja će se održati u srijedu 26. ožujka 2025. u 17 sati u dvorani Samostana Gospe Lurdske, Vrbanićeva 35, Zagreb.

Za Skupštinu predlažem sljedeći dnevni red:

  1. Molitveni uvod duhovnika Društva fra Jure Šarčevića, OFMCap.
  2. Pozdrav domaćina fra Bože Vulete, OFM
  3. Izvještaj Predsjednice i Tajnice Društva o aktivnosti u razdoblju od zadnje Skupštine do danas
  4. Glasanje o izvještajima
  5. Izborni dio Skupštine
    a) Razrješnica dosadašnjega vodstva Društva
    b) Izbor radnog predsjedništva Skupštine i Izborne komisije
    c) Izbor i proglašenje nove uprave HDKN-a
  6. Plan za nastavak rada Društva
  7. Dodjela nagrada i priznanja mladim novinarima
  8. Don Anton Šuljić: Predstavljanje poruke pape Franje za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2025.
  9. Rasprava
  10. Druženje

Molim Vas da svoj dolazak ili spriječnost obvezno javite do 20. ožujka na e-poštu našega Društva  katolicki.novinari@gmail.com. Također Vas molimo da nam naznačite želite li ostati na večeri (koja će biti izvan prostora samostana).

Skupština našega Društva je ove godine izborna te se bira predsjednik/ca, potpredsjednik/ca, tajnik/ca te četiri člana Upravnoga odbora, pet članova Nadzornoga odbora i tri člana Suda časti. Svi članovi mogu biti reizabrani. Ako ste spriječeni sudjelovati na skupštini, molimo Vas da Tajnici u pisanom obliku pošaljete svoje prijedloge do 20. ožujka na e-poštu Društva.

U nadi da ćete se odazvati pozivu, srdačno Vas pozdravljam i očekujem,

dr. sc. Suzana Peran,
predsjednica HDKN-a

Dokumenti, Vijesti

Papina poruka za Svjetski dan medija 2025.

Informativna katolička agencija objavila je 14. ožujka 2025. Papinu poruku za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, koji ćemo 59. put proslaviti 1. lipnja 2025. Cijelu poruku prenosimo u nastavku.

PORUKA PAPE FRANJE ZA 59. SVJETSKI DAN SREDSTAVA DRUŠTVENIH KOMUNIKACIJA

[1. lipnja 2025.]

»Podijelite s blagošću nadu koja je u vašim srcima« (usp. 1 Pt 3,15-16)

Draga braćo i sestre!

U našem vremenu obilježenom dezinformacijom i polarizacijom, u kojem samo nekoliko centara moći kontrolira do sada neviđeno mnoštvo podataka i informacija, obraćam se vama jer sam svjestan koliko je – danas više negoli ikada prije – potreban vaš rad novinara i medijskih djelatnika. Potrebno je vaše hrabro zalaganje kako bi osobna i kolektivna odgovornost za bližnjega prispjela u središte komunikacije.

Razmišljajući o Jubileju koji slavimo ove godine kao vremenu milosti u ovako teškim vremenima, ovom porukom želim vas pozvati da budete prenositelji nade, nadahnjujući se u svojemu radu i poslanju duhom evanđelja.

Razoružati komunikaciju

U naše vrijeme, prečesto, komunikacija ne budi nadu, nego strah i očaj, predrasude i ogorčenost, fanatizam pa čak i mržnju. Prečesto se tako njome pojednostavljuje stvarnost kako bi se izazvale instinktivne reakcije. Komunikacija koristi riječi kao oštricu mača; čak pribjegava lažnim ili namjerno iskrivljenim informacijama kako bi širila poruke čija je namjera uzburkati duhove, isprovocirati ili povrijediti. Već sam u više navrata istaknuo koliko je važno komunikaciju »razoružati«, osloboditi je oštrice agresivnosti. Svođenje stvarnosti na slogane nikad ne donosi dobre plodove. Svi vidimo kako – od televizijskih talk-showova do verbalnih ratova na društvenim mrežama – prijeti opasnost da prevlada paradigma natjecateljstva, suparništva, želje za dominacijom i posjedovanjem, manipulacije javnim mnijenjem.

Postoji još jedan zabrinjavajući fenomen koji bismo mogli nazvati »planskim raspršivanjem pozornosti« posredstvom digitalnih sustava koji, profilirajući nas prema logikama tržišta, mijenjaju našu percepciju stvarnosti. Događa se da se često nađemo u situaciji da smo bespomoćni svjedoci svojevrsne atomizacije interesa koja u konačnici potkopava same temelje zajednice, sposobnost zajedničkog rada za opće dobro, slušanja jedni drugih i razumijevanja motiva drugih. Tada se čini da je otkrivanje »neprijatelja« na kojeg se trebamo verbalno obrušiti nešto prijeko potrebno za vlastito samopotvrđivanje. A kada se od drugoga stvori »neprijatelja«, kada mu se zamagli lice i dostojanstvo kako bi ga se izrugivalo i ismijavalo, tada je i sve manje razloga za nadu. Kao što nas je učio don Tonino Bello, svi konflikti »imaju svoje korijene u obezvređivanju lica« [1]. Ne smijemo se prepustiti toj logici.

Zaista nije lako nadati se. Georges Bernanos rekao je da »imaju nadu samo oni koji su imali hrabrosti razočarati se u iluzije i laži, u kojima su nalazili sigurnost koju su pogreškom smatrali nadom. […] Nada je rizik koji se mora preuzeti, to je rizik nad rizicima« [2]. Nada je skrivena vrlina, ustrajna je i strpljiva. Za kršćane, međutim, nada nije puka opcija, nego neophodan preduvjet. Kao što je papa Benedikt XVI. podsjetio u svojoj enciklici Spe salvi, nada nije pasivan optimizam nego, naprotiv, krepost performativnog karaktera koja može promijeniti život: »Onaj koji ima nadu, živi drukčije: dan mu je nov život« (br. 2).

Dobrostivo obrazložiti nadu koja je u nama

U Prvoj Petrovoj poslanici (3,15-16) nalazimo prekrasnu sintezu u kojoj se nadu dovodi u vezu s kršćanskim svjedočenjem i prenošenjem kršćanske poruke: »Gospodin – Krist neka vam bude svet, u srcima vašim, te budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, ali blago i s poštovanjem.« Želim se zaustaviti nad trima porukama koje možemo izvući iz tih riječi.

»Gospodin – Krist neka vam bude svet«: nada kršćanâ ima lice, a to je lice uskrsloga Gospodina. Njegovo obećanje da će uvijek biti s nama po daru Duha Svetoga omogućuje nam nadati se protiv svake nade i vidjeti skrivene tragove dobra pa i kada se sve čini izgubljenim.

Druga poruka poziva nas da budemo spremni obrazložiti nadu koja je u nama. Zanimljivo je primijetiti da Apostol potiče da nadu obrazložimo »svakomu koji od vas zatraži«. Kršćani nisu prije svega oni koji govore o Bogu, već oni koji odražavaju ljepotu njegove ljubavi, doživljavanje svega na nov način. Ljubav, koju se živi, pobuđuje pitanje i traži odgovor: zašto živite tako? Zašto ste takvi?

Naposljetku, u očitovanju svetoga Petra nalazimo treću poruku: odgovor na ovo pitanje treba dati »blago i s poštovanjem«. Komunikacija kršćanâ – ali rekao bih i komunikacija općenito – treba biti protkana blagošću, blizinom: stilom suputnikâ, po uzoru na najvećeg Komunikatora svih vremena, Isusa iz Nazareta, koji je razgovarao s dvojicom učenika iz Emausa na putu te su gorjela njihova srca zbog načina na koji je, u svjetlu Svetoga pisma, tumačio događaje.

Sanjam zato komunikaciju koja nas može učiniti suputnicima mnoge naše braće i sestara, kako bi se u njima ponovno zapalio plamen nade u ovim turbulentnim vremenima. Sanjam komunikaciju koja zna govoriti srcu, ali koja ne izaziva strastvene reakcije zatvaranja i srdžbe, nego stavove otvorenosti i prijateljstva; koja je kadra usredotočiti se na ljepotu i nadu, pa i u naizgled bezizglednim situacijama; komunikaciju koja će pobuditi predanost, empatiju, zanimanje za druge, komunikaciju koja će nam pomoći »prepoznati dostojanstvo svake osobe i zajednički se brinuti za naš zajednički dom« (enc. Dilexit nos, 217).

Sanjam komunikaciju koja ne prodaje iluzije ili strahove, nego je kadra dati razloge za nadu. Martin Luther King rekao je: »Ako mogu nekome pomoći na putu kojim prolazim, ako mogu razveseliti nekoga riječju ili pjesmom… onda moj život neće biti uzaludan.« [3] Da bismo to učinili, moramo ozdraviti od »bolestî« protagonizma i autoreferencijalnosti, izbjeći opasnost da mrmljamo sebi u bradu. Dobar komunikator postiže to da oni koji slušaju, čitaju ili gledaju mogu sudjelovati, da se u to užive doživljavajući to kao nešto blisko, da mogu ponovno otkriti najbolji dio sebe i s tim stavovima postati dijelom ispričane priče. Takva komunikacija pomaže da postanemo hodočasnici nade, kako glasi geslo Jubileja.

Nadati se zajedno

Nada je uvijek projekt života zajednice. Razmislimo na trenutak o veličini poruke ove godine milosti: svi smo pozvani – uistinu svi! – krenuti ispočetka, dopustiti Bogu da nas podigne, dopustiti da nas zagrli i da nas obaspe milosrđem. U svemu tome isprepliću se osobna i zajednička dimenzija. Zajedno krećemo na put, hodočastimo s mnogom braćom i sestrama, zajedno prolazimo kroz Sveta vrata.

Jubilej ima mnoge društvene implikacije. Sjetimo se, primjerice, poruke milosrđa i nade za one koji žive u zatvoru ili poziva na blizinu i nježnost spram onih koji pate i potisnuti su na rub društva.

Jubilej nas podsjeća da će se mirotvorci »sinovima Božjim zvati« (Mt 5,9). Tako nas otvara nadi i ukazuje na potrebu za pažljivom, dobrostivom, promišljenom komunikacijom, kadrom pokazati putove dijaloga. Stoga vas potičem da otkrijete i pripovijedate mnoge priče o dobroti skrivene između redaka svakodnevnih vijesti; da oponašate tragače za zlatom koji neumorno prebiru u pijesku u potrazi za sićušnim grumenom. Lijepo je pronaći te sjemenke nade i upoznati s njima svoje bližnje. To će pomoći svijetu da bude malo manje gluh na vapaje najmanjih među nama, malo manje ravnodušan, malo manje zatvoren. Znajte uvijek pronaći iskre dobrote koje nam omogućuju nadati se. Takva komunikacija može pomoći tkati zajedništvo, osjećati se manje usamljenima i ponovno otkriti važnost zajedničkog hoda.

Ne zaboraviti na srce

Draga braćo i sestre, pred zadivljujućim dostignućima tehnike, potičem vas da se brinete za svoje srce, odnosno da njegujete svoj unutarnji život. Što to znači? Dat ću vam u vezi s tim nekoliko smjernica.

Morate biti blagi i nikad ne zaboravite lice druge osobe; govorite srcima žena i muškaraca prema kojima je vaše djelovanje usmjereno; radite svoj posao.

Ne prepuštajte se u komunikaciji instinktivnim reakcijama. Uvijek širite nadu, pa i kada je teško, pa i kada za to treba platiti kakvu cijenu, pa i kada se čini da ne donosi ploda.

Nastojte ostvarivati komunikaciju koja će znati izliječiti rane naše ljudskosti.

Dajte prostora povjerenju srca koje poput krhkoga, ali otpornoga, cvijeta ne vene u olujama života, nego cvjeta i raste na najneočekivanijim mjestima: u nadi majki koje se svaki dan mole da im se djeca vrate iz ratnih rovova; u nadi očeva koji migriraju usred bezbrojnih opasnosti i udaraca sudbine u potrazi za boljom budućnošću; u nadi djece koja se znaju igrati, smijati i vjerovati u život, pa i usred ratnih ruševina i na ulicama sirotinjskih četvrti.

Budite svjedoci i promicatelji komunikacije koja neće biti neprijateljska, koja će širiti kulturu brige, graditi mostove i probijati vidljive i nevidljive zidove našega vremena.

Pričajte priče prožete nadom, imajući na srcu našu zajedničku sudbinu i pišući zajedno priču naše zajedničke budućnosti.

Sve to možete i možemo činiti s Božjom milošću, koju nam Jubilej pomaže primiti u obilju. Molim za to i blagoslivljam svakoga od vas i vaš rad.

Rim, Sveti Ivan Lateranski, 24. siječnja 2025., na spomen svetoga Franje Saleškoga.

FRANJO

________________

[1] »La pace come ricerca del volto«, u Omelie e scritti quaresimali, Molfetta 1994., 317.

[2] Georges Bernanos, La liberté, pour quoi faire?, Pariz 1995., tal. prev. »A che serve questa libertà«, u: Lo spirito europeo e il mondo delle macchine, Milano 1972., 255-256.

[3] Propovijed The Drum Major Instinct, 4. veljače 1968.

Tekst: https://ika.hkm.hr/dokumenti/papina-poruka-za-svjetski-dan-sredstava-drustvenih-komunikacija-2025/
Foto: https://www.diocesi.torino.it/

Misao vodilja

Komuniciranje blagošću

Komunikacija kršćanâ – ali rekao bih i komunikacija općenito – treba biti protkana blagošću, blizinom: stilom suputnikâ, po uzoru na najvećeg Komunikatora svih vremena, Isusa iz Nazareta, koji je razgovarao s dvojicom učenika iz Emausa na putu te su gorjela njihova srca zbog načina na koji je, u svjetlu Svetoga pisma, tumačio događaje.

[Iz Poruke papa Franje za 59. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, 1. lipnja 2025.]

Provjereno i vjerodostojno

Kritička pismenost i vjerski diskurs

Edukacija kao temelj suočavanja s dezinformacijama

U okviru projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“, Hrvatskog katoličkog sveučilišta i pridruženih partnera: splitske Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ s pravom javnosti, virovitičke Katoličke klasične gimnazije s pravom javnosti, dubrovačke Biskupijske klasične gimnaziju Ruđera Boškovića s pravom javnosti te sinjske Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti – edukacije i sustavne analize kritičke pismenosti unutar vjerskog diskursa imaju osobitu važnost u širenju dezinformacija o vjerskim temama u Hrvatskoj, s osobitim obzirom na sveprisutne medijske izazove i potrebe (o)čuvanja vjerodostojnosti vjerskog dijaloga u medijskom diskursu i posljedično u javnom prostoru.

Vjerski diskurs često je meta dezinformacija, što može dovesti i do pogrešnih interpretacija, predrasuda i društvenih podjela. Stoga je razvoj kritičke medijske pismenosti ključan mehanizam u razumijevanju i odgovornom sudjelovanju u polemikama o vjerskim pitanjima.

Suvremeno medijsko okruženje obilježeno, brzim širenjem informacija i digitalnom komunikacijom, predmnijeva pristup u kojem je kritička pismenost nezamjenjivo sredstvo u razumijevanju, vrednovanju i selekciji sadržaja koje disperzirani korisnici svakodnevno konzumiraju. S osobitim obzirom u kontekstu vjerskog diskursa, u kojem se često isprepliću različiti narativi, vjerovanja te ideološki i kulturni utjecaji, sposobnost kritičkog pristupa informacijama i sadržajima, važna je u prepoznavanju i suzbijanju suvremeno iskrivljenih činjenica, koje mogu (dodatno) narušiti povjerenje u medije i potaknuti društvene podjele. S time u vezi, edukativan pristup ima (bitnu) ulogu u osnaživanju pojedinaca te vjerskih zajednica tijekom razvijanja i/ili ojačavanja sposobnosti kritičkog mišljenja, čime se aktivno doprinosi smanjenju štetnih posljedica širenja netočnih ili manipuliranih sadržaja.

U svojoj Poruci za 52. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija (2018.)[1] papa Franjo podsjetio je kako mediji imaju „odgovornost poticati dijalog, razmjenjivati informacije i tražiti istinu“. Upozorio je pritom i na opasnosti dezinformacija i širenja neistina koje mogu „podrivati povjerenje i dijalog u društvu“. Naglasio je kako „mediji nisu samo kanali informacija, nego i mjesto susreta i razmjene, u kojem se oblikuje zajednička istina“. Papa Franjo svoj je odnos prema medijima često uokvirivao s obzirom na važnost „odgovorne komunikacije“ koja „traži jasnoću, poštenje i poštovanje prema drugima“ te je pozivao medijske djelatnike da budu čuvari istine i promicatelji zajedništva u društvu.

Kritička pismenost, kao nastavno i šire društveno-humanističko područje, ne obuhvaća samo sposobnost razumijevanja medijskih poruka, već i analizu njihova sadržaja, poruka, izvora i namjera te identificiranje pristranosti, manipulacija i društvenih implikacija koje poruke nose.

U kontekstu religijskih tema, to predmnijeva i prepoznavanje razlika među teološkim interpretacijama, osobnim uvjerenjima i dezinformacija koje mogu prenositi narativne konstrukcije u cilju manipulacije i/ili marginalizacije određenih skupina i tema. Rana identifikacija i propitivanje netočnih i neprovjerenih tvrdnji, pomaže u očuvanju međuvjerskoga dijaloga, razumijevanja te povjerenja između vjerskih i svjetovnih zajednica. Svjedoci smo i kako su vjerske zajednice česta meta dezinformacija koje mogu imati negativne društvene posljedice. Iz tog je razloga prijeko potrebno da teološki naobraženi vjernici budu osposobljeni, kako za kritičku analizu sadržaja unutar svojih zajednica, tako i za aktivno sudjelovanje u medijskom prostoru koji oblikuje percepciju šire javnosti.

Iako je Papa Franjo u svojoj poruci za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2025.[2] naglasio važnost zajedništva – „biti zajedno u svrhu istine“ – te potaknuo na „razoružanje komunikacije“ koja često stvara strah, izaziva predrasude i podjele, problemi lažnih vijesti, digitalne manipulacije i polarnost društva, potvrđene su kao prisutne u brojnim analizama (osobito) tijekom izvještavanja o pandemiji virusa korona. S time u vezi, Papa je Franjo pozivao na gradnju mostova kroz komuniciranje s poštovanjem i istinom. Porukom posebno ističe odgovornost medijskih djelatnika i vjernika u promicanju kulturu dijaloga i nade, u vremenu obilježenom infodemijom i dezinformacijama.

Suvremeni svjetovni mediji kao središnja platforma u oblikovanju (općeg) javnog mnijenja, izvještavaju o religiji, vjerskim temama i zajednicama u velikom broju slučajeva kroz prizmu senzacionalizma, političkih konotacija ili pak pojednostavljenih narativa. Takav pristup ne samo da marginalizira relevantne glasove teologinja i teologa, nego i vodi do stvaranja predrasuda, stereotipa i polarizacije. Pandemija virusa korona dodatno je primjerice osnažila negativan odraz dezinformacija unutar medijskog prostora, u kojem su strah i nesigurnost bile plodno tlo za pojavu netočnih narativa u vezi s crkvenim obredima, stavovima svećenstva, teoloških interpretacija i crkvom kao institucijom, koja je u svojim dokumentima višestruko naglasak stavljala na potrebu za odgovornim i istinitim pristupom medija prema vjerskim temama. Primjerice, u enciklici pape Pija XII. Miranda prorsus iz 1957. godine navedeno je kako sredstva društvenih komunikacija „moraju služiti istini na način da iz dana u dan učvršćuju veze među narodima i potiču međusobno razumijevanje i poštivanje“ te da mediji ne smiju postati „prenositelji iskrivljene vizije religioznih vrijednosti i dostojanstva ljudske osobe“ (Miranda prorsus, br. 47-48). No, usprkos tome, izostanak uravnoteženog i kritičkog pristupa potonjim temama otežava dijalog i kompromisne procese, a posljedično i izgradnju otpornosti na širenje netočnih navoda.

Odgovor na rastuće izazove dezinformacija nalazi se u sustavnoj i ciljanoj edukaciji, koja osnažuje ne samo pojedince, nego i šire zajednice u usvajanju i primjeni principa kritičke pismenosti u svojoj svakodnevnoj komunikaciji. Uključivanje tema medijske i informacijske pismenosti u obrazovne programe teoloških i komunikoloških studija predstavlja važan korak prema stvaranju kompetentno osposobljenih vjeroučitelja, medijskih djelatnika i vjernika osnaženih znanjem i vještinama kritičkog vrednovanja izvora. U okviru potonje navedenog projekta i nastave na Hrvatskom katoličkom sveučilištu te partnerskim institucijama – nastavni su programi i aktivnosti prilagođene ojačavanju i podizanje razine medijske i kritičke pismenosti u kontekstu vjerskih i društvenih tema.

Generacije mlađih (milenijci i generacije Y/Z), prirodno sraslih s digitalnim tehnologijama: socijalizirali se, obrazovali, ali se i društveno aktivirali uz suvremenu tehnologiju, imaju posebnu ulogu u oblikovanju medijskog prostora i javnog diskursa. Njihova svjesnost i vještine kritičke pismenosti, posebno u vezi s uporabom društvenih mreža i digitalnih platformi, mogu biti presudne u sprečavanju širenja dezinformacija o vjerskim temama. Edukacijski programi i kurikulumi koji uključuju mlade kao aktivne sudionike i kreatore medijskih sadržaja potiču razvoj digitalnih kompetencija i sposobnost razlikovanja između istinitih i lažnih informacija. Time mladi postaju ne samo pasivni konzumenti, nego i odgovorni promotori istine i dijaloga.

U količini sve češćih informativnih prijepora i prisutnosti narativa koji potiču polarizaciju, promicanje kritičkog promišljanja o vjerskim temama predstavlja važan doprinos izgradnji društva utemeljenog na dijalogu, međusobnom razumijevanju i odgovornom javnom komuniciranju. Kritička pismenost omogućuje pojedincima ne samo prepoznavanje i analizu dezinformacija, već i osnažuje njihove kompetencije za konstruktivno uključivanje u javni diskurs, osobito u području religijskih sadržaja koji su često izloženi netočnim interpretacijama i senzacionalizmu. Na taj se način stvaraju temelji za medijski prostor koji ne isključuje raznolikost uvjerenja, već ju poštuje kroz informirano i reflektirano sudjelovanje jer su tabloidizacija sadržaja i senzacionalistički pristup obradi informacija, doprinijele isključivom padu profesionalnih standarda novinarstva i etičnosti te dovele u pitanje kredibilitet i vjerodostojnost izvora, novinara i medija.

U vremenu obilježenom brzo mijenjajućom medijskom scenom i sveprisutnim izazovima dezinformacija, kritička pismenost unutar vjerskog diskursa postaje nužni temelj očuvanja integriteta, dijaloga i povjerenja u društvu. Edukacija kao temelj omogućuje vjernicima i vjerskim zajednicama osnaživanje kroz razumijevanje složenih medijskih fenomena i aktivno sudjelovanje u javnim raspravama.

Integracijom suvremenih pristupa, uključujući razumijevanje prisutnosti umjetne inteligencije, poticanjem međureligijske suradnje i aktivnim uključivanjem mladih, moguće je stvoriti otpornu zajednicu sposobnu prepoznati i suzbijati dezinformacije o vjerskim temama. Time se ne samo smanjuje utjecaj dezinformacija i manipulacija, već se i doprinosi izgradnji tolerantnijeg, informiranijeg i demokratski osviještenog društvenog okruženja u kojemu vjerski diskurs može imati svoje značajno mjesto u skladu s načelima istine, dijaloga i zajedništva.

[1] Poruka Pape Franje za 52. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, dostupno na: https://www.vatican.va/content/francesco/hr/messages/communications/documents/papa-francesco_20180124_messaggio-comunicazioni-sociali.html

[2] Poruka Pape Franje za 59. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, dostupno na: https://www.vatican.va/content/francesco/hr/messages/communications/documents/20250124-messaggio-comunicazioni-sociali.html

Tekst: Anja Raguž

Foto: Gilbert Hofman (Jubilej djelatnika u medijima; predavanje Maria Ressa i Colum McCann, Rim, 23.1.2025.)

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.