Upravo je objavljen novi broj studentskog lista Hrvatskoga katoličkog sveučilišta KOMPAS (br. 7, srpanj 2025.). Radi se o posebnom tematskom broju koji se bavi važnošću kritičke analize i borbe protiv dezinformacija. List donosi 17 naslovnih cjelina.
Uvodnik naslovljen „Istini ususret“, koji potpisuje Uredništvo lista, obrazlaže zašto je broj tematski posvećen važnosti borbe protiv dezinformacija, ali za razliku od prošlog broja, koji je dezinformacijama pristupao komunikološki, u ovom broju tema se sagleda „pomalo filozofski i antropološki. Donosimo povijesni pregled razvoja dezinformacija i pišemo o dezinformacijama u politici. Zanima nas je li TikTok uistinu novi Google i jesu li influenceri u međuvremenu postali dezinfluenceri. Promišljamo o bijelim lažima, o neverbalnoj komunikaciji i o društvenim igrama u kojima raskrinkavamo lažljivce. Zanima nas jesu li stereotipi i predrasude uzrok ili posljedica dezinformacija, kako dezinformacije utječu na naše mentalno zdravlje i analiziramo najčešće fitness mitove.“
Najveći dio redakcije lista čine studenti Sveučilišnog odjela za komunikologiju, koji djeluje već 10 godina, a glavni urednik je doc. dr. sc. Ivan Uldrijan.
Uredništvo uvodnik zaključuje mišlju da je kompas važniji od sata, jer „što će ti sve vrijeme svijeta ako ideš u krivom smjeru“, a Kompas upravo vodi istini ususret.
Jakov Aljanović i Mia Nikić obradili su temu: „Završnica projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ . Ističu da je središnji cilj projekta bio jačanje kvalitete i vjerodostojnosti izvještavanja o vjerskim temama, ali i razvoj sustava provjere točnosti informacija unutar redakcija. Nakon analize do sada postignutoga, članak navodi što je u planu: nastavak održavanja predmeta Mediji i dezinformacije; širenje edukativnih programa; razvoj digitalnih alata i baze za prepoznavanje i analizu dezinformacija o vjerskim temama; pokretanje stručnih seminara za župne i (nad)biskupijske medijske suradnike; poticanje znanstvenih istraživanja i objava publikacija te jačanje međunarodne suradnje s fakultetima koji se bave temom dezinformacija u medijskom prostoru.
Temu „Provjereno i vjerodostojno, okrugli stol o provjeri činjenica“, prikazala je Katica Knezović. Kao sugovornici na okruglom stolu sudjelovali su doc. dr. sc. Luka Šikić, Matea Vidulić i Filip Vrbanić. Autorica izvješća zaključuje da, „obzirom na poplavu dezinformacija i nasušnu potrebu za provjerom činjenica, ne čudi što su neki studenti poželjeli radije raditi u redakcijama provjere činjenica, nego u novinarstvu, što je pri kraju razgovora na okruglom stolu spomenula Ciboci Perša, moderatorica okruglog stola.“
Jedna nastavnica Sveučilišnog odjela za komunikologiju obradila je temu „S maturantima o dezinformacijama“, koja nosi nadnaslov: 45 minuta medijske pismenosti. Prilog ističe kako „olako etiketiramo maturante kao nezainteresirane i površne, a sve su samo ne takvi. U informacijskom kaosu u kojem žive, još se dobro snalaze. Brzo detektiraju probleme, postavljaju konkretna pitanja i zalažu se za istinu.“
Temu „U najkraćim crtama…“, priredili su Marijeta Hrstić, Anja Suša i Slaven Vela, a govori o projektu i o do sada provedenim aktivnostima, edukacijama i susretima na kojima se promišljalo o načinima borbe protiv dezinformacija. Ističući da donose samo neke od dosadašnjih aktivnosti, autori navode da je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 5. listopada 2024. održan seminar „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ za župne dopisnike Đakovačko-osječke nadbiskupije. U organizaciji Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije i Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta održan je 23. studenoga 2024. okrugli stol „Crkva i dezinformacije“ kao dio seminara za župne suradnike Zagrebačke nadbiskupije.
U temi broja, pišući o povijesnom pregledu razvoja dezinformacija, Franka Kruezi i Helena Šemper obrađuju „Dezinformacije od rimskih careva do danas“. Članak ističe kako je tiskarski stroj sa sobom donio modernizaciju, bržu komunikaciju i lakše širenje vijesti, a time i lakše širenje dezinformacija. „Povijesni pregled razvoja dezinformacija najbolje bi mogla sažeti izreka da laž obiđe pola svijeta dok istina tek obuje cipele. To se, nažalost, nije promijenilo.“
Nina Topić obradila je temu: „Istina ili iluzija? Dezinformacije i politička propaganda u Hrvatskoj i SAD-u. Autorica se pita „hoćemo li naći način da osiguramo da demokracija ostane alat za narod ili ćemo dopustiti da postane igračka u rukama manipulativnih elita?“ Na kraju ističe da biračka kutija nije samo mjesto odlučivanja o vlasti već i test naše otpornosti na manipulaciju. „Hoćemo li biti tek figure na šahovskoj ploči političke propagande ili ćemo preuzeti kontrolu nad vlastitom sudbinom?“
„Novi Google ili novi izvor lažnih vijesti? TikTok naš svagdašnji“ tema je koju su prikazale Sara Lorencin, Emanuela Malešević i Helena Šemper. Ističu da jedan od pet videozapisa na TikToku sadrži neistinite ili neprovjerene informacije, što postavlja pitanje kako korisnici, posebno mlađi naraštaji, mogu pravilno procijeniti što je točno, a što nije. Sebi i čitateljima autorice na kraju postavljaju pitanje „hoćemo li i dalje biti samo pasivni promatrači u ovom kaotičnom svijetu internetskih manipulacija ili ćemo konačno preuzeti odgovornost?“
„Influenceri ili dezinfluenceri?“ Hana Iva Zubić i Lana Žiger pišu da su mnogi influenceri plaćeni kako bi promoviraju određene proizvode ili usluge, čak i ako ne vjeruju onima koji ih nude i plasiraju. Ako im se ponudi velika svota novca, postoji mogućnost da će pristati promovirati nešto u što uopće ne vjeruju. Zaključuju da, „iako je primamljivo vjerovati svemu što čujemo od nama omiljenih osoba, važno je zapamtiti da i one mogu pogriješiti. Zato je ključno provjeravati informacije iz više izvora.“
Fran Beljak, Afya Sović i Mia Zetica istražili su „Širenje dezinformacija glasovnim porukama“, što su studenti HKS-a brzo prepoznali, zbog puno nelogičnosti u porukama, a situacija se ubrzo primirila.
„Postoje li bijele i crne laži?“ još je jedna u nizu tema broja. U prilogu Ema Dumančić i Tea Trišoviće ističu kako smo odmalena okruženi naizgled bezopasnim lažima koje su namijenjene zabavi, poticanju dječje mašte, razvijanju zdravih navika, izbjegavanju sukoba i zaštiti osjećaja. Mnoštvo naših poslovica govori upravo o lažima, ali lažu li i one?
„Promatranje je odgovor“ na pitanje „kako nam neverbalna komunikacija može pomoći u raskrinkavanju laži?“ Mihaela Paluh u prilogu ističe da, što se tiče manipulatora, odnosno igranja kosom, diranja nosa, grickanja usnica i slično, oni se znatno razlikuju kod svake osobe. Oni nisu u potpunosti nesvjesni i lako ih se može sakriti te zato nisu u svim slučajevima dobri pokazatelji laži. Ipak, nije moguće prikriti sve znakove, jer mikroekspesije i govor očiju nas izdaju. „Čak ni najbolji ne mogu nadmudriti svoje unutarnje stanje. No, svatko ima izbor. Lagati ili nuditi istinu, biti prevaren ili prepoznati ono pravo.“
Društvene igre u kojima prepoznajemo laži, nadnaslov je teme: „Nemoj meni valjat’ takve fore!“ Mnogi stručnjaci preporučuju uvođenje večeri društvenih igara kao dio svakodnevnice u obitelji kako bi se svi članovi kvalitetnije povezali i kako bi roditelji mogli bolje razumjeti svoje dijete, ističe se u prilogu koji potpisuju Mia Cerovečki i Alma Danović. Autorice donose i dvije društvene igre (Mafija i Lažeš / Sumnjam) kao praktične primjere. „Netko će reći da u njima učimo lagati, ali mi ćemo reći da u njima učimo prepoznavati laži, lažljivce i – dezinformacije!“
„Stereotipi, predrasude i dezinformacije: kako ih prepoznati i zašto su opasni?“, još je jedna od tema broja. U njoj Lucija Beljo, Marta Delavec, Nika Krtolica, Antea Mišić i Maria Loreta Periša ističu kako je u svijetu koji je sve više povezan, odgovornost svakoga od nas da ne budemo samo pasivni primatelji informacija, već i aktivni graditelji društva temeljenog na razumijevanju i istini. Usprkos učestalim predrasudama i o HKS-u, na njemu se njeguje kultura poštovanja, zajedništva i etičke odgovornosti. „U vremenu u kojem se sve češće raspravlja bez slušanja, upravo su takve vrijednosti prijeko potrebne, kako studentima, tako i društvu u cjelini.“
O moći dezinformacija i njihovu utjecaju na naše mentalno zdravlje piše Brigita Džaja. Ističe kako stalna izloženost lažnim ili kontradiktornim informacijama može uzrokovati značajan stres i anksioznost. Može izazvati i osjećaj nemoći. „Ljudi sve više osjećaju da je borba protiv dezinformacija uzaludna, što vodi do informacijskog umora.“
Posljednja u nizu tema broje je: „Ravan trbuh za sedam dana i drugi fitness mitovi“. Dezinformacije o vježbanju obradile su Marija Stojačić i Morana Škrtić. Podnaslovi: Privlačnost brzih rezultata; Čarobni trikovi nisu rješenje i Strpljenje, disciplina i edukacija, dovoljno govore onima koji misle da „netko ima formulu za njihov problem, ali realnost je da se masnoća gubi kroz kalorijski deficit, kombinaciju treninga snage i kardio aktivnosti te uravnoteženu prehranu.“
Rubrika Studentski život obrađuje temu „Burek sa sirom – ovo nije naslov mamilica?“, nego ukusna poslastica, koju je isprobala i recept napisala Matija Gradec.
Ema Dumančić i Tea Trišović pišu o De Grote Donorshowu. Na tematsko pitanje „Može li cijela televizijska emisija biti lažna?“, autorice odgovaraju da, iako show u biti promiče doniranje organa, „unatoč pozitivnim rezultatima ova emisija ostaje primjer kako granica između humanosti i senzacionalizma postaje sve tanja.“
U sportskoj rubrici Lara Dervoz piše o postojanosti HKS-a na sportskim terenima. Ističe da je HKS, iako malen, ujedno i ponosan, te nastavlja svoj sportski put uz jasnu poruku: „kad se trud i entuzijazam udruže, granice se pomiču“. Rubrika Sport još donosi i uspjehe muške i ženske futsal ekipe HKS-a. Studentica-judašica Helena Vuković osvojila je zlatnu medalju, dok su tenisači postigli vrijedan ekipni uspjeh.
Anđelina Golome obradila je dezinformacije u filmovima. Tema „Čisti Holywood“ ističe filmove Belfast i Elvis koje kritičari hvale zbog točnog i pouzdanog tumačenja stvarnih događaja, no postoje i filmovi u kojima su činjenice prilično iskrivljene. Neki od njih svakako su The Greatest Showman (2017), Diana (2013), Pearl Harbor (2001), Pocahontas (1995) i mnogi drugi.
Filmska preporuka budućim novinarima, s temom: „The Post, film o moralnoj i profesionalnoj hrabrosti“, progovara o novinarskoj odvažnosti, etici i borbi za javni interes. „Spielberg nas podsjeća na ključnu ulogu medija u održavanju demokratskih vrijednosti i poziva na promišljanje o njihovoj ulozi u suvremenom društvu, naglašavajući moralnu i profesionalnu hrabrost potrebnu za suprotstavljanje političkom pritisku i prijetnjama“, piše Nina Skendrović.
„Dezinformacije i nada“ tema je kojom se pozabavio vlč. Branimir Jagodić, sveučilišni kapelan. Ističe da, kada Bogu otvorimo svoje srce i dopustimo mu da Njegova riječ u nama prebiva i djeluje, otpočinje proces koji niti jedna informacija ili dezinformacija ne mogu pokrenuti, a to je istinska promjena srca. „Isus nas voli. Isus nas poznaje. Isus nas vodi. To je jedina istinita informacija koja nam je doista potrebna. Sve ostalo su tek puki dodaci.“
11. fotografski natječaj HKS-a „Hodočasnici nade“ tema je najprije za pogledati, a onda i za pročitati tko su nagrađeni.
Tekst: Marko Puškarić
Ilustracija: Naslovnica lista Kompas
Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
