Predavanje dr. Jelene Jurišić „Novinarstvo pred izazovima lažnih vijesti“
U prigodi obilježavanja 52. Svjetskoga dana sredstava društvene komunikacije u organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara u srijedu, 16. svibnja u „Plavoj dvorani“ Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu, predavanje „Novinarstvo pred izazovima lažnih vijesti“, u duhu ovogodišnje poruke pape Franje za Svjetski dan sredstava društvene komunikacije, održala je doc. dr. sc. Jelena Jurišić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Na početku je podsjetila upravo na lažnu vijest vezanu uz papu Franju iz 2016. godine, kada je u američkim medijima objavljeno da je Papa podržao kandidaturu Donalda Trumpa. Ta je „vijest“ pobudila nevjerojatno zanimanje, te je emitirana više od 700.000 puta. Spomenula je kako je sam pojam „fake news“ star i nalazimo ga još u 19. st., no posebno se aktualizira u posljednjih godinu i pol. Pojasnila je definicije koje tumače što se smatra lažnom vijesti, a potom ukazala na više primjera posebice onih koji se tiču političkih odnosa na globalnoj razini – prenosi IKA.
Nadalje je naglasila, kako je Europska Unija, svjesna ovoga problema, u siječnju ove godine osnovala nezavisnu radnu skupinu HLEG (High Level Expert Group ) koju čini 39 stručnjaka iz područja znanosti, novinari, predstavnici medijskih tvrtki i platformi u smislu društvenih mreža, te građanskih udruga. Skupina je zajedno s predstavnicima europskih institucija raspravljala koje mjere predložiti Europskoj komisiji za suočavanje sa širenjem lažnih vijesti i dezinformacija on-line. Početkom ožujka je objavljen dokument u kojem su predložene dugoročne i kratkoročne mjere. Zaključeno je, kako su lažne vijesti dio jednog većeg fenomena koji se zove dezinformacija, i da dezinformacije kao takve prelaze „fake news“.
Definiraju što je dezinformacija, a to je da ona uključuje sve oblike lažnih, netočnih i obmanjujućih informacija koje su napravljene i prikazane i promicane kako bi namjerno izazvale javnu ili financijsku štetu. Prema njihovoj ocjeni je rečeno, da informacija može biti cijeli tekst, neki njegovi dijelovi, i oprema, npr. naslov. Predložene mjere su: povećati transparentnost on-line vijesti koje moraju biti u skladu sa standardima privatnosti podataka platformi koje omogućuju postojanje društvenih mreža, promicati medijsku-informatičku pismenost u cilju suzbijanja dezinformacija i pomaganja korisnicima „u navigaciji“ u digitalnom medijskom okruženju, razvijati alate za osnaživanje novinara u borbi protiv dezinformacija, zaštiti raznolikost i održivost europskoga eko-sustava medija i stalno istraživati utjecaj dezinformacija u Europi, kako bi se procjenjivale mjere i kako bi se mijenjale s obzirom na promjene koje bi uslijedile. No, upozorila je, da su uslijed aktualnih političkih događanja predložene mjere „na čekanju“.
Na kraju, odgovarajući na pitanje „kako se oduprijeti lažnim vijestima“, ukazala je na vještine i alate kojima se novinari služe, te je naglasila kako je potrebno „prikupljati podatke od pouzdanih i provjerenih izvora, provjeravati činjenice, provjeravati same izvore, iznositi potpune informacije, koristiti provjerene sudionike, odnosno stručnjake i ispitivati relevantnost i svrhu objavljene informacije, je li upitno da nešto objavimo što smo preuzeli negdje drugdje ili saznali iz sumnjivih izvora“.
