Hrvatsko društvo katoličkih novinara ove godine se po treći put uključilo u manifestaciju „Noć knjige“. U programu održanom na platformi Zoom, u petak 23. travnja, predstavljene su knjige koje su napisali, uredili ili preveli članovi Društva. Zanimanje za ovaj događaj, osim članova Društva, pokazali su i drugi zainteresirani, te je bilo mnogo slušatelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Francuske, Njemačke i Nizozemske.

U uvodnom dijelu, predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran predstavila je zbornik „Novinarstvo pred izazovom Radosne vijesti“ koji je HDKN objavilo zajedno s izdavačkom kućom „Teovizija“ 2018. godine, a Peran ga uredila.

Zbornik „Novinarstvo pred izazovom Radosne vijesti“

U zborniku su predstavljena predavanja koja su održana u raznim prigodama u organizaciji Društva: „Iz povijesti Hrvatskoga društva katoličkih novinara“ (Mirko Juraj Mataušić), „Pozicioniranje vjerskog novinarstva u suvremenoj hrvatskoj zbilji“ (Špiro Marasović), „Razumiju li se Crkva i mediji? Kako danas posredovati Radosnu vijest?“ (Ante Mateljan), „Komunikacijsko-medijsko djelovanje Crkve“ (Jerko Valković), „Ima li u suvremenom društvu mjesta za katoličke medije?“ (Božo Rustja), „Uloga katoličkih medija u procesu informiranja o crkvenim zbivanjima“ (Davor Trbušić) i „O komunikaciji i milosrđu kao plodnom susretu“ (Dubravka Petrović Štefanac).

Peran je istaknula, kako je zbornik poticaj daljnjem promišljanju katoličkoga novinarstva, a ujedno i kvalitetni priručnik svima onima koji studiraju medije ili se kao novinari žele baviti katoličkim novinarstvom. To je potkrijepila i kraćim izvadcima iz dvije recenzija: „Ovaj zbornik u promišljanjima sedmero autora hvale je vrijedan prilog poznavanju oživljavanja i razvitka katoličkoga novinarstva u novijoj povijesti hrvatskoga društva, posebice o odnosu Crkve i društva u složenoj situaciji osamostaljivanja Republike Hrvatske“ (doc. dr. sc. Katica Knezović) i „Ovaj zbornik može biti orijentir za one koji koriste medije u službi naviještanja Radosne vijesti, izvor i putokaz onima koji se bave istraživanjem i analizama odnosa Crkve i medija, te konačno riznica informacija onima koji se zanimaju o ovoj tematici te žele produbiti svoje znanje“ (doc. dr. sc. Krunoslav Novak).

Knjige novinara i franjevca fra Miljenka Stojića

Svoje knjige predstavio je fra Miljenko Stojić, OFM suvremeni hrvatski književnik, novinar i franjevac, trenutačno vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“. Prvo je progovorio o zbirci pjesama „Jednom“ u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Čitluku – Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku, 2019. Kako je naglasio, riječ o angažiranoj knjizi, jer progovara o onome što nas pogađa, o onome što nas dotiče. Pročitao je i pjesmu „Jednom“ po kojoj knjiga nosi ime, a vezana je uz Veliki petak.

Također je predstavio i knjigu „Dobro jutro, kolonijo“ (DHK HB – Dan, Mostar – Zagreb, 2006.) koja potiče na borbu za svoju domovinu. Slušateljstvo je kratko upoznao i s tri zbirke tekstova-ogleda, objavljenih na portalu HRsvijet „Halo, ovdje Herceg Bosna“ (Naklada Bošković – HRsvijet – Gral; Split – München – Zagreb, 2012.), „Niz mitnicu“ (Matica hrvatska – HRsvijet; Vrgorac – München – Čitluk, 2014.) i „Podno križa“ (Matica hrvatska, Čitluk – Vrgorac, 2015.). Stojić je istaknuo, kako su ti tekstovi nešto između književnosti i novinarstva. Na kraju je spomenuo i glasilo  vicepostulature „Stopama pobijenih“ od kojih je do sad objavljeno 26 brojeva. Više o spisateljskom radu fra Miljenka Stojića može se saznati na portalu www.miljenko.info.

Predstavljene knjige vjeroučitelja i publicista Nikole Kuzmičića

Vjeroučitelj i publicist Nikola Kuzmičić predstavio je dvije autorske knjige objavljene u 2020. godini. U knjizi „I danas govorim“ u izdanju Ekosspiriritus, Samobor 2020. objavljen je izbor od stotinu meditacija izgovorenih u eteru od 2002. do 2019. godine. Kuzmičić je istaknuo, kako je nedavno održao 500. meditaciju, te je najavio da će slijedećih godina kod istoga izdavača biti objavljene i druge meditacije, ali i tekstovi objavljeni u raznim glasilima.

Tako je u pripremi knjiga s tekstovima objavljenima u „Veritasu“. U objavljenim meditacijama promišlja o kršćanstvu, te naglašava kako ono ne samo da je suvremeno, nego ispred svog vremena, da nema ništa logičnije, ljepše, ljudskije od kršćanstva, da nam sve može govoriti o Bogu.

„Knjiga puna sarma“ (Glas Koncila, 2020.) druga je predstavljena knjiga koja je u prošloj godini ugledala svjetlo dana, a riječ je o nagrađenom dijelu, tj. III. Nagradi na natječaju za roman s kršćanskim nadahnućem (2009.). „Knjiga je prepuna humora, jer vjerujem u Boga koji je nasmijan, Boga koji se igra, Boga koji voli kad smo i mi nasmijani“.

Na kraju je spomenuo i udžbenik za vjeronauk 3. razreda srednje škole „Životu ususret“ kojega je suautor uz Ivicu Živkovića i Sandru Košta, a objavljen je prošle godine.

Zbirka od deset priča vezanih uz temu Domovinskoga rata

Tomislav Šovagović progovorio je o knjizi „Kad narastem, bit ću Dražen“ u izdanju Matice hrvatske u Vukovaru (2020.). Riječ je o zbirci od deset priča vezanima uz temu Domovinskoga rata. Posebno je istaknuo priču kratkoga naslova „33“ posvećena vukovarskom stomatologu, pjesniku, novinaru Reneu Matoučeku koji je ubijen u Veleprometu 20. studenoga 1991. godine.

Istaknuo je, kako je tijekom četiri godine pisanja, od majke Renea koja je preminula prije nekoliko dana dobio materijala, da bi mogao napisati i roman. Rene se vratio u Vukovar prije okupacije, sudjelovao je u osnivanju Hrvatskoga doma, a uz Sinišu Glavaševića je posljednjih glas koji se čuo u eteru. Spomenuo je i još jednu priču, o salezijancima Mirku Barbariću i Franji Halužanu koji su 1991. godine oteti na barikadama nedaleko Maslenice, te su odvedeni u Knin te u tamošnjem zatvoru proveli 33 dana. Šovagović je istaknuo, kako osam priča govori o stvarnim osobama, dok su u dvije priče imena promijenjena. Knjiga je prošla reviziju Ministarstva branitelja.

Fra Ivan Bradarić predstavio dva izdanja

Rektor Nacionalnoga svetišta sv. Nikole Tavelića u Šibeniku fra Ivan Bradarić, OFMConv. predstavio je dva izdanja pripremljena u tijeku trogodišnje priprave za proslavu 50 godina od svečeve kanonizacije.

Zbornik „Sv. Nikola Tavelić mučenik – njegovo vrijeme i trajna poruka“ podastire radove istoimenoga međunarodnoga znanstvenoga skupa održanog 20.-21. listopada 2017. Zbornik je objavljen 2019., a izdavači su Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda i Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca.

U prvoj cjelini „Prostor i vrijeme života i djelovanja Nikole Tavelića“ predstavlja radove „Franjevački red u doba Nikole Tavelića“ (Daniel Patafta, OFM), „Hrvatska i Šibenik u Tavelićevo doba. Presjek kroz povijest kraljevine i grada u 14. stoljeću“ Tomislav Galović — Ivan Majnarić), „Djelatnost franjevaca u Šibeniku od kraja 13. do početka 15. stoljeća: velika pobožnost i aktivnost u malom samostanu“ (Sanja Miljan),  „La Custodia di Terra Santa alla fine del XIV ed all’inizio del XV secolo“ (Narcyz Stanisław Klimas, OFM).

Druga cjelina „Mučeništvo – teološka i franjevačka perspektiva“ obuhvaća radove „Mučeništvo u svjetlu svetopisamskih žrtava“ (Darko Tepert, OFM), „Mučeništvo kao zahtjev Kristom preobražene egzistencije“ (Nedjeljka s. Valerija Kovač), „Mučeništvo – svjedočanstvo za istinu evanđelja. Teološko-moralne implikacije mučeništva u svjetlu kristocentričnog ustrojstva kršćanske vjere“ (Tomislav Smiljanić, OFM), „Anđeo Klarenski (Angelo Clareno) između kršćanskog istoka i zapada“ (Marinko Pejić, OFM) i „’Vita activa’ franjevaca: idejna i normativna pozadina djelovanja među Saracenima četvorice jeruzalemskih mučenika (Marko Jerković).

Posljednja cjelina „Od beatifikacije do kanonizacije Nikole Tavelića“, obuhvaća radove „Izvješća o mučeništvu sv. Nikole, a posebno ona iz šibenskog samostana svetog Frane“ (Ljudevit Anton Maračić, OFM Conv.), „Put prema beatifikaciji Nikole Tavelića i uloga biskupa Antuna Josipa Fosca“ (Ivan Armanda), „Štovanje bl. Nikole Tavilića između prvoga i drugoga svjetskog rata (1918. – 1941.)“ (Augustin Kordić, OFM Conv.), „Teološka analiza govora Pavla VI. u prigodi proglašenja svetima Nikole Tavilića i drugova“ (Ivan Karlić, OFM Conv. — Milan Gelo, OFM Conv.) i „Medijski odjek kanonizacije sv. Nikole Tavelića“ (Suzana Vrhovski Peran).

Marija Belošević predstavila izdanja koja je uredila i prevodila

Fra Bradarić je predstavio i molitvenik za pučku pobožnost „Molitve i pobožnosti: sv. Nikola Tavelić – prvi hrvatski kanonizirani svetac“ koji je obavilo šibensko svetište 2019.

Marija Belošević predstavila je izdanja koja je uredila, a objavio Hrvatski esperantski savez. Riječ je o dvojezičnim antologijama „Pjesništvo Hrvata u Mađarskoj“, „Pjesništvo gradišćanskih Hrvata“, „Pjesništvo moliških Hrvata“ i „Pjesme i proza Hrvata u Rumunjskoj“. Također je predstavila knjigu „Paroĥestro ĉe la unua frontlinio“, esperantski prijevod knjige „Župnik na prvoj crti“ biskupa Vlade Košića koji je ona napravila, a objavila Nakladna kuća „Tonimir“. Nadalje, kratko je predstavila i molitvenik „Preĝlibreto – sanktulo de la tuta mondo“ s molitvama sv. Antunu u prijevodu na esperanto.

Uz 500 godišnjicu objavljivanja „Judite“ predstavila je i izdanje u prijevodu na esperanto. Oba izdanja objavio je 2018. godine Hrvatski esperantski savez. Na kraju je predstavila monografiju „Zajedno u vjeri – Zusammen in Glauben  1968-2018″ (FMC Svjetlo Riječi, Sarajevo i Hrvatske katoličke zajednice bl. Jakova Zadranina – Göppingen i sv. Leopolda Bogdana Mandića – Geislingen, 2018.).

Monografija je objavljena uz proslavu 50. obljetnice djelovanju ovih Zajednica u Njemačkoj, a nastala je na inicijativu voditelja Zajednica fra Ivice Jurišića, OFM. Marija Belošević je urednica knjige i tekstove, te većine fotografija.

Raspisan natječaj za nagrade Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine u povodu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija raspisuje natječaj za dodjelu nagrada pojedincima zauzetima u medijima, te priznanja  uredništvima, odnosno nakladnicima.

Poziv je otvoren od 22. travnja do 6. svibnja 2021. godine, a imena dobitnika nagrada i priznanja bit će objavljena u povodu 55. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija.

Godišnja nagrada dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i urednicima u vjerskim i svjetovnim medijima, kao i komunikolozima koji su se svojim djelovanjem i utjecajem posebno istaknuli u protekloj godini za izuzetna novinarska postignuća, unapređenje profesionalnih standarda, promicanje katoličkog novinarstva u društvu i javnosti te svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i publicistima koji su značajno utjecali na razvoj  katoličkih medija, širenje kršćanskih nazora u društvu, odnosno koji su svojim radom ostavili snažan trag u hrvatskoj ili svjetskoj javnosti, te koji su svojim životnim putom i višegodišnjim profesionalnim djelovanjem pridonosili promjeni ili nametanju pozitivnih profesionalnih i(li) društvenih trendova.

Također dodjeljuje se i nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem. Osim što mora biti vidljiv doprinos u promociji kršćanskih sadržaja u (isključivo) digitalnom mediju, prijedlog mora zadovoljavati i slijedeće kriterije: integriranost društvenih mreža; komunikacija s korisnicima (kroz mailing liste, pretplate, komentare); grafička urednost i prilagođenost čitanju na pametnim telefonima/tabletima.

Redakcijama i nakladnicima dodjeljuje se priznanje za posebna dostignuća u katoličkom novinarstvu, te obilježavanje prigodnih obljetnica redakcija ili nakladnika.

Predlagatelji mogu biti članovi HDKN-a i uredništva katoličkih glasila.

U prijedlogu za dodjelu nagrade mora se obrazložiti razlog predlaganja (do 4000 znakova), te obavezno dostaviti kontakt predloženog pojedinca, uredništva i nakladnika.

Prijedlozi se upućuju do četvrtka, 6. svibnja 2021. godine u 12 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu: katolicki.novinari@gmail.com.

Novi predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski!

Članovi Hrvatske biskupske konferencije okupili su se na 62. plenarnom zasjedanju Sabora HBK koje je pod vodstvom predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića održano u sjedištu HBK u Zagrebu 13. i 14. travnja 2021. Na početku zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Kao delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na zasjedanju je sudjelovao mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, koji je ujedno i apostolski upravitelj Hvarske biskupije. Prvi put na zasjedanju je sudjelovao i novoimenovani hvarski biskup Ranko Vidović kojemu je predsjednik HBK, pozdravljajući na početku zasjedanja sve nazočne, čestitao na imenovanju i zaželio mu dobrodošlicu u zbor hrvatskih biskupa.

Više o samom zasjedanju saznajte iz Priopćenja sa 62. zasjedanja Sabora HBK.

Neka svjetlo Uskrsloga rasvijetli svaku tminu i unese mir i smisao u svako naše osobno i medijsko djelovanje, jer, kako je papa Franjo podsjetio u vazmenom bdjenju, “onkraj svih poraza, zla i nasilja, onkraj svake patnje i smrti, Uskrsli živi i vodi povijest“.

S tom mišlju, poštovane kolegice i kolege, uime uprave Hrvatskoga društva katoličkih novinara želimo svima Vama i Vašima, kao i  svim čitateljima, slušateljima i gledateljima naših medija radostan Uskrs i blagoslovljeno uskrsno vrijeme.

Srdačno,

Suzana Peran, predsjednica

Marija Belošević, tajnica

Održana tribina katoličkih novinara „Sveti Josip – Rječita šutnja“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u četvrtak 4. ožujka 2021. tribinu i duhovnu obnovu putem platforme Zoom posvećenu svetom Josipu.

Nakon uvodne molitve koju je predvodio fra Karolj Harmath, u duhu Godine sv. Josipa o temi „Sveti Josip – Rječita šutnja“ govorio je član Društva teolog, vjeroučitelj, publicist i otac dvojice sinova Nikola Kuzmičić, prof.

Govoreći o sv. Josipu, Kuzmičić je rekao da se njega opisuje kao sveca koji je šutio, premda to što evanđelisti nisu zapisali nešto od njegovih riječi, ne znači da on nije govorio.

Predavač je uputio na Godinu sv. Josipa koju je papa Franjo proglasio 8. prosinca prošle godine uz proslavu 150 godina od kada je papa Pio IX. proglasio sv. Josipa zaštitnikom Crkve. K tomu je podsjetio da je papa Franjo uveo spominjanje sv. Josipa u sva četiri kanona, čime je zaključio proces koji je započeo njegov prethodnik papa Benedikt XVI. Do tada je sv. Josip bio spominjan samo u I. kanonu, i to od 1962. godine na poticaj mostarskog biskupa Petra Čule koji se na II. vatikanskom saboru za to zalagao. Također je istaknuo činjenicu da je 1687. godine Hrvatski sabor proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske, a bl. Alojzije Stepinac je radio na promicanju pobožnosti prema tom svecu.

U drugom dijelu predavanja Kuzmičić je govorio o posebnoj ulozi sv. Josipa. „On je doslovno bio Marijin suprug, jer su oni živjeli u braku. To je posebno potrebno spomenuti u trenucima kad se obitelj dovodi u pitanje. Također, on je bio Isusov otac, osim u biološkoj činjenici. No, svi drugi aspekti roditeljstva su prisutni u odnosu Josipa i Isusa. Mi njega doživljavamo kao zaručnika i poočima, a trebamo ga doživljavati kao supruga i oca“, rekao je Kuzmičić. Naglasio je i kako Josipa i Mariju ne razlikuje služba u povijesti spasenja, već način na koji su participirali. „Oboje Bog želi, oboje Bog treba i oboje moli za suradnju. Bog se njima na isti način obraća i moli za pomoć, a razlika je biološka. Marija je žena i postala je majka, Josip je muškarac i bez obzira što nije bio biološki otac apsolutno u svemu drugome je bio otac“, pojasnio je.

U završnom dijelu predavač se osvrnuo na odnose sv. Josipa. Rekao je kako „u svijetu u kojem se sve više inzistira na individualnosti, a u duhovnom životu se nameće samospasenjska ideja, neprestano je potrebno ponavljati da se kršćanstvo prvenstveno prepoznaje u odnosima. Uostalom i Isusova zapovijed ljubavi govori o odnosu prema Bogu, sebi, drugom čovjeku i svijetu u kojemu smo“.

U tom je kontekstu Kuzmičić rekao da sv. Josip može biti uzor kako se odnositi prema Bogu i to na način kako korigirati vlastite stavove, te kako se prepušta Božjem vodstvu. Govoreći o odnosu Josipa i Marije, istaknuo je kako se tu mogu prepoznati vrline Svete obitelji. „Marija se prepoznaje kao Josipova, a Josip se prepoznaje kao Marijin. Oni pripadaju jedno drugome. Oni se uzajamno pomažu, te zajedno napreduju“.

U odnosu pak Josipa i Isusa Kuzmičić je istaknuo kako je Josip zajedno s Marijom Spasiteljev spasitelj. „Isus je naš Spasitelj, ali Josip je njegov spasitelj, jer ga je štitio u danima skrovitog života. On ga je zajedno s Marijom učio govoriti riječi kojima će iznositi novi i snažan nauk. On ga je pridržavao dok su mu ojačale noge kojima će proći zemljom čineći dobro. On ga učinio da bude u radu s drvom vješte ruke kojima će zagrliti cijeli svijet dopustivši da ih se pribije na drvo. On je primio u svoj dom onoga kojemu je mjesto u Očevom domu da bi smrću i uskrsnućem svakom čovjeku pripravio mjesto u Kraljevstvu nebeskom“, rekao je.

Istaknuo je važnost Josipova odnosa prema radu kojim potiče na pošteno i odgovorno obavljanje posla te posvješćuje da rad nije prokletstvo, da je blagoslov kada se može raditi i biti kreativan. Spomenuo je i kako je sv. Josip zaštitnik sretne i blage smrti, jer se vjeruje da su u trenutku njegove smrti uz njega bili Isus i Marija.