Arhiva kategorije: Novosti

Susret svećenika Otočkoga dekanata u Brinju

Don Anđelko Kaćunko izlagao o temi “Suvremeni mediji u službi evangelizacije”

Na radnom sastanku svećenika Otočkog dekanata, koji je pod vodstvom dekana mons. Tomislava Šporčića održan u župnom domu u Brinju u ponedjeljak 2. svibnja,.izlaganje o temi “Suvremeni mediji u službi evangelizacije”, u povodu predstojećega Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije održao je kompoljski župnik don Anđelko Kaćunko. Podsjetivši najprije na stvarnu ulogu i značenje medija u današnjem društvenom ozračju, poglavito u kontekstu crkvene zauzetosti na polju (nove) evangelizacije, predavač je podsjetio na znakovit i sadržajan pojam “antievangelizacije”, kojim je sveti papa Ivan Pavao II. u svojoj knjizi “Prijeći prag nade” ukazao na realne okolnosti u kojima “Crkva svakoga dana obnavlja borbu s duhom ovoga svijeta, borbu koja nije ništa drugo doli borba za njegovu dušu”. Ta se borba, istaknuo je don Anđelko navodeći Papine riječi, odvija ne samo u svijetu znanosti i kulture nego i u medijima, koji su (prema enciklici Ivana Pavla II.) “moderni areopazi”, tj. “nove propovjedaonice”. A “to su ambijenti u kojim se stvaraju intelektualne elite, pisci, umjetnici”, kako je istaknuo taj veliki Papa.

Potom je predavač posvijestio kako Crkva rijetko može odlučivati o tome kako će i koliko biti prisutna u javnim društvenim medijima te da su njezini ‘interesi’ i interesi medija ponekad isključivi te čak na suprotnim stranama. Zato se mi – kako je jednom istaknuo dr. Jerko Valković – unatoč nastojanju da evangelizacija bude naša urgentna zadaća, danas susrećemo s ozbiljnim pitanjem kako “djelovati da bi mediji progovorili o nekim specifično vjerskim temama, a da to ne mora biti zabavno po svaku cijenu i da se uvijek ne trči za masovnom gledanošću”. Svakako, naglasio je don Anđelko, mediji su prostor u koji Crkva bez dvojbe treba stupiti. Stoga kad se, na župnoj, dekanatskoj ili biskupijskoj razini, uspostavi suradnja s određenim javnim (građanskim) medijem to valja cijeniti i brižno njegovati te paziti da se taj “civilni ambon” ne izgubi.

“A u odnosu na primatelje poruke – čitatelje, slušatelje, gledatelje – nužno je imati na umu i u praksi svijest da jezik (govor) kojim se u današnjim medijima govori i piše ne smije više biti onaj ‘klasični’ (ne misli se na latinski), već ‘novi medijski jezik, koji ima svoju gramatiku, gdje se perfekt, prezent i futur gotovo slijevaju u stalni prezent, pa se govori o tiraniji prezenta’. Jer i senzibilitet novovjekih kršćana bitno je promijenjen masovnom pojavom vizualnih medija. Odnosno, mentalitet današnjega čovjeka značajno je oblikovan porukama marketinga medijske industrije. Zato se i današnji vjernik bitno razlikuje od nekadašnjega mirnog i pobožnog katolika koji je satima strpljivo mogao slušati i ‘najdosadniju’ propovijed”, rekao je predavač i posvijestio kako je, poglavito od pojave televizije, posljedica višedesetljetne nove “medijske torture” pojava da i kod kršćana “eshatološka usmjerenost kao da nestaje ili se gubi u nejasnoj fiktivnoj, zabavnoj, horor viziji današnjeg medija”.

No, budući da je Crkva pozvana propovijedati u ‘zgodno i nezgodno’ vrijeme (usp. 2Tim 4,1), “zadaća je svećenika ući i u suvremenu medijsku arenu odnosno areopag, koji je Papa spomenuo, ali tu zahtjevnu aktivnost – unatoč entuzijazmu koji je na mnogim mjestima vidljiv i pohvalan – ne bi se smjelo prepuštati diletantizmu, nego se hitno valja osposobljavati za život i evangelizacijsku djelatnost u medijskoj javnosti te vješto snalaženje u novim medijskim mogućnostima. Ta zadaća danas treba poglavito svećenicima biti prioritet, jer javnost upravo od njih očekuje da budu u medijima, da reagiraju na laži i zablude te da ljudima pokažu pravi smisao života i otkriju im evanđeosku istinu i radost. Iskustvo i istraživanja, naime, potvrđuju da ljudi – to više što su prekomjerno izloženi ‘granatiranju’ medijskim crnilom i žutilom – žele čuti što im Crkva ima dati, žele jasne poruke i ‘dobre vijesti’ odnosno ‘bijelu kroniku’, ali – nažalost – često doživljavaju da jezik Crkve i propovijedi uopće ne razumiju ili da je u njima više racionalizma nego duhovnosti, više moraliziranja nego svjedočenja, više strogosti nego milosrđa i kršćanske radosti”, posvijestio je don Anđelko, dodavši da Crkva danas “ne treba mijenjati sadržaj navještaja, ali je nužno da se promijeni oblik i način prenošenja evangelizacijskog sadržaja. A to je posebno važno za sve aktivne članove i sudionike toga procesa u temeljnoj crkvenoj zajednici – u župi.”

Na kraju je naveo riječi dr. Mirka Mataušića, pokojnog uglednog teologa i vrsnog komunikologa, da bi svaka “župa u sklopu župnoga pastoralnog vijeća trebala imati i odbor za odnose s javnošću koji će se brinuti za župni list, radijsku emisiju, mrežnu stranicu, gradit će odnose s medijskim djelatnicima, lokalnim novinarima, medijima na lokalnoj i nacionalnoj razini”. Budući da je dobro poznato kako je velika snaga tzv. lokalnih medija, tako npr. i župni list može biti najmoćniji tiskani medij za evangelizaciju, ali je potrebno da “iziđe iz sakristije”, rekao je predavač, naglasivši da to isto vrijedi i za župni portal. Izlaganje je zaključio naglasivši da, za uspješnu evangelizaciju, neizbježno ulaganje sredstava u materijalnu obnovu u Crkvi nikako ne bi smjelo premašiti važnost duhovne izgradnje vjernika – pomoću medija. Odnosno, da “nije dobro ako se više ulaže u ‘zidine, nego u ljudine’, tj. da, slikovito rečeno – zidovi ne smiju ‘pojesti’ čovjeka.”

Slijedio je razgovor o pojedinim mislima iz toga izlaganja, posebno pod vidom konkretnih okolnosti u dekanatu, pri čemu je spomenuta i mogućnost da biskupija sufinancira radio-postaje koje imaju vjerske emisije i redovito ili povremeno upriličuju izravan prijenos misnih slavlja.

Uz dolazak tijela sv. Leopolda

POZIV NA KONFERENCIJU ZA MEDIJE U POVODU
DOLASKA TIJELA SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA U ZAGREB

Fra Jure Šarčević, provincijal hrvatskih franjevaca kapucina 4. travnja je uputio poziv na konferenciju za medije u povodu dolaska neraspadnutoga tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagreb.

“Tijelo svetoga hrvatskog kapucina, kojeg je papa Franjo, zajedno s p. Piom proglasio zaštitnikom Godine milosrđa, boravit će u Zagrebu u organizaciji Hrvatske kapucinske provincije od srijede 13. do ponedjeljka 18. travnja 2016. godine.”

Konferencija za medije će se održati u petak 8. travnja u 11 sati u kapucinskome samostanu u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića 41, Zagreb – Dubrava.

Na konferenciji, na kojoj će biti predstavljen detaljni program boravka tijela sv. Leopolda u Zagrebu te popratni sadržaji, sudjelovat će provincijal Hrvatske kapucinske provincije i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević, gvardijan samostana fra Juro Šimić, te članice pripremnog odbora Tanja Baran i Suzana Peran.

“Unaprijed Vam zahvaljujemo na izvještavanju o tome važnom događaju za Crkvu u Hrvata te Vas radosno očekujemo”, zaključuje fra Jura Šarčević.

Film: Papa Franjo – put do Svete Stolice

Papa Franjo – put do Svete Stolice, biografski je film o životnom putu oca Jorgea Bergoglia, aktualnoga Svetog Oca . Očima mlade španjolske novinarke Ane (Silvia Abascal) slijedimo dugo, teško i dirljivo putovanje oca Jorgea.

Kao mladić u Buenos Airesu je otkrio svoj duhovni poziv i odlučno krenuo za Isusom. To su bili prvi koraci koji će ga dovesti na čelo Katoličke Crkve.

Distribucija započinje 24. ožujka u 50 kina u Hrvatskoj, od kojih je 8 CineStara.

Film: Papa Franjo - put do Svete Stolice

Prijedlozi za nagrade HDKN-a 2016.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara poziva na sudjelovanje u predlaganju nagrada pojedincima i redakcijama (nakladnicima). Poziv je otvoren od 14. ožujka do 3. travnja 2016. godine.

O dobitnicima nagrada odlučuje Upravni odbor HDKN-a u proširenom sastavu.
Nagrade će biti uručene u povodu 50. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija.

Godišnja nagrada
Dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i urednicima u vjerskim i svjetovnim medijima, kao i komunikolozima koji su se svojim djelovanjem i utjecajem posebno istaknuli u protekloj godini za izuzetna novinarska postignuća, unapređenje profesionalnih standarda, promicanje katoličkog novinarstva u društvu i javnosti te svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija.

Nagrada za životno djelo
Dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i publicistima koji su značajno utjecali na razvoj katoličkih medija, širenje kršćanskih nazora u društvu, odnosno koji su svojim radom ostavili snažan trag u hrvatskoj ili svjetskoj javnosti, te koji su svojim životnim putom i višegodišnjim  profesionalnim djelovanjem pridonosili promjeni ili nametanju pozitivnih profesionalnih i(li) društvenih trendova.

Nagrada za mlade novinare
Dodjeljuje se studentima i mladim novinarima do navršene 30. godine starosti. Ova se posebna nagrada raspisuje u povodu Izvanredne jubilarne godine milosrđa. Na natječaj se dostavlja novinarski uradak (osvrt, esej, intervju) na temu „Milosrdni poput Oca“ u dužini do 9000 znakova (s prazninama, u .doc formatu). Na natječaju se može sudjelovati i fotografijom koja zorno odgovara na postavljenu temu, odnosno snimkom emisije (na nosaču zvuka ili u .mp3) uz koju je potrebno dostaviti podatke iz kojih je vidljivo da je osoba autor.

Počasna nagrada (priznanje)
Dodjeljuje se za posebna dostignuća u katoličkom novinarstvu, te obilježavanje prigodnih obljetnica redakcija ili nakladnika.

Predlagatelji mogu biti članovi HDKN-a i uredništva katoličkih glasila.
U prijedlogu za dodjelu nagrade mora se obrazložiti razlog predlaganja.
Prijedlozi se upućuju do 3. travnja 2016. godine na adresu Hrvatsko društvo katoličkih novinara, Kaptol 4, 10000 Zagreb ili elektroničkim putem na katolicki.novinari@gmail.com.