Objelodanjivanjem sveučilišnog udžbenika Mediji i dezinformacije završava vrlo opsežan i slojevit dvogodišnji projekt Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT), koji se provodio na Hrvatskom katoličkom sveučilištu uz sudjelovanje partnera Hrvatskoga katoličkog radija, Hrvatskoga društva katoličkih novinara, medijskog profesionalca Ivice Zadre te više pridruženih partnera kao što su hrvatske katoličke gimnazije. Uredili su ga izv. prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša, prof. dr. sc. Danijel Labaš i doc. dr. sc. Ivan Uldrijan sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju, a odlukom Senata Hrvatskoga katoličkog sveučilišta od 17. lipnja 2025. godine djelo je dobilo kategorizaciju sveučilišnog udžbenika. Recenzirali su ga stručnjaci društvenih znanosti izv. prof. dr. sc. Vine Mihaljević, izv. prof. dr. sc. Ivica Šola i doc. dr. sc. Anto Mikić, a lektorirala izv. prof. dr. sc. Marijana Togonal. Izvrsna grafička obrada Igora Jeremića znatno doprinosi prijemljivosti udžbenika i dobroj preglednosti sadržaja što znatno olakšava njegovo studiranje i savladavanje gradiva koje je prije svega namijenjeno studentima komunikacijskih znanosti, ali će dobro doći i svima zainteresiranima u ključnoj temi suvremenih medija – dezinformaciji.
U sedamnaest poglavlja ovoga udžbenika, na 328 stranica, sedamnaest vrsnih stručnjaka iz raznih područja društvenih znanosti obrađuje odnos medija i dezinformacija, nudeći »alate za razumijevanje i suočavanje s dezinformacijama, od teorijskih koncepata do praktičnih primjera«, kako navode urednici u svom uvodu. S obzirom na to da se dezinformacijom smatra hotimično stvorena informacija kojom se obmanjuje javnost, onda je doista nužno da svaki korisnih bilo kojeg oblika javne komunikacije bude upućen u prepoznavanje dezinformacija i njihovo sprječavanje. Nije samo medijska etika ona koja obvezuje novinare i druge medijske djelatnike na njezinu primjenu, nego je ona i odgovornost svakog korisnika medija. Ovaj udžbenik, koji je prvenstveno namijenjen studentima komunikologije i srodnih disciplina, osposobljava za prepoznavanje neistinitih informacija i razumijevanje manipulativnih tehnika, ali jednako to čini i svakom korisniku medijskih sadržaja kojem je stalo da istinite informacije. Osim toga smisao se ovog udžbenika u dotičnim studijima ne iscrpljuje samo u teorijskim saznanjima, nego mu je zadaća i da potakne aktivan pristup studenata u praksi svagdanjega konzumiranja i stvaranja medijskih sadržaja. Takav pristup autora udžbenika odražava i prilično ujednačena struktura poglavlja, od opsega do rasporeda sadržaja. Svako poglavlje počinje grafički istaknutim dijelom koji pregnantno donosi temu poglavlja, a potom slijede ishodi učenja, ono za što će student biti osposobljen – sažeto u tri do šest tvrdnji. Nakon glavnog teksta u kojem je višekratno grafički izdvojeno ono važnije u tekstu, ponuđene su i informacije za one koji o obrađivanoj temi žele znati više. Potom slijede i zadatci i pitanja za ponavljanje. Veliki dio priloga ima i konkretne primjere, analizu slučaja i sl. Svaki prilog završava popisom korištene literature.
Recenzenti s razlogom ističu da je riječ o izvornom znanstvenom djelu koje je jedinstveno i po odabiru teme i po njezinoj obradi, koja obiluje brojnim primjerima i navodima što daje dodatnu snagu samoj znanstvenoj argumentaciji. Hrvatsko je govorno područje ovim djelom dobilo sveobuhvatan udžbenik koji sustavno, interdisciplinarno i znanstveno utemeljeno obrađuje fenomen dezinformacija.
U impresumu stoji naznaka: prvo izdanje – što nimalo ne čudi kad se dobije uvid u udžbenik. S obzirom na stručnost priloga i njihovu temeljnu nakanu za medijsko obrazovanje i sagledavanje dezinformacija, nema sumnje da će doživjeti više izdanja, jer djela ovakve vrste nedostaju u hrvatskom govornom području.
Tekst: Katica Knezović
Ilustracije: Omot udžbenika
Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Upravo je objavljen novi broj studentskog lista Hrvatskoga katoličkog sveučilišta KOMPAS (br. 7, srpanj 2025.). Radi se o posebnom tematskom broju koji se bavi važnošću kritičke analize i borbe protiv dezinformacija. List donosi 17 naslovnih cjelina.
Uvodnik naslovljen „Istini ususret“, koji potpisuje Uredništvo lista, obrazlaže zašto je broj tematski posvećen važnosti borbe protiv dezinformacija, ali za razliku od prošlog broja, koji je dezinformacijama pristupao komunikološki, u ovom broju tema se sagleda „pomalo filozofski i antropološki. Donosimo povijesni pregled razvoja dezinformacija i pišemo o dezinformacijama u politici. Zanima nas je li TikTok uistinu novi Google i jesu li influenceri u međuvremenu postali dezinfluenceri. Promišljamo o bijelim lažima, o neverbalnoj komunikaciji i o društvenim igrama u kojima raskrinkavamo lažljivce. Zanima nas jesu li stereotipi i predrasude uzrok ili posljedica dezinformacija, kako dezinformacije utječu na naše mentalno zdravlje i analiziramo najčešće fitness mitove.“
Najveći dio redakcije lista čine studenti Sveučilišnog odjela za komunikologiju, koji djeluje već 10 godina, a glavni urednik je doc. dr. sc. Ivan Uldrijan.
Uredništvo uvodnik zaključuje mišlju da je kompas važniji od sata, jer „što će ti sve vrijeme svijeta ako ideš u krivom smjeru“, a Kompas upravo vodi istini ususret.
Jakov Aljanović i Mia Nikić obradili su temu: „Završnica projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ . Ističu da je središnji cilj projekta bio jačanje kvalitete i vjerodostojnosti izvještavanja o vjerskim temama, ali i razvoj sustava provjere točnosti informacija unutar redakcija. Nakon analize do sada postignutoga, članak navodi što je u planu: nastavak održavanja predmeta Mediji i dezinformacije; širenje edukativnih programa; razvoj digitalnih alata i baze za prepoznavanje i analizu dezinformacija o vjerskim temama; pokretanje stručnih seminara za župne i (nad)biskupijske medijske suradnike; poticanje znanstvenih istraživanja i objava publikacija te jačanje međunarodne suradnje s fakultetima koji se bave temom dezinformacija u medijskom prostoru.
Temu „Provjereno i vjerodostojno, okrugli stol o provjeri činjenica“, prikazala je Katica Knezović. Kao sugovornici na okruglom stolu sudjelovali su doc. dr. sc. Luka Šikić, Matea Vidulić i Filip Vrbanić. Autorica izvješća zaključuje da, „obzirom na poplavu dezinformacija i nasušnu potrebu za provjerom činjenica, ne čudi što su neki studenti poželjeli radije raditi u redakcijama provjere činjenica, nego u novinarstvu, što je pri kraju razgovora na okruglom stolu spomenula Ciboci Perša, moderatorica okruglog stola.“
Jedna nastavnica Sveučilišnog odjela za komunikologiju obradila je temu „S maturantima o dezinformacijama“, koja nosi nadnaslov: 45 minuta medijske pismenosti. Prilog ističe kako „olako etiketiramo maturante kao nezainteresirane i površne, a sve su samo ne takvi. U informacijskom kaosu u kojem žive, još se dobro snalaze. Brzo detektiraju probleme, postavljaju konkretna pitanja i zalažu se za istinu.“
Temu „U najkraćim crtama…“, priredili su Marijeta Hrstić, Anja Suša i Slaven Vela, a govori o projektu i o do sada provedenim aktivnostima, edukacijama i susretima na kojima se promišljalo o načinima borbe protiv dezinformacija. Ističući da donose samo neke od dosadašnjih aktivnosti, autori navode da je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 5. listopada 2024. održan seminar „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ za župne dopisnike Đakovačko-osječke nadbiskupije. U organizaciji Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije i Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta održan je 23. studenoga 2024. okrugli stol „Crkva i dezinformacije“ kao dio seminara za župne suradnike Zagrebačke nadbiskupije.
U temi broja, pišući o povijesnom pregledu razvoja dezinformacija, Franka Kruezi i Helena Šemper obrađuju „Dezinformacije od rimskih careva do danas“. Članak ističe kako je tiskarski stroj sa sobom donio modernizaciju, bržu komunikaciju i lakše širenje vijesti, a time i lakše širenje dezinformacija. „Povijesni pregled razvoja dezinformacija najbolje bi mogla sažeti izreka da laž obiđe pola svijeta dok istina tek obuje cipele. To se, nažalost, nije promijenilo.“
Nina Topić obradila je temu: „Istina ili iluzija? Dezinformacije i politička propaganda u Hrvatskoj i SAD-u. Autorica se pita „hoćemo li naći način da osiguramo da demokracija ostane alat za narod ili ćemo dopustiti da postane igračka u rukama manipulativnih elita?“ Na kraju ističe da biračka kutija nije samo mjesto odlučivanja o vlasti već i test naše otpornosti na manipulaciju. „Hoćemo li biti tek figure na šahovskoj ploči političke propagande ili ćemo preuzeti kontrolu nad vlastitom sudbinom?“
„Novi Google ili novi izvor lažnih vijesti? TikTok naš svagdašnji“ tema je koju su prikazale Sara Lorencin, Emanuela Malešević i Helena Šemper. Ističu da jedan od pet videozapisa na TikToku sadrži neistinite ili neprovjerene informacije, što postavlja pitanje kako korisnici, posebno mlađi naraštaji, mogu pravilno procijeniti što je točno, a što nije. Sebi i čitateljima autorice na kraju postavljaju pitanje „hoćemo li i dalje biti samo pasivni promatrači u ovom kaotičnom svijetu internetskih manipulacija ili ćemo konačno preuzeti odgovornost?“
„Influenceri ili dezinfluenceri?“ Hana Iva Zubić i Lana Žiger pišu da su mnogi influenceri plaćeni kako bi promoviraju određene proizvode ili usluge, čak i ako ne vjeruju onima koji ih nude i plasiraju. Ako im se ponudi velika svota novca, postoji mogućnost da će pristati promovirati nešto u što uopće ne vjeruju. Zaključuju da, „iako je primamljivo vjerovati svemu što čujemo od nama omiljenih osoba, važno je zapamtiti da i one mogu pogriješiti. Zato je ključno provjeravati informacije iz više izvora.“
Fran Beljak, Afya Sović i Mia Zetica istražili su „Širenje dezinformacija glasovnim porukama“, što su studenti HKS-a brzo prepoznali, zbog puno nelogičnosti u porukama, a situacija se ubrzo primirila.
„Postoje li bijele i crne laži?“ još je jedna u nizu tema broja. U prilogu Ema Dumančić i Tea Trišoviće ističu kako smo odmalena okruženi naizgled bezopasnim lažima koje su namijenjene zabavi, poticanju dječje mašte, razvijanju zdravih navika, izbjegavanju sukoba i zaštiti osjećaja. Mnoštvo naših poslovica govori upravo o lažima, ali lažu li i one?
„Promatranje je odgovor“ na pitanje „kako nam neverbalna komunikacija može pomoći u raskrinkavanju laži?“ Mihaela Paluh u prilogu ističe da, što se tiče manipulatora, odnosno igranja kosom, diranja nosa, grickanja usnica i slično, oni se znatno razlikuju kod svake osobe. Oni nisu u potpunosti nesvjesni i lako ih se može sakriti te zato nisu u svim slučajevima dobri pokazatelji laži. Ipak, nije moguće prikriti sve znakove, jer mikroekspesije i govor očiju nas izdaju. „Čak ni najbolji ne mogu nadmudriti svoje unutarnje stanje. No, svatko ima izbor. Lagati ili nuditi istinu, biti prevaren ili prepoznati ono pravo.“
Društvene igre u kojima prepoznajemo laži, nadnaslov je teme: „Nemoj meni valjat’ takve fore!“ Mnogi stručnjaci preporučuju uvođenje večeri društvenih igara kao dio svakodnevnice u obitelji kako bi se svi članovi kvalitetnije povezali i kako bi roditelji mogli bolje razumjeti svoje dijete, ističe se u prilogu koji potpisuju Mia Cerovečki i Alma Danović. Autorice donose i dvije društvene igre (Mafija i Lažeš / Sumnjam) kao praktične primjere. „Netko će reći da u njima učimo lagati, ali mi ćemo reći da u njima učimo prepoznavati laži, lažljivce i – dezinformacije!“
„Stereotipi, predrasude i dezinformacije: kako ih prepoznati i zašto su opasni?“, još je jedna od tema broja. U njoj Lucija Beljo, Marta Delavec, Nika Krtolica, Antea Mišić i Maria Loreta Periša ističu kako je u svijetu koji je sve više povezan, odgovornost svakoga od nas da ne budemo samo pasivni primatelji informacija, već i aktivni graditelji društva temeljenog na razumijevanju i istini. Usprkos učestalim predrasudama i o HKS-u, na njemu se njeguje kultura poštovanja, zajedništva i etičke odgovornosti. „U vremenu u kojem se sve češće raspravlja bez slušanja, upravo su takve vrijednosti prijeko potrebne, kako studentima, tako i društvu u cjelini.“
O moći dezinformacija i njihovu utjecaju na naše mentalno zdravlje piše Brigita Džaja. Ističe kako stalna izloženost lažnim ili kontradiktornim informacijama može uzrokovati značajan stres i anksioznost. Može izazvati i osjećaj nemoći. „Ljudi sve više osjećaju da je borba protiv dezinformacija uzaludna, što vodi do informacijskog umora.“
Posljednja u nizu tema broje je: „Ravan trbuh za sedam dana i drugi fitness mitovi“. Dezinformacije o vježbanju obradile su Marija Stojačić i Morana Škrtić. Podnaslovi: Privlačnost brzih rezultata; Čarobni trikovi nisu rješenje i Strpljenje, disciplina i edukacija, dovoljno govore onima koji misle da „netko ima formulu za njihov problem, ali realnost je da se masnoća gubi kroz kalorijski deficit, kombinaciju treninga snage i kardio aktivnosti te uravnoteženu prehranu.“
Rubrika Studentski život obrađuje temu „Burek sa sirom – ovo nije naslov mamilica?“, nego ukusna poslastica, koju je isprobala i recept napisala Matija Gradec.
Ema Dumančić i Tea Trišović pišu o De Grote Donorshowu. Na tematsko pitanje „Može li cijela televizijska emisija biti lažna?“, autorice odgovaraju da, iako show u biti promiče doniranje organa, „unatoč pozitivnim rezultatima ova emisija ostaje primjer kako granica između humanosti i senzacionalizma postaje sve tanja.“
U sportskoj rubrici Lara Dervoz piše o postojanosti HKS-a na sportskim terenima. Ističe da je HKS, iako malen, ujedno i ponosan, te nastavlja svoj sportski put uz jasnu poruku: „kad se trud i entuzijazam udruže, granice se pomiču“. Rubrika Sport još donosi i uspjehe muške i ženske futsal ekipe HKS-a. Studentica-judašica Helena Vuković osvojila je zlatnu medalju, dok su tenisači postigli vrijedan ekipni uspjeh.
Anđelina Golome obradila je dezinformacije u filmovima. Tema „Čisti Holywood“ ističe filmove Belfast i Elvis koje kritičari hvale zbog točnog i pouzdanog tumačenja stvarnih događaja, no postoje i filmovi u kojima su činjenice prilično iskrivljene. Neki od njih svakako su The Greatest Showman (2017), Diana (2013), Pearl Harbor (2001), Pocahontas (1995) i mnogi drugi.
Filmska preporuka budućim novinarima, s temom: „The Post, film o moralnoj i profesionalnoj hrabrosti“, progovara o novinarskoj odvažnosti, etici i borbi za javni interes. „Spielberg nas podsjeća na ključnu ulogu medija u održavanju demokratskih vrijednosti i poziva na promišljanje o njihovoj ulozi u suvremenom društvu, naglašavajući moralnu i profesionalnu hrabrost potrebnu za suprotstavljanje političkom pritisku i prijetnjama“, piše Nina Skendrović.
„Dezinformacije i nada“ tema je kojom se pozabavio vlč. Branimir Jagodić, sveučilišni kapelan. Ističe da, kada Bogu otvorimo svoje srce i dopustimo mu da Njegova riječ u nama prebiva i djeluje, otpočinje proces koji niti jedna informacija ili dezinformacija ne mogu pokrenuti, a to je istinska promjena srca. „Isus nas voli. Isus nas poznaje. Isus nas vodi. To je jedina istinita informacija koja nam je doista potrebna. Sve ostalo su tek puki dodaci.“
11. fotografski natječaj HKS-a „Hodočasnici nade“ tema je najprije za pogledati, a onda i za pročitati tko su nagrađeni.
Tekst: Marko Puškarić
Ilustracija: Naslovnica lista Kompas
Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Projekt Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT), (2023. – 2025.), predvidio je i edukaciju o povećanju prometa na webu, koja se održala 8. srpnja 2025. u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Sudjelovali su članovi nositelja projekta Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i partnera Hrvatskoga katoličkog radija, Hrvatskoga društva katoličkih novinara i medijski profesionalac Ivica Zadro te više pridruženih partnera. Edukacija je održana za novinare s ciljem razumijevanja kako se tehnike optimizacije koriste ne samo za promociju legitimnog sadržaja, već i za širenje netočnih informacija čime SEO znanja postaju sredstvo digitalne pismenosti i zaštite od dezinformacija.
Edukaciju je pod naslovom »SEO – Kako povećati web promet u doba AI-ja« vodila Barbara Slade Jagodić iz SEO content marketinga, agencije Slade.hr. Edukatorica je iskusna predavačica na konferencijama, a svoje je kompetencije stekla dugogodišnjim radom i kao koautorica brendova »Crno Jaje« i »Volim meso«, novinarka i urednica u Vecernji.hr i Jutarnji.hr te kao digital i PR menadžerica u Agrokoru i direktorica marketinga udruge hostela.
Svoje je izlaganje započela pohvalom katoličkim portalima Hrvatskoga katoličkog radija i Glasa Koncila kao jednima od najboljih u području kojim se bave. Za edukaciju je istražila upravo portal HKR-a i na tim primjerima pojašnjavala SEO (Search Engine Optimization) kao proces optimizacije web stranica u svrhu boljeg rangiranja na tražilicama poput Googlea, čime se postiže veća vidljivost pri pretraživanju, a time i veći promet na stranci. Prvi dio edukacije bio je posvećen SEO content marketingu u okviru čega je predavačica pojasnila social media kanale nasuprot web stranicama, njihovu ulogu i publiku, zatim tehničku strana SEO optimizacije, kao i to koje sadržaje pisati za search kanale i kako se rangirati na AI chatbotovima. Drugi dio je bio posvećen strategiji i tehnikama pisanja u čemu je pojasnila kako korisnici pretražuju i što utječe na SERP (Search Engine Results Page) te ključne riječi i alate za istraživanje ključnih riječi. Govorila je i o planiranju sadržaja, tj. o čemu će se i kako pisati te koliko često. Važna je duljina i struktura teksta, a posebice SEO naslovi. Polaznici edukacije koji u HKR-u rade na njihovoj platformi bili su posebice zainteresirani za konkretne primjere kojima su se bavili. Uz praktične zadatke koje je edukatorica postavljala, svi su sudionici isprobali svoj SEO pristup i neki su bili vrlo uspješni u primjeni temeljnih SEO zadanosti u oblikovanju naslova. Opet se pokazalo da je naslov jako važan u privlačenju »klikova«, ali treba biti pokriven i sadržajem – što je važno za algoritam tj. SEO, ali je još važnije da ne bude razočaranje za čitatelja. Upravo katolički portali trebaju sačuvati svoju vjerodostojnost i dati posjetitelju traženi sadržaj na pravi način, s pravim informacijama, pa taman to bilo i na manje »klikovit« način. Postoje i trajniji sadržaji koje valja obnavljati i aktualizirati prema SEO pravilima, da tražiteljima budu što dostupniji, a time se znatno povećava web promet i vidljivost stranice, što je edukatorica sažela u vrlo pamtljivu tvrdnju: »Google voli originalne i ažurirane informacije. Korisnici još više!« Tijekom izlaganja bilo je više upečatljivih slogana kao: »Nemoj fulati SEO fudbal«, »Piši da te SEO svijet razumije«, »Pusti SEO neka priča« i sl.
KAT projekt je ovom edukacijom svim sudionicima dao vrijedan uvid u svijet weba – i kao njegovim korisnicima i kao stvarateljima sadržaja na njemu, a edukatorica je za obje te kategorije uspjela na vrlo dobar i primamljiv način predstaviti uporabu raznih korisnih alata, u vremenu koje joj je bilo za to dano.
Tekst: Katica Knezović
Fotografije: Lana Perša Ciboci
Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Susret sa s. Celestinom Gavrić, hrvatskom misionarkom na Islandu
Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u ponedjeljak, 30. lipnja 2025. u kapucinskom samostanu sv. Mihaela Arkanđela u Zagrebu susret sa s. Celestinom Gavrić, BSI, hrvatskom misionarskom na Islandu. Povod je bio njezin boravak u Hrvatskoj, gdje je uz posjet obitelji, sudjelovala na godišnjem susretu hrvatskih misionara.
“Siromašna Crkva u bogatoj zemlji” tako je uvodno s. Celestina opisala Katoličku Crkvu u jednoj od najbogatijih europskih zemalja. Potkraj 2023. godine bilo je registrirano 14.869 vjernika katolika, što iznosi 3,7 % od ukupnog stanovništva Islanda. Katolička Crkva na Islandu je svojevrsni “svijet u malome”: prisutno je 175 nacionalnosti. Administrativno, Katolička Crkva djeluje u osam župa. (Više o Katoličkoj Crkvi na Islandu može se naći na www.catholica.is.)
Osim što je riječ o malom udjelu katolika u ukupnom stanovništvu, dodatna otežavajuća okolnost je udaljenost. S. Celestina živi i djeluje na sjeveru Islanda, u gradu Akureyriju. Tamošnja katolička župa sv. Petra prostire se na gotovo 600 km2.
Za okupljanja vjernika na misnim slavljima uz župnu crkvu, na području župe imaju i nekoliko kapela, a u pojedinim mjestima se po potrebi iznajmljuju luteranske crkve. No, upozorila je, kako su cijene najma jako porasle, te se traže neke druge mogućnosti.
Dakako, na tako velikom prostoru postavlja se pitanje mogućnosti redovne katehizacije. No, s. Celestina zahvaljujući modernim sredstvima komunikacije uspijeva povezati djecu. Tako i sama tjedno provede barem 5 sati ispred računalnog ekrana. Uoči početka vjeronaučne godine ipak fizički obiđe kandidate, te im podijeli radne materijale. Napominje, kako ne obiluju materijalima na islandskom jeziku, pa dio sama priprema.
Govoreći o polaznicima vjeronauka, napominje kako treba uzeti u obzir i ponekad vrlo složene obiteljske situacije u kojima djeca odrastaju. Riječ je često o višenacionalnim brakovima, u kojima nije rijetko da je samo jedan roditelj katolik.
Na pitanje drugih pomagala na islandskom jeziku, s. Celestina je napomenula, kako još od 2018. godine ima pripremljen tekst za tisak molitvenika. Naime, raniji molitvenik datira iz 30-ih godina prošloga stoljeća. Stoga je jedan od prioriteta iznaći financijska sredstva za tisak istoga. 2013. objavljeno je izdanje Rimskog misala na islandskom jeziku.
Časoslov je također preveden, te je dostupan na webu.
Karmelićanke su donedavno imale i dječji vrtić u koji su rado svoju djecu slali i nekatolici. No, prijem djece je obustavljen radi hitne potrebe obnove kuće-samostana. U prvom redu zamjene prozora. Troškovi se penju do 17.000,00-18.000,00 €, a one su do sad uspjele prikupiti tek oko 4.000,00 €.
Prisutne je zanimalo i postojanje katoličkih medija. S. Celestina je naglasila kako oni ne postoje na islandskom jeziku. Periodično se priprema informativni list u kojem se uglavnom nalaze pastoralne obavijesti. No, zato je primjetna nazočnost na društvenim mrežama (Facebook).
Na pitanje kako konkretno pomoći, s. Celestina je pozvala one koji imaju poziv za misije, da se odazovu. Osim molitvene potpore, dobrodošla je i financijska sa svrhom osiguranja pastoralnog djelovanja. Potpora se može uplatiti i preko Papinskih misijskih djela (www.misije.hr) s naznakom “za s. Celestinu Gavrić”.
Hrvatsko društvo katoličkih novinara (HDKN) dodijelilo je priznanja zaslužnim novinarima u srijedu 18. lipnja 2025. u zgradi Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u Zagrebu.
Predsjednik Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski je tom prigodom naglasio da katolički novinari u „poplavi vijesti“ nose nadu društvu. „Možemo reći da ste ono dobro lice Crkve na koje se čovjek može osloniti, s kojim može računati kao ispravnim, pravovjernim, pravovaljanim i dobro lice Crkve koje može ozdravljati naše društvo, a to nam je zaista potrebno“, istaknuo je.
Dobitnik nagrade za životno djelo za dugogodišnje kvalitetno uredničko i medijsko djelovanje je urednik u Odjelu Religija Hrvatske televizije Dragutin Siladi. Novinar, urednik, publicist i analitičar Brane Vrbić dobitnik je Godišnje nagrade Društva, a dodijeljena mu je za kvalitetno predstavljanje života i djelovanja Crkve te hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Nagradu za najbolju web-stranicu s kršćanskim sadržajem dobila je stranica Mreže riječi, čija je glavna urednica prof. Jadranka Garmaz.
Priznanja su uručena i Vesni Kukavici, urednici Hrvatskoga iseljeničkog zbornika za promicanje hrvatskog iseljeništva u medijskom prostoru, osobito hrvatskih katoličkih misija te Radio Mariji Bosne i Hercegovine za 15 godina emitiranja.
Priznanja su dobile i različite redakcije, primjerice za 60 godina izlaženja mjesečnik Riječke nadbiskupije za kršćansku kulturu Zvona, za 30 godina izlaženja Katolički list Zvonik iz Subotice i List đakovačkih bogoslova Poziv te Glasnik – godišnjak Postulature bl. Alojzija Stepinca. Prvonagrađeni su dobili na dar knjige sponzora Kršćanske sadašnjosti i Verbuma.
