Sve objave od webmaster

Natječaj za nagrade HDKN-a 2021.

Raspisan natječaj za nagrade Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Hrvatsko društvo katoličkih novinara i ove godine u povodu Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija raspisuje natječaj za dodjelu nagrada pojedincima zauzetima u medijima, te priznanja  uredništvima, odnosno nakladnicima.

Poziv je otvoren od 22. travnja do 6. svibnja 2021. godine, a imena dobitnika nagrada i priznanja bit će objavljena u povodu 55. Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija.

Godišnja nagrada dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i urednicima u vjerskim i svjetovnim medijima, kao i komunikolozima koji su se svojim djelovanjem i utjecajem posebno istaknuli u protekloj godini za izuzetna novinarska postignuća, unapređenje profesionalnih standarda, promicanje katoličkog novinarstva u društvu i javnosti te svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se hrvatskim katoličkim novinarima i publicistima koji su značajno utjecali na razvoj  katoličkih medija, širenje kršćanskih nazora u društvu, odnosno koji su svojim radom ostavili snažan trag u hrvatskoj ili svjetskoj javnosti, te koji su svojim životnim putom i višegodišnjim profesionalnim djelovanjem pridonosili promjeni ili nametanju pozitivnih profesionalnih i(li) društvenih trendova.

Također dodjeljuje se i nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem. Osim što mora biti vidljiv doprinos u promociji kršćanskih sadržaja u (isključivo) digitalnom mediju, prijedlog mora zadovoljavati i slijedeće kriterije: integriranost društvenih mreža; komunikacija s korisnicima (kroz mailing liste, pretplate, komentare); grafička urednost i prilagođenost čitanju na pametnim telefonima/tabletima.

Redakcijama i nakladnicima dodjeljuje se priznanje za posebna dostignuća u katoličkom novinarstvu, te obilježavanje prigodnih obljetnica redakcija ili nakladnika.

Predlagatelji mogu biti članovi HDKN-a i uredništva katoličkih glasila.

U prijedlogu za dodjelu nagrade mora se obrazložiti razlog predlaganja (do 4000 znakova), te obavezno dostaviti kontakt predloženog pojedinca, uredništva i nakladnika.

Prijedlozi se upućuju do četvrtka, 6. svibnja 2021. godine u 12 sati isključivo elektroničkom poštom na adresu: katolicki.novinari@gmail.com.

Novi medijski biskup je Mijo Gorski

Novi predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski!

Članovi Hrvatske biskupske konferencije okupili su se na 62. plenarnom zasjedanju Sabora HBK koje je pod vodstvom predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića održano u sjedištu HBK u Zagrebu 13. i 14. travnja 2021. Na početku zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Kao delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na zasjedanju je sudjelovao mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, koji je ujedno i apostolski upravitelj Hvarske biskupije. Prvi put na zasjedanju je sudjelovao i novoimenovani hvarski biskup Ranko Vidović kojemu je predsjednik HBK, pozdravljajući na početku zasjedanja sve nazočne, čestitao na imenovanju i zaželio mu dobrodošlicu u zbor hrvatskih biskupa.

Više o samom zasjedanju saznajte iz Priopćenja sa 62. zasjedanja Sabora HBK.

Sretan Uskrs!

Neka svjetlo Uskrsloga rasvijetli svaku tminu i unese mir i smisao u svako naše osobno i medijsko djelovanje, jer, kako je papa Franjo podsjetio u vazmenom bdjenju, “onkraj svih poraza, zla i nasilja, onkraj svake patnje i smrti, Uskrsli živi i vodi povijest“.

S tom mišlju, poštovane kolegice i kolege, uime uprave Hrvatskoga društva katoličkih novinara želimo svima Vama i Vašima, kao i  svim čitateljima, slušateljima i gledateljima naših medija radostan Uskrs i blagoslovljeno uskrsno vrijeme.

Srdačno,

Suzana Peran, predsjednica

Marija Belošević, tajnica

Doktorirao Gilbert Hofmann

ČLAN HDKN-A GILBERT HOFMANN OBRANIO DOKTORSKU DISERTACIJU

Dugogodišnji član HDKN-a Gilbert Hofmann u petak 19. ožujka 2021. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranio je doktorsku disertaciju s temom „Komunikacijske kompetencije fizioterapeuta“, pod mentorstvom prof.dr.sc. Sanje Seljan te prof.dr.sc. Ljubice Bakić-Tomić. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sastavu: doc.dr.sc. Ivan Dunđer i prof.dr.sc. Radovan Vrana s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te prof.dr.sc. Marijana Braš s medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Cilj doktorskog rada o komunikacijskim kompetencijama fizioterapeuta bio je jasno definirati profesionalne komunikacijske kompetencije fizioterapeuta potrebne za uspješnu komunikaciju u njihovoj kliničkoj praksi i utvrditi utjecaj asertivnog modela komuniciranja na učinkovitost suradnje s pacijentima i unutar zdravstvenog tima.

Znanstveni doprinos ovog doktorskog rada može se razmatrati na teorijskoj i empirijskoj razini. Na teorijskoj razini znanstveni doprinos sastoji se u definiranju nužnih komunikacijskih kompetencija potrebnih za učinkovit profesionalni rad fizioterapeuta te u definiranju utjecaja asertivnog modela na učinkovitost komunikacije u kliničkoj praksi fizioterapeuta. Na empirijskoj razini znanstveni doprinos se sastoji u analizi i primjeni rezultata provedenog istraživanja o komunikacijskim kompetencijama fizioterapeuta te u izradi sugestija za dodatnom edukacijom na razini formalnog i neformalnog obrazovanja.

Gilbert Hofmann, inače po profesiji magistar fizioterapije, rođen je 16. ožujka 1973. godine u Rijeci. Dugogodišnji je katolički novinar i fotoreporter te svojim radom surađuje s IKA-om i Kvarnerskim vezom. Tijekom doktorskog studija sudjelovao je na više međunarodnih i domaćih stručnih i znanstvenih konferencija. Tako je 2015. godine sudjelovao na međunarodnom Kongresu fizioterapeuta u Opatiji u organizaciji Hrvatske komore fizioterapeuta i Hrvatskog zbora fizioterapeuta, gdje je s grupom autora objavio radove Upravljanje karijerom u fizioterapiji, Medijatizacija zdravstva i promocija zdravlja. Također sudjeluje na međunarodnoj konferenciji 5th International Conference The Future of Information Sciences INFuture2015. u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s temom Lifelong learning among Croatian physiotherapy professionals. Tijekom 2016. godine sudjeluje na 14. kongresu fizioterapeuta Hrvatske u Vodicama u organizaciji Hrvatske komore fizioterapeuta i Hrvatskog zbora fizioterapeuta, gdje je s grupom autora objavio radove Biomedicinski znanstveni časopisi u otvorenome pristupu, te Arhiviranje medicinskih slika u digitalnome obliku. Godine 2017. sudjeluje na međunarodnoj konferenciji 6th International Conference The Future of Information Sciences INFuture2017. u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, s temom Digital technology as a tool in self-management of painful low back syndrome.

Iskrene čestitke kolegi Gilbertu Hofmannu!

Sveti Josip – Rječita šutnja

Održana tribina katoličkih novinara „Sveti Josip – Rječita šutnja“

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u četvrtak 4. ožujka 2021. tribinu i duhovnu obnovu putem platforme Zoom posvećenu svetom Josipu.

Nakon uvodne molitve koju je predvodio fra Karolj Harmath, u duhu Godine sv. Josipa o temi „Sveti Josip – Rječita šutnja“ govorio je član Društva teolog, vjeroučitelj, publicist i otac dvojice sinova Nikola Kuzmičić, prof.

Govoreći o sv. Josipu, Kuzmičić je rekao da se njega opisuje kao sveca koji je šutio, premda to što evanđelisti nisu zapisali nešto od njegovih riječi, ne znači da on nije govorio.

Predavač je uputio na Godinu sv. Josipa koju je papa Franjo proglasio 8. prosinca prošle godine uz proslavu 150 godina od kada je papa Pio IX. proglasio sv. Josipa zaštitnikom Crkve. K tomu je podsjetio da je papa Franjo uveo spominjanje sv. Josipa u sva četiri kanona, čime je zaključio proces koji je započeo njegov prethodnik papa Benedikt XVI. Do tada je sv. Josip bio spominjan samo u I. kanonu, i to od 1962. godine na poticaj mostarskog biskupa Petra Čule koji se na II. vatikanskom saboru za to zalagao. Također je istaknuo činjenicu da je 1687. godine Hrvatski sabor proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske, a bl. Alojzije Stepinac je radio na promicanju pobožnosti prema tom svecu.

U drugom dijelu predavanja Kuzmičić je govorio o posebnoj ulozi sv. Josipa. „On je doslovno bio Marijin suprug, jer su oni živjeli u braku. To je posebno potrebno spomenuti u trenucima kad se obitelj dovodi u pitanje. Također, on je bio Isusov otac, osim u biološkoj činjenici. No, svi drugi aspekti roditeljstva su prisutni u odnosu Josipa i Isusa. Mi njega doživljavamo kao zaručnika i poočima, a trebamo ga doživljavati kao supruga i oca“, rekao je Kuzmičić. Naglasio je i kako Josipa i Mariju ne razlikuje služba u povijesti spasenja, već način na koji su participirali. „Oboje Bog želi, oboje Bog treba i oboje moli za suradnju. Bog se njima na isti način obraća i moli za pomoć, a razlika je biološka. Marija je žena i postala je majka, Josip je muškarac i bez obzira što nije bio biološki otac apsolutno u svemu drugome je bio otac“, pojasnio je.

U završnom dijelu predavač se osvrnuo na odnose sv. Josipa. Rekao je kako „u svijetu u kojem se sve više inzistira na individualnosti, a u duhovnom životu se nameće samospasenjska ideja, neprestano je potrebno ponavljati da se kršćanstvo prvenstveno prepoznaje u odnosima. Uostalom i Isusova zapovijed ljubavi govori o odnosu prema Bogu, sebi, drugom čovjeku i svijetu u kojemu smo“.

U tom je kontekstu Kuzmičić rekao da sv. Josip može biti uzor kako se odnositi prema Bogu i to na način kako korigirati vlastite stavove, te kako se prepušta Božjem vodstvu. Govoreći o odnosu Josipa i Marije, istaknuo je kako se tu mogu prepoznati vrline Svete obitelji. „Marija se prepoznaje kao Josipova, a Josip se prepoznaje kao Marijin. Oni pripadaju jedno drugome. Oni se uzajamno pomažu, te zajedno napreduju“.

U odnosu pak Josipa i Isusa Kuzmičić je istaknuo kako je Josip zajedno s Marijom Spasiteljev spasitelj. „Isus je naš Spasitelj, ali Josip je njegov spasitelj, jer ga je štitio u danima skrovitog života. On ga je zajedno s Marijom učio govoriti riječi kojima će iznositi novi i snažan nauk. On ga je pridržavao dok su mu ojačale noge kojima će proći zemljom čineći dobro. On ga učinio da bude u radu s drvom vješte ruke kojima će zagrliti cijeli svijet dopustivši da ih se pribije na drvo. On je primio u svoj dom onoga kojemu je mjesto u Očevom domu da bi smrću i uskrsnućem svakom čovjeku pripravio mjesto u Kraljevstvu nebeskom“, rekao je.

Istaknuo je važnost Josipova odnosa prema radu kojim potiče na pošteno i odgovorno obavljanje posla te posvješćuje da rad nije prokletstvo, da je blagoslov kada se može raditi i biti kreativan. Spomenuo je i kako je sv. Josip zaštitnik sretne i blage smrti, jer se vjeruje da su u trenutku njegove smrti uz njega bili Isus i Marija.