Sve objave od Marko Puškarić

Objavljena Papina poruka za Dan medija 2021.

Uoči današnjeg spomendana sv. Franje Saleškoga, zaštitnika novinara, objavljena je Papina poruka za Dan medija. U poruci za 55. svjetski dan sredstava društvene komunikacije ove godine je predstavlja tema „Dođi i vidi“ (Iv 1,46). Papa Franjo upozorava na opasnost uvijek jednake informacije, potičući da se ide tamo kamo nitko ne ide i da se pandemija ne prepričava samo očima bogatoga svijeta, prenosi Vatican News.


Poziv „dođi i vidi“ metoda je svake istinske ljudske komunikacije – srž je poruke pape Franje za 55. svjetski dan sredstava društvene komunikacije (tal.) koji je ove godine posvećen temi „Dođi i vidi“ (Iv 1,46). Komunicirati susrećući ljude tamo gdje jesu i kakvi jesu. Poruka je objavljena 23. siječnja 2021., uoči spomendana sv. Franje Saleškoga, zaštitnika novinara.

Papina poruka sadrži poziv koji Filip upućuje Natanaelu – „Dođi i vidi“, kako nam govori odlomak iz Ivanova Evanđelja koji je nadahnuo temu, a koji ne nudi prosudbe, nego izravno poznavanje. Već više od dvije tisuće godina postoji lanac susreta u svrhu prenošenja ljepote kršćanske pustolovine. S druge strane, u komunikaciji ne može ništa potpuno zamijeniti osobni susret s osobom. Za svaki komunikacijski izraz koji želi biti pošten, Papa preporučuje poziv „dođi i vidi“, današnju komunikativnu galaksiju, od novina do interneta, ali i redovno propovijedanje Crkve, kao i političku ili društvenu komunikaciju, istaknuo je Papa.

Važno je izbjegavati opasnost od komercijalne i od uvijek jednake komunikacije, bez izlaska na ulicu kako bismo se susreli s ljudima i provjerili. Posebno u ovo vrijeme pandemije, Papa poziva da se govori i o zbivanjima kod siromašnih naroda.

U poruci je Papa veliku važnost dao zanosnom i znatiželjnom pokretanju, izlasku iz udobne umišljenosti da ‘već znamo’. Osim toga, upozorio je na opasnost od izjednačavanja poput „fotokopiranih novina“ ili uglavnom jednakih televizijskih, radijskih i internetskih vijesti, u kojima istraživanja gube prostor u korist unaprijed pripremljene informacije. Informacije koja sve manje uspijeva uhvatiti istinu i konkretni život ljudi, i ne zna više uočiti ni najozbiljnije društvene pojave ni pozitivne energije koje izviru iz temelja društva. Prema Papinu mišljenju, nakladnička bi kriza mogla dovesti do informacije koja je izgrađena u uredništvima, ispred računala, ne trošeći đon cipela.

Internet s društvenim mrežama može umnožiti sposobnost i brzinu širenja vijestī – primjerice, u nekoj hitnoj situaciji, u prvim komunikacijama stanovništvu – te biti izvanredno sredstvo. Svi možemo postati svjedoci događaja koje bi inače tradicionalni mediji zanemarili, te tako iznijeti na vidjelo i pozitivne događaje, napomenuo je Papa. Međutim, postoji opasnost od društvene komunikacije bez provjere. Ne treba, stoga, demonizirati to sredstvo, nego imati veću sposobnost razlučivanja preuzimajući odgovornost u širenju sadržaja.

Pandemija, koja je početkom 2020. godine pogodila svijet, snažno obilježava i Papinu poruku. Sveti Otac upozorava da postoji opasnost da se o pandemiji, kao o svakoj krizi, govori gledajući samo očima bogatoga svijeta, da se vodi „dvostruko knjigovodstvo“. U tom je smislu Papa posebno istaknuo pitanje cjepiva i medicinske terapije iz kojih bi moglo biti isključeno najsiromašnije stanovništvo. Tko će nam govoriti o iščekivanju ozdravljenja u najsiromašnijim naseljima u Aziji, Latinskoj Americi i Africi, upitao se. Riječ je o opasnosti koja obuhvaća i svijet onih s više sreće, u kojemu društvena drama obitelji koje su u kratkom vremenu pale u siromaštvo velikim dijelom ostaje skrivena. Gospodarske razlike bi mogle odrediti red distribucije cjepiva protiv bolesti COVID-19, u kojemu su siromašni uvijek posljednji, a pravo na zdravlje za sve ljude uglavnom potvrđeno, ali lišeno svoje stvarne vrijednosti.

Papa Franjo od srca je zahvalio za hrabrost brojnih djelatnika u komunikaciji. Zasluga je novinara, snimatelja, montažera, koji su u svojem poslu često u opasnosti, to što danas poznajemo, primjerice, teško stanje manjina koje su progonjene na više strana svijeta; to što su prijavljeni brojni slučajevi nasilja i nepravde u odnosu na siromašne i u odnosu na sve stvoreno; i to što su ispričani mnogi zaboravljeni ratovi. Bilo bi to osiromašenje, kad ne bi bilo tih glasova, istaknuo je, među ostalim, papa Franjo u poruci za Svjetski dan sredstava društvene komunikacije.

Izvor: IKA – Zagreb

Sućut u povodu smrti don Rudija Belka

Hrvatska salezijanska provincija sv. Ivana Bosca
Pozornosti Provincijala don Tihomira Šutala

Poštovani oče Provincijale,
u ime Hrvatskoga društva katoličkih novinara i u svoje osobno izražavam Vama i cijeloj Provinciji sućut u povodu smrti don Rudija Belka.

Don Rudi je bio član Hrvatskoga društva katoličkih novinara od samoga osnutka. Rado je sudjelovao u aktivnostima Društva, a svi ćemo ga pamtiti po vedrini, prijateljskom odnosu, susretljivosti i savjetu. Neka mu Gospodin bude nagrada za sve dobro što je činio.

Srdačno Vas u Kristu pozdravljam,

dr. sc. Suzana Peran,
predsjednica Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Umro don Rudolf Belko, član HDKN-a

U Zagrebu je 18. siječnja 2021. u 68. godini života, 49. godini redovničkih zavjeta i 39. godini svećeništva preminuo don Rudolf Belko, salezijanac svećenik, član HDKN-a.

Don Rudolf Belko, salezijanac svećenik, rođen je 23. lipnja 1953. u Mariji Bistrici od oca Tome i majke Milke. Nakon završene osmogodišnje škole u Mariji Bistrici odlučio se za svećenički poziv. Jednu je godinu bio u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati, a zatim odlučuje postati salezijanac.

Prve redovničke zavjete u Salezijanskoj družbi polaže u Rijeci 15. kolovoza 1972., gdje nakon dvije godine uspješno završava Salezijansku srednju školu za spremanje svećenika. 24. svibnja 1982. kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u Zagrebu.

Kao svećenik vršio je razne službe: bio je pomoćnik magistra asistenta novaka i predavač u novicijatu, predavač zemljopisa u Salezijanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Rijeci, kapelan u župama Marije Pomoćnice i Presvetog Otkupitelja te ekonom u Salezijanskom zavodu u Rijeci, član ekipe za pastoral mladih u Salezijanskoj provinciji te kapelan u župi sv. Ivana Bosca u Zagrebu u Podsusedu. Godinu dana bio je dušobrižnik i koordinator skauta na nacionalnoj razini u Hrvatskoj.

U proljeće 1994. nekoliko je tjedana na ispomoći u Župi sv. Petra i Pavla u Siegenu u Njemačkoj. Tada vjerojatno nije ni slutio da je to tek početak njegovo upoznavanja s Crkvom i pastoralom u toj zemlji.

Od 1996. godine započinje njegov rad među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj. U početku je dušobrižnik, a od 2005. do 2010. i voditelj Hrvatske katoličke misije Nürnberg. Ujesen 2010. godine seli se na zapad Njemačke i preuzima vodstvo Hrvatske katoličke misije u Saarbrückenu. Nekoliko je godina bio provincijalni delegat za pastoral inozemaca u Hrvatskoj salezijanskoj provinciji te je kao takav 1998. sudjelovao i na 10. provincijalnom saboru Hrvatske salezijanske provincije u Zagrebu na Knežiji.

Kad je 2015. godine teško obolio, zbog daljnjeg liječenja nakratko boravi u Karlsruheu, a zatim se vraća u Zagreb na Knežiju. Iako se nije u potpunosti izliječio od raka, već 2016. spremno pomaže u pastoralu u župi Marije Pomoćnice, a od jeseni 2016. sve do svoje smrti kao župnik animira i vodi pastoralnu skrb za vjernike u župi sv. Ivana Bosca u Podsusedu u Zagrebu.

Gdje god je boravio svojom je veselom naravi, uvijek spreman na pomoć drugome, ali i svojom visokom i snažnom pojavom te dubokim glasom, spremnošću za šalu, druženje, pjevanje i sviranje (tamburica, bas…) privlačio i stare i mlade. Prije par tjedana bolest se ponovno jasno očitovala tako da je zbog potrebe za posebnom njegom u srijedu 13. siječnja prebačen među stariju i bolesnu braću u salezijansku zajednicu na Jarunu, gdje je i umro 18. siječnja 2021. rano ujutro.

Župljani u Podsusedu oprostit će se od svog pokojnog župnika u utorak, 19. siječnja navečer na svetoj misi u 18:30 sati. Sprovod pokojnog don Rudolfa Belka bit će u srijedu 20. siječnja u 10 sati na zagrebačkom groblju Miroševac. Sveta misa zadušnica služit će se poslije sprovoda u 11:30 sati u crkvi Svete Mati Slobode na Jarunu.

Izvor: donbosco.hr

Pomoć stradalima u potresu

Stradalima u potresu na području Petrinje i Siska možemo pomoći na više načina. Najjednostavnije to možemo učiniti pozivom na donacijski telefonski broj Hrvatskog Caritasa: 060 9010 (6,25 kn po pozivu, PDV uključen) ili putem barcoda:

Pomoć putem Hrvatskog Caritasa može se uplatiti na:

HRVATSKI CARITAS, Ksaverska cesta 12a, Zagreb, kod PBZ (Privredna banka Zagreb), IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 12-20. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X

Pomoć putem Caritasa Sisačke biskupije može se uplatiti na:

CARITAS SISAČKE BISKUPIJE, Trg Vere Grozaj 13, Sisak, OTP banka, IBAN: HR1024070001100357106. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: OTPVHR2X, OIB: 49058451412
Tel.: +385 (44) 530-222
E-mail: csb@caritassisak.hr


U svim uredima Hrvatske pošte korisnici mogu bez naknade izvršiti uplatu pomoći unesrećenima na području pogođenom potresom.

To se odnosi na uplate na račune Državnog proračuna Republike Hrvatske (HR12 1001 0051 8630 0016 0), Grada Petrinje (HR28 2390 0011 5001 9806 9), Hrvatskog crvenog križa (HR69 2340 0091 5115 5551 6) i Hrvatskog Caritasa (HR05 2340 0091 1000 8034 0).

Hrvatska pošta pomaže donacijom od milijun kuna.

Potres kod Petrinje

U strahovitom potresu, u utorak 29. prosinca, s epicentrom kod Petrinje magnitude 6.2 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, oštećene su brojne kuće te je mnogo ljudi s područja Sisačke biskupije ostalo bez krova nad glavom. U tom potresu u potpunosti je uništena i katedrala Uzvišenja sv. Križa u Sisku, kao i više crkvi. U preliminarnom pregledu uz katedralu u potpunosti su stradale sljedeće crkve: Sv. Marije Magdalene u Selima, Uzvišenja sv. Križa u Kravarskom, sv. Antuna Pustinjaka u Odri, Sv. Nikole i Sv. Vida u Žažini, Pohoda BDM u Sisku i Svetište Majke naših stradanja u Gori.

Teško su oštećene i župne crkve: Sv. Antuna Padovanskog u Bučici, Sv. Marije Magdalene u Donjoj Kupčini, BDM Snježne u Dubrancu, Sv. Bartola u Hrastovici, Presvetog Trojstva u Hrvatskoj Dubici, Sv. Katarine u Komarevu, Sv. Roka u Kratečku, Sv. Ilije proroka u Maji, Sv. Jurja u Maloj Gorici, Sv. Martina biskupa u Martinskoj Vesi, Uznesenja BDM u Pešćenici, Sv. Lovre u Petrinji, crkva Sv. Martina biskupa u Pisarovinskoj Jamnici, Uznesenja BDM u Pokupskom, Pohoda BDM u Starom Farkašiću, Sv. Marte u Šišincu, Sv. Franje Ksaverskog u Viduševcu, crkva i samostan Sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću, samostanska crkva i samostan Sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskoj Kostajnici i crkva u obnovi Ranjenog Isusa u Maloj Solini.

Stradale su i brojne župne kuće kao, velik broj kapela i poklonaca, a oštećen je i Svećenički dom u Sisku.

(Sisačka biskupija, 31. prosinca 2020. u 09:49)