Projekt Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama (KAT) ulazi u svoju završnu fazu, a jedna od aktivnosti je bila i drugi okrugli stol o provjeri činjenica, koji je održan 2. lipnja 2025. godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Na okruglom stolu „Provjera činjenica iz prakse“ su kao sugovornici sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta sudjelovali doc. dr. sc. Luka Šikić i asistentica Matea Vidulić, urednica sveučilišnog studentskog časopisa Kompas. U ime jednog od partnera KAT projekta, Hrvatskoga katoličkog radija, sudjelovao je Filip Vrbanić, urednik online sadržaja Hrvatske katoličke mreže koji je za projekt kao glavni urednik vodio rubriku Provjera činjenica, a zadaća im je bila da pronađu i analiziraju dezinformacije vezane uz Katoličku crkvu.
U razgovoru je Vrbanić istaknuo da su se iznenadili što i nije bilo lako pronaći dezinformacije, ali je bilo netočnih i nepreciznih informacija, namjernih ili slučajnih, a uočili su da se osobna mišljenja ne mogu podvrći provjeri činjenica. Iznenađujuće je nepoznavanje temeljnih pojmova o Crkvi. Uz neke teme, primjerice o bl. Alojziju Stepincu, uočavaju se dezinformacije i malinformacije, ne samo na hrvatskom jeziku, nego i na srpskom, ali i njemačkom. Provjera činjenica traži vrijeme, ponekad i više dana, a to je u novinarstvu uvijek teško osigurati. U svome se radu oslanjaju na stručnjake, tako primjerice na sugovornike u emisiji Halo, velečasni i na izvore do kojih mogu sami doći, a tu su najpouzdanije knjige.
Govoreći o alatima za prepoznavanje dezinformacija Šikić je rekao da ih ima sve više, ali nisu zastupljeni kao gotova sučelja, nego funkcioniraju preko različitih platformi koje služe različitim svrhama u procesu otkrivanja dezinformacija. Ti su alati toliko točni koliko su točni modeli koji iza njih stoje, odnosno podaci na kojima su trenirani. Riječ je o modelima strojnog i dubokog učenja. Model će biti dobar toliko koliko je dobro prilagođen i koliko su dobri podaci koji su u njega stavljeni. Poanta korištenja umjetne inteligencije je u tome da se koriste alati jer će se za dvije-tri godine očekivati od sviju da koriste umjetnu inteligenciju. U okviru KAT projekta zamišljen je alat za provjeru podataka tako da se prikupi velik broj dezinformacija u korpusu tekstova s određenim karakteristikama i njih se učini modelom traženja dezinformacije u novim člancima koji bi imali takve karakteristike. Odredili bismo neke karakteristike na postojećim dezinformacijama i naučili model da ih prepoznaje. Ako članak koji je potencijalna dezinformacija ima dovoljan broj karakteristika u sebi koje smo odredili, onda se on proglašava dezinformacijama. U praksi se to pokazalo puno kompliciranije nego u teoriji, jer je vrlo problematično prikupiti velik broj karakteristika za dezinformaciju, a druga je poteškoća jezik, posebice hrvatski koji ima svoje posebne zakonitosti.
Vidulić je govorila o studentskom časopisu Kompas koji je prerastao u izborni kolegij. U prvom tematskom broju su proučavali dezinformacije i o njima pisali iz komunikacijske perspektive, a u drugom broju iz antropološke i filozofske, odgovarajući na pitanja: Zašto lažemo? Što je to u nama da ipak volimo dezinformacije? Proučavali su povijesni razvoj dezinformacija, pa su tako otkrili da je car August na kovanicama širio dezinformacije o Marku Antoniju. Nešto kao današnji tvitovi. Istraživali su kako se možemo istrenirati u svakodnevnom životu za prepoznavanje i raskrinkavanje laži.
S obzirom na poplavu dezinformacija i nasušnu potrebu za provjerom činjenica, ne čudi što su neki studenti poželjeli radije raditi u redakcijama provjere činjenica, nego u novinarstvu, što je pri kraju razgovora na okruglom stolu spomenula Ciboci Perša, moderatorica Okruglog stola.
Tekst: Katica Knezović
Foto: Sara Starčević
Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
