Arhiva kategorije: Naši članovi

Nagrada Ivici Luetiću

Nagrada Grada Splita za životno djelo katoličkom novinaru Ivici Luetiću

Na 11. Sjednici gradskog vijeća grada Splita održanoj 26. travnja prihvaćena je odluka o prijedlogu komisije za javna priznanja grada Splita da se za 2017. godinu dodjele tri nagrade za životno djelo, te po dvije osobne i skupne nagrade. Među laureatima za nagradu grada Splita za životno djelo, koja se dodjeljuje u povodu Dana grada Splita i blagdana sv. Dujma, je Ivica Luetić, novinar, član Hrvatskog društva katoličkih novinara i stalni dopisnik Informativne katoličke agencije, Glasa Koncila i HKR-a.

Ivica Luetić

Nagrada mu se dodjeljuje za dugogodišnji rad u novinarstvu, a posebno za doprinos promicanju kulture, ali i religije i drugih društvenih zbivanja, ističe se u obrazloženju, koje potpisuje Jure Šundov, predsjednik Komisije za javna priznanja. Kako prenosi IKA, nagradu za životno djelo još su dobili dr. Ivan Urlić i Frano Baras. Nagrade će im biti dodijeljene 4. svibnja u HNK Split, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća grada Splita.

Adventski susret katoličkih novinara

Prigodni nagovor s temom „Radosna vijest u doba lažnih vijesti” održao je duhovnik Društva fra Darko Tepert

Adventski susret katoličkih novinara u organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara (HDKN) održan je u subotu 16. prosinca 2017. u kapucinskom samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi. Članovima HDKN-a pridružio se provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Jure Šarčević, koji je novinare ohrabrio u njihovu djelovanju. „Kakva se vijest širi, takvo se stvara društvo. Ako se šire vedre, radosne vijesti stvara se ljepše društvo. Mi, kršćani, moramo primjećivati ono dobro, pa je stoga i na vama odgovoran zadatak”, rekao je Šarčević.

Susret HDKN advent 2017.

Prigodni nagovor s temom „Radosna vijest u doba lažnih vijesti” održao je duhovnik Društva dr. fra Darko Tepert, OFM.

Kako izvješćuje IKA, uvodno je pojasnio samu definiciju ‘lažna vijest’ a potom je dr. Tepert naglasio kako i u Bibliji nalazimo „lažne vijesti”. Tako se prva lažna vijest pojavljuje već kod izvještaja o stvaranju svijeta i čovjeka. Naime, ondje se pojavljuje zmija koja iskrivljuje Božju zapovijed. „Bog je ljudima bio odredio da sa svih stabla u edenskom vrtu smiju jesti, ali je dodao: ‘Sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo!’ To je bila jedina zabrana. Zmija, pak razgovarajući sa ženom kaže: ‘Zar vam je Bog rekao da ne smijete jesti ni s jednog drveta u vrtu?'”. Tepert je pojasnio kako na taj način zmija kroz formu pitanja podmeće krivu pretpostavku. „Postupak je dvostruko lažan. Forma pitanja lažno daje dojam da zmija ne zna što je Bog zabranio, a sadržaj podmeće zabranu koja nije postojala, premda sliči onoj stvarnoj zabrani”. Podsjetio je kako se sličan oblik lažne vijesti može naći u djelovanju lažnih proroka u Starom zavjetu. U tom je kontekstu Tepert istaknuo kako se „nositelji lažne vijesti obično služe brojnošću, ponavljanjem istih laži, te progonom, omalovažavanjem i izrugivanjem nositelja Božje vijesti”.

Nasuprot, pak, lažnoj vijesti, nalazi se radosna i „dok se lažne vijesti u Bibliji prikazuju kao da idu ususret čovjeku i njegovim potrebama, radosna vijest ostvaruje spasenje, izbavljenje i radost, premda njezini nositelji ili naslovnici nisu lišeni trpljenja”. Tepert je ukazao na više mjesta u Starome zavjetu gdje se pojavljuje izraz „radosna vijest”, poglavito u Knjizi proroka Izaije, a potom se usredotočio na Novi zavjet, gdje govor o radosnoj vijesti započinje s početkom Isusova javnog djelovanja. Podsjećajući na pojedine retke evanđelja naglasio je kako je „radosna vijest univerzalnoga karaktera. Namijenjena je svime i prema svima jednakoga sadržaja, premda se ponekad forma može razlikovati. Zato i imamo četiri evanđelja”.

U kontekstu teme na kraju je dr. Tepert istaknuo kako i naše vrijeme koje je obilježeno „lažnim vijestima” ne razlikuje se od prethodnih vremena, pa ni od starozavjetnog i novozavjetnog razdoblja. No, „razlika je možda samo u dostupnosti i raširenosti lažnih vijesti, no prednostima kojima se služe lažne vijesti može se služiti i radosna vijest”. Katoličkim novinarima je u tom duhu posebno posvijestio kako valja imati na umu da je radosna vijest uvijek obilježena dosljednošću i univerzalnošću, da nastaje i da se provjerava u zajedništvu Crkve, te da ne zarobljava, već oslobađa čovjeka.

Susret je zaključen zajedničkim ručkom sa samostanskom kapucinskom zajednicom, u ime koje je gvardijan fra Juro Šimić zahvalio katoličkim novinarima na njihovom djelovanju, ali i na drugom susretu koji su priredili u tome samostanu.

Članovi HDKN-a i ove su godine dali prilog u hrani i higijenskim potrepštinama za siromašne o kojima brine župni Caritas.

Dodijeljene nagrade i priznanja HDKN-a

Nagradu za životno djelo dobio je fra Gabrijel Mioč, a godišnje nagrade Augustin Bašić i Ksenija Abramović

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u četvrtak 1. lipnja proslavu 51. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija u „Plavoj dvorani” Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu.

Nagrađeni 2017.

Nakon uvodne molitve koju je predvodio duhovnik Društva dr. fra Darko Tepert, OFM, pozdravnu riječ je uputila predsjednica dr. Suzana Peran, te je naglasila kako se i samim mjestom održavanja te svečanosti želi „ne samo ukazati na dobru suradnju s ustanovama Zagrebačke nadbiskupije, nego i potaknuti susret novinara i urednika s izvorima na izvorima vijesti”. Poseban pozdrav uputila je ovogodišnjim dobitnicima nagrada i priznanja koji „svjedoče živost, bogatstvo i kvalitetu našega, ponajprije crkvenoga, novinarstva”. Dodala je da priznanja uredništvima idu od župnih do nadnacionalnih glasila, a kreću se od Vatikana do Međugorja, od Zagreba do Krka, od Požege do Kune na jugu Hrvatske pa sve do Sarajeva. Posebno je pozdravila dobitnika nagrade za životno djelo fra Gabrijela Mioča. To je novinar, urednik, nakladnik, član Vijeća za medije BK BiH, član društva od samoga početka koji redovito sudjeluje i podupire sve aktivnosti Društva, istaknula je predsjednica. Godišnje nagrade ove godine su u znaku televizijskoga novinarstva. Dobitnik godišnje nagrade Augustin Bašić sudjelovao je u radu Društva, a kao novinar na HTV-u djeluje u Religijskom programu koji je stvarao od početka zajedno s o. Tončijem Trstenjakom i drugim kolegama. U svome novinarskom izvještavanju posebno je otvoren ekumenskim i dijaloškim temama, susretu – o čemu se govori i u ovogodišnjoj Papinoj poruci za Svjetski dan društvenog priopćavanja. Dobitnica godišnje nagrade HDKN-a je i Ksenija Abramović za projekt Obiteljske televizije Laudato TV. Ta je televizija obogatila hrvatsku medijsku scenu sadržajima evanđeoskih poruka i dala mogućnost mnogim mladim ljudima da se prokušaju u novinarskom poslu, rekla je Peran u pozdravu i istaknula da je ove godine ponovno dodijeljena nagrada za mlade novinare. Time smo željeli ne samo vrednovati one koji već djeluju u medijima, nego i poticati mlade da se uključe te otvoriti put mladima u novinarstvo, posebice katoličko. Svjesni važnosti novih medija ove godine prvi puta dodjeljujemo nagradu za crkvenu mrežnu stranicu. Dobitnik je stranica Međubiskupijskoga sjemeništa na Šalati koja uspješno koristi mrežnu tehnologiju za informaciju i formaciju. U nizu priznanja koje dodjeljujemo katoličkim uredništvima za obljetnice izlaženja, odnosno emitiranja je i mozaična emisija ‘Dobro jutro, Hrvatska’ HTV-a. kao posebnu vrijednost te emisije koja se emitira već 25 godina prepoznali smo njezinu otvorenost prema dobrim pričama o malim ljudima koji imaju velike ideje i izvrsne projekte. Prepoznali smo otvorenost i kvalitetno izvještavanje o brojnim vjerskim, karitativnim i duhovnim projektima i sadržajima. Svi naši dobitnici nagrada i priznanja djelovali su u medijima i djeluju u duhu crkvenih dokumenata i u duhu ovogodišnje Papine poruke, potičući dijalog i susret, usredotočujući se na dobre priče, utirući put napretku hrvatskog novinarstva i hrvatskog društva, rekla je predsjednica HDKN-a u pozdravu. Na kraju je dr. Peran izrazila želju HDKN-a da bude mjesto suradnje i profesionalnosti, ali i rasta i kolegijalnosti. Stoga je sve okupljene, kako članove Društva, tako i one koji još nisu, a surađuju s medijima i mediji ih zanimaju, pozvala na suradnju.

Ovogodišnju Papinu poruku za 51. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija naslovljenu „Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu” predstavio je pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije mr. vlč. Borna Puškarić. Uvodno je naglasio da ukoliko netko očekuje da mu Sveti Otac donosi upute kako će napraviti dobru vijest i kako će se koristiti modernim tehnologijama onda će biti razočaran, jer očekuje nešto što nije ni cilj, ni nakana ovakve poruke. „Ona je tu kako bi dala okvir za razumijevanje onoga što papa Franjo tumači, što Crkva uči na području medija. Prije svega ova poruka želi ‘potaknuti na konstruktivnu komunikaciju koja odbacuje predrasude prema drugima, jača kulturu susreta zahvaljujući kojoj možemo naučiti gledati na stvarnost koja nas okružuje s realizmom i povjerenjem'”, istaknuo je vlč. Puškarić, dodajući da Papa promišlja o činima koji sprečavaju takvu komunikaciju i susret. To su ponajprije loše vijesti jer „stvaraju i održavaju začarani krug zla, tjeskobe, straha i produžuju čovjekovu potrebu da se zaustavlja na onome što je loše”. Nakon što Papa uočava i definira ovu poteškoću, on upućuje poziv da se treba nadvladati osjećaj nezadovoljstva, rezignacije te naglašava kako treba krenuti u izgradnju konstruktivne komunikacije, a to se može dobrim vijestima. No, ne samo da nije lako naći i načiniti dobre vijesti, nego ih nije lako ni komunicirati, a još više ih nije lako prenijeti drugoj osobi jer ljudi imaju prepreke u primanju te dobre vijesti. Stoga Sveti Otac ističe da kako bi se došlo do toga da možemo primati dobre vijesti, treba podržavati novi način tumačenja stvarnosti koja nas okružuje. Stoga, Papa koristi sliku naočala s kojom treba gledati stvarnost koja nas okružuje u životu, rekao je Puškarić, dodavši da Papa svjedoči da nam u tomu mogu pomoći „naočale evanđelje” kroz koje mi ulazeći u evanđeosku poruku otvaramo se jednom drugačijem načinu promatranja stvarnosti koja nas okružuje. Dakle nismo više toliko usmjereni onome što je loše, onome što ne izgrađuje, nego onome što izgrađuje. Papa potiče da se naglasak stavi na dobre vijesti, a još više na ono što će osposobiti za stvaranje i primanje dobrih vijesti, a to je otvaranje evanđeoskoj poruci koja mijenja mentalitet kod osobe koja komunicira, i kod osobe koja prima sadržaj komunikacije. Naglasak je na dostojnim vjerodostojnim svjedocima koji mogu komunicirati, a to je prisutno u evanđelju, jer se dobra vijest uspije komunicirati onda kada ta osoba govori i čini, svjedoči. da Sveti Otac potiče da se u prenošenju dobrih vijesti koristimo više slikama, nego govorom. No, prema riječima vlč. Puškarića, to je „nešto što ne treba čuditi, jer je ovo definitivno pontifikat slike, a ne toliko riječi”.

U završnom dijelu svečanosti nagrade i priznanja uručili su predsjednica dr. Suzana Peran i potpredsjednik Neno Kužina. Nagrada za životno djelo dodijeljena je fra Gabrijelu Mioču za dugogodišnji kvalitetni novinarski, urednički i izdavački rad u širenju Radosne vijesti putem medija. Ove godine dodijeljene su dvije ravnopravne godišnje nagrade i Augustinu Bašiću, novinaru HTV-a za novinarsko i uredničko djelovanje, te širenje duha zajedništva i dijaloga među religijama, te Kseniji Abramović za projekt Obiteljske televizije Laudato TV. Sponzor nagrada bila je izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost.

Dobitnica posebne nagrade za mlade novinare je Kristina Kasumović za rad „Sveti vratar”. Prateći širenje Radosne vijesti putem novih komunikacijskih putova, HDKN je odlučio ove godine prvi puta dodijeliti nagradu za mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem. Nagrada je dodijeljena Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu za mrežnu stranicu www.sjemeniste.hr.

Kako prenosi IKA, u toj prigodi dodijeljena su i priznanja katoličkim glasilima, te emisijama o obljetnicima izlaženja, odnosno emitiranja.

Za 70 godina emitiranja priznanje je dodijeljeno Hrvatskom programu Radio Vatikana. Za 50 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno vjesniku svetišta Majke Božje Trsatske „Marijin Trsat” i župnom listu župe sv. Mihovila-Zagreb „Duh Zajedništva”. Misijski list „Radosna vijest” dobitnik je priznanja za 45 godina izlaženja. Za 25 godina emitiranja priznanje je dodijeljeno Emisiji HTV-a „Mir i dobro”, a za 25 godina emitiranja i kvalitetno praćenje tema iz vjerskoga života Emisiji HTV-a „Dobro jutro, Hrvatska”.

Za 20 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno listu za vjerski, kulturni i društveni život „Kvarnerski vez” i glasilu župe Uznesenja Marijina-Kuna „Zvona Delorite”.

Radio postajama „Radio Marija”, „Hrvatski katolički radio” i „Radio MIR Međugorje” priznanja su dodijeljena za 20 godina emitiranja.

„Katolički tjednik” dobitnik je priznanja za 15 godina, a glasilo Požeške biskupije „Zajedništvo” za 10 godina izlaženja.

U glazbenom dijelu sudjelovale su kandidatice i postulantice Družbe kćeri Božje ljubavi predvođene odgojiteljicom s. Teom Barnjak uz glazbenu pratnju dr. Mirjane s. Cecilije Horvat, a program je vodila članica HDKN-a Ivana Šimunić.

Održana tribina “Medijski odgoj: od negative do kreative”

Tribina s temom „Medijski odgoj: od negative do kreative“ u organizaciji Hrvatskog društva katoličkih novinara održana je u četvrtak 23. ožujka u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu.

Mediji Labaš

Uvodeći u tribinu, predsjednica HDKN-a dr. sc. Suzana Peran je naglasila kako je tribina na tragu crkvenih dokumenata, kako bi posvijestili svoju odgovornost za medijske sadržaje. Također je predstavila predavača, člana HDKN-a izv. prof. dr. sc. Danijela Labaša s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji se posebno bavi medijskom pismenošću.

Započinjući predavanje, Labaš je na pitanje „zašto bi o medijima trebali govoriti od negative do kreative“, dao jasan odgovor „i mi smo vrlo često u napasti, posebno dok smo mlađi o medijima govoriti negativno. Dakle, u govoru o medijima se dovode sve priče do apsurda: ništa u svijetu medija ne valja, urednici su loši, novinari još slabiji, stvaraju samo probleme, donose senzacionalističke vijesti i sl. No, ako promišljamo u duhu dokumenata Katoličke Crkve sjetimo se Comunio et progresio, pastoralne instrukcije iz 1971. koja kaže da su mediji Božji dar. O tome na svojstven način govori i Inter mirifica, jedan od ključnih dokumenata. Riječ je u stvari o prvom dokumentu koji je potpisan na Drugom vatikanskom koncilu. On je ostao na tehničkim razinama, dok je Comunio et progresio pisan kasnije s ciljem da bi se progovorilo o pastoralnoj noti medija i kako se oni mogu iskoristiti u evangelizaciji sve do današnjih dana. Također, tu trebamo spomenuti i apostolsko pismo sv. Ivana Pavla II. „Il rapido sviluppo“ (2005.), koje govori o novim medijima, onome u čemu, u kulturnom ozračju živimo, mičemo se i jesmo“.

Pojašnjavajući nadalje što je to i kakve sve vrste medijsko-informacijske pismenosti imamo, posegnuo je za definicijom UNESCO-a koja govori o vrstama medijske pismenosti: televizijska, internetska, računalna, pismenost video-igara, digitalna, filmska, knjižnična, informacijska, reklamna.

Na pitanje „tko treba medijsku pismenost“, Labaš je kratko odgovorio: „svi“. Naime, „svi imamo pristup medijima i moramo znati dekodirati poruke. Kad govorimo da treba uvesti informatiku od prvog razreda osnovne škole, prešućujemo da bismo trebali uvesti i neku vrstu medijske pismenosti, kako bismo djeca, kad već imaju u rukama pametne telefone i računalo, dali alat da se i sami znaju zaštiti i da znaju spriječiti negativno iskustvo koje bi u medijima mogli doživjeti. Treba podučiti djecu, roditelje i nastavnike da znaju analizirati medije, a kad to znaju, onda ih naučiti kako vrednovati, što je u medijima dobro, a što ne, što bi trebalo promijeniti i učimo ih prepoznavati vrijedne vijesti . Da bi sve imalo smisla, treba djecu učiti da sami stvore medij“. Ukazao je i na činjenicu, da 80% obitelji u Hrvatskoj ima pristup medijima i internetu“. U tom je vidu predstavio rezultate istraživanja „Mediji i obitelj“ koje se provodi na Hrvatskim studijima od 2015. godine.

Stoga je za medijsku pismenost važnim naglasio kako osobne, tako i društvene kompetencije, te podsjetio na medijske etičke postulate:  obveza prenošenja istine, očuvanje objektivnosti, očuvanje nepristranosti, očuvanje poštenja u izvještavanju.

Predavač se osvrnuo i na manipuliranje medija, a posebno je upozorio na nasilje, koje nalazimo u raznim oblicima medija i to od crtanih filmova za najmlađe, preko glazbe, akcijskih filmova, napisa u tisku, raznih sadržaja na društvenim mrežama i dr. što sve na neki način može utjecati na ponašanje primatelja poruka.

U završnom dijelu predavanja, dr. Labaš je predstavio aktivnosti „Djece medija“, projekta u okviru kojeg se održavaju radionice za djecu, roditelje i nastavnike, provode istraživanja, pripremaju publikacije. Važnim je istaknuo, kako u tome sudjeluju vrijedni volonteri, mahom studenti Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskih studija pod vodstvom svojim profesora. Više o „Djeci medija“ dostupno je na mrežnim stranicama www.dkmk.hr i www.djecamedija.org

Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali i pedagoški djelatnici, ali i studenti Odjela za komunikologija Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, kojima je sudjelovanje na tribini bilo uključeno u nastavu, u vidu radionice.

Tribina u ožujku

Pozivamo vas na tribinu Hrvatskoga društva katoličkih novinara koja će se održati u četvrtak 23. ožujka u 18 sati u Napretkovom kulturnom centru, Bogovićeva 1/1, u Zagrebu.

Tema tribine je “Medijski odgoj: od negative do kreative”, a predavač je član HDKN-a izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Dr. sc. Labaš, koji se posebno bavi medijskom pismenošću, govorit će o mladima u medijima, nasilju i govoru mržnje u medijima i na društvenim mrežama, odnosno o tome “što kada u medijima nismo jedni drugima dar, nego prijetnja”.

Tribina u ožujku