Sretan Uskrs!

Neka svjetlo Uskrsloga rasvijetli svaku tminu i unese mir i smisao u svako naše osobno i medijsko djelovanje, jer, kako je papa Franjo podsjetio u vazmenom bdjenju, “onkraj svih poraza, zla i nasilja, onkraj svake patnje i smrti, Uskrsli živi i vodi povijest“.

S tom mišlju, poštovane kolegice i kolege, uime uprave Hrvatskoga društva katoličkih novinara želimo svima Vama i Vašima, kao i  svim čitateljima, slušateljima i gledateljima naših medija radostan Uskrs i blagoslovljeno uskrsno vrijeme.

Srdačno,

Suzana Peran, predsjednica

Marija Belošević, tajnica

Doktorirao Gilbert Hofmann

ČLAN HDKN-A GILBERT HOFMANN OBRANIO DOKTORSKU DISERTACIJU

Dugogodišnji član HDKN-a Gilbert Hofmann u petak 19. ožujka 2021. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju s temom „Komunikacijske kompetencije fizioterapeuta“, pod mentorstvom prof.dr.sc. Sanje Seljan te prof.dr.sc. Ljubice Bakić-Tomić. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sastavu: doc.dr.sc. Ivan Dunđer i prof.dr.sc. Radovan Vrana s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te prof.dr.sc. Marijana Braš s medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Cilj doktorskog rada o komunikacijskim kompetencijama fizioterapeuta bio je jasno definirati profesionalne komunikacijske kompetencije fizioterapeuta potrebne za uspješnu komunikaciju u njihovoj kliničkoj praksi i utvrditi utjecaj asertivnog modela komuniciranja na učinkovitost suradnje s pacijentima i unutar zdravstvenog tima.

Znanstveni doprinos ovog doktorskog rada može se razmatrati na teorijskoj i empirijskoj razini. Na teorijskoj razini znanstveni doprinos sastoji se u definiranju nužnih komunikacijskih kompetencija potrebnih za učinkovit profesionalni rad fizioterapeuta te u definiranju utjecaja asertivnog modela na učinkovitost komunikacije u kliničkoj praksi fizioterapeuta. Na empirijskoj razini znanstveni doprinos se sastoji u analizi i primjeni rezultata provedenog istraživanja o komunikacijskim kompetencijama fizioterapeuta te u izradi sugestija za dodatnom edukacijom na razini formalnog i neformalnog obrazovanja.

Gilbert Hofmann, inače po profesiji magistar fizioterapije, rođen je 16. ožujka 1973. godine u Rijeci. Dugogodišnji je katolički novinar i fotoreporter te svojim radom surađuje s IKA-om i Kvarnerskim vezom. Tijekom doktorskog studija sudjelovao je na više međunarodnih i domaćih stručnih i znanstvenih konferencija. Tako je 2015. godine sudjelovao na međunarodnom Kongresu fizioterapeuta u Opatiji u organizaciji Hrvatske komore fizioterapeuta i Hrvatskog zbora fizioterapeuta, gdje je s grupom autora objavio radove Upravljanje karijerom u fizioterapiji, Medijatizacija zdravstva i promocija zdravlja. Također sudjeluje na međunarodnoj konferenciji 5th International Conference The Future of Information Sciences INFuture2015. u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s temom Lifelong learning among Croatian physiotherapy professionals. Tijekom 2016. godine sudjeluje na 14. kongresu fizioterapeuta Hrvatske u Vodicama u organizaciji Hrvatske komore fizioterapeuta i Hrvatskog zbora fizioterapeuta, gdje je s grupom autora objavio radove Biomedicinski znanstveni časopisi u otvorenome pristupu, te Arhiviranje medicinskih slika u digitalnome obliku. Godine 2017. sudjeluje na međunarodnoj konferenciji 6th International Conference The Future of Information Sciences INFuture2017. u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, s temom Digital technology as a tool in self-management of painful low back syndrome.

Iskrene čestitke kolegi Gilbertu Hofmannu!

Sveti Josip – Rječita šutnja

Održana tribina katoličkih novinara „Sveti Josip – Rječita šutnja“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u četvrtak 4. ožujka 2021. tribinu i duhovnu obnovu putem platforme Zoom posvećenu svetom Josipu.

Nakon uvodne molitve koju je predvodio fra Karolj Harmath, u duhu Godine sv. Josipa o temi „Sveti Josip – Rječita šutnja“ govorio je član Društva teolog, vjeroučitelj, publicist i otac dvojice sinova Nikola Kuzmičić, prof.

Govoreći o sv. Josipu, Kuzmičić je rekao da se njega opisuje kao sveca koji je šutio, premda to što evanđelisti nisu zapisali nešto od njegovih riječi, ne znači da on nije govorio.

Predavač je uputio na Godinu sv. Josipa koju je papa Franjo proglasio 8. prosinca prošle godine uz proslavu 150 godina od kada je papa Pio IX. proglasio sv. Josipa zaštitnikom Crkve. K tomu je podsjetio da je papa Franjo uveo spominjanje sv. Josipa u sva četiri kanona, čime je zaključio proces koji je započeo njegov prethodnik papa Benedikt XVI. Do tada je sv. Josip bio spominjan samo u I. kanonu, i to od 1962. godine na poticaj mostarskog biskupa Petra Čule koji se na II. vatikanskom saboru za to zalagao. Također je istaknuo činjenicu da je 1687. godine Hrvatski sabor proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske, a bl. Alojzije Stepinac je radio na promicanju pobožnosti prema tom svecu.

U drugom dijelu predavanja Kuzmičić je govorio o posebnoj ulozi sv. Josipa. „On je doslovno bio Marijin suprug, jer su oni živjeli u braku. To je posebno potrebno spomenuti u trenucima kad se obitelj dovodi u pitanje. Također, on je bio Isusov otac, osim u biološkoj činjenici. No, svi drugi aspekti roditeljstva su prisutni u odnosu Josipa i Isusa. Mi njega doživljavamo kao zaručnika i poočima, a trebamo ga doživljavati kao supruga i oca“, rekao je Kuzmičić. Naglasio je i kako Josipa i Mariju ne razlikuje služba u povijesti spasenja, već način na koji su participirali. „Oboje Bog želi, oboje Bog treba i oboje moli za suradnju. Bog se njima na isti način obraća i moli za pomoć, a razlika je biološka. Marija je žena i postala je majka, Josip je muškarac i bez obzira što nije bio biološki otac apsolutno u svemu drugome je bio otac“, pojasnio je.

U završnom dijelu predavač se osvrnuo na odnose sv. Josipa. Rekao je kako „u svijetu u kojem se sve više inzistira na individualnosti, a u duhovnom životu se nameće samospasenjska ideja, neprestano je potrebno ponavljati da se kršćanstvo prvenstveno prepoznaje u odnosima. Uostalom i Isusova zapovijed ljubavi govori o odnosu prema Bogu, sebi, drugom čovjeku i svijetu u kojemu smo“.

U tom je kontekstu Kuzmičić rekao da sv. Josip može biti uzor kako se odnositi prema Bogu i to na način kako korigirati vlastite stavove, te kako se prepušta Božjem vodstvu. Govoreći o odnosu Josipa i Marije, istaknuo je kako se tu mogu prepoznati vrline Svete obitelji. „Marija se prepoznaje kao Josipova, a Josip se prepoznaje kao Marijin. Oni pripadaju jedno drugome. Oni se uzajamno pomažu, te zajedno napreduju“.

U odnosu pak Josipa i Isusa Kuzmičić je istaknuo kako je Josip zajedno s Marijom Spasiteljev spasitelj. „Isus je naš Spasitelj, ali Josip je njegov spasitelj, jer ga je štitio u danima skrovitog života. On ga je zajedno s Marijom učio govoriti riječi kojima će iznositi novi i snažan nauk. On ga je pridržavao dok su mu ojačale noge kojima će proći zemljom čineći dobro. On ga učinio da bude u radu s drvom vješte ruke kojima će zagrliti cijeli svijet dopustivši da ih se pribije na drvo. On je primio u svoj dom onoga kojemu je mjesto u Očevom domu da bi smrću i uskrsnućem svakom čovjeku pripravio mjesto u Kraljevstvu nebeskom“, rekao je.

Istaknuo je važnost Josipova odnosa prema radu kojim potiče na pošteno i odgovorno obavljanje posla te posvješćuje da rad nije prokletstvo, da je blagoslov kada se može raditi i biti kreativan. Spomenuo je i kako je sv. Josip zaštitnik sretne i blage smrti, jer se vjeruje da su u trenutku njegove smrti uz njega bili Isus i Marija.

Laureati Natječaja za mlade

U prosincu 2020. godine, Hrvatsko društvo katoličkih novinara raspisalo je Natječaj za mlade s temom „Solidarnost u doba pandemije“ (podteme – odnos i uloga medija u pandemiji; virtualno zajedništvo; kršćanske vrijednosti u doba koronavirusa; obrazovanje na daljinu; osobe s invaliditetom u doba pandemije; Crkva i pandemija…).

Na natječaj je pristiglo 18 radova i to: 14 pisanih, dvije radijske emisije, dvije fotografije. Autori radova su mladi u dobi od 16 do 29 godina starosti koji žive, školuju se ili rade u Hrvatskoj (najveći dio), potom Bosni i Hercegovini, Belgiji i Švedskoj.

Prvu nagradu za rad „Intervju s Ivančicom Tajsl Dragičević“ osvojila je Dora Marinić. Autorica je rođena u Virovitici 1993. godine. U Crkvi je bila aktivna kroz zbor mladih župe Nova Bukovica, te FRAMA-u. Magistra je edukacijske rehabilitacije, živi u Zagrebu. Vlasnica je kabineta za edukacijsko-rehabilitacijsku podršku „Sinapsus“ i vanjska suradnica kabineta za ranu psihomotoričku stimulaciju centra Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni fokus joj je na oporavku osoba nakon moždanog udara čime se bavi u sklopu doktorskog studija na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Suradnica je portala Braniteljski.hr, te autorica bloga Dorine razglednice.

Drugu nagradu rad „Grad koji se ne predaje“ osvojila je Elena Pušeljić rođena 2001. godine u Sisku, a odrasla u malom selu u Hrvatskoj Kostajnici. Osnovnu školu završila je u Mečenčanima, a opću gimnaziju u Hrvatskoj Kostajnici. Studentica je prve godine preddiplomskog studija komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Svoje radove nikada nije slala na natjecanja, ali je jedan sastavak spletom okolnosti završio u Sisačkom tjedniku. Njezine radove poznaje samo ona, a na nagovor asistentice s fakulteta, skupila je hrabrosti da ih upoznaju i ostali ljudi.

Za radijsku emisiju HKR-a „Crkva pred izazovima digitalnoga doba“ treću nagradu osvojio je Branimir Gubić rođen u Novoj Gradiški 1992. godine. Diplomirao je na temu Crkve i medija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2018. godine. Od 2016. do 2018. godine radio je kao spiker i radijski voditelj na Hrvatskoj radioteleviziji, a od 2018. radi kao novinar-urednik na Hrvatskoj katoličkoj mreži. Od prošle, 2020. godine urednik je emisije Argumenti HKR-a koja pokriva teme od važnosti za život Crkve i vjernika, društvo, kulturu, obitelj i domovinu. U istoj emisiji obrađivao je teme koje su izravno ili neizravno govorile o pandemiji.