Edukacija kao temelj suočavanja s dezinformacijama
U okviru projekta „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“, Hrvatskog katoličkog sveučilišta i pridruženih partnera: splitske Nadbiskupijske klasične gimnazije „Don Frane Bulić“ s pravom javnosti, virovitičke Katoličke klasične gimnazije s pravom javnosti, dubrovačke Biskupijske klasične gimnaziju Ruđera Boškovića s pravom javnosti te sinjske Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti – edukacije i sustavne analize kritičke pismenosti unutar vjerskog diskursa imaju osobitu važnost u širenju dezinformacija o vjerskim temama u Hrvatskoj, s osobitim obzirom na sveprisutne medijske izazove i potrebe (o)čuvanja vjerodostojnosti vjerskog dijaloga u medijskom diskursu i posljedično u javnom prostoru.
Vjerski diskurs često je meta dezinformacija, što može dovesti i do pogrešnih interpretacija, predrasuda i društvenih podjela. Stoga je razvoj kritičke medijske pismenosti ključan mehanizam u razumijevanju i odgovornom sudjelovanju u polemikama o vjerskim pitanjima.
Suvremeno medijsko okruženje obilježeno, brzim širenjem informacija i digitalnom komunikacijom, predmnijeva pristup u kojem je kritička pismenost nezamjenjivo sredstvo u razumijevanju, vrednovanju i selekciji sadržaja koje disperzirani korisnici svakodnevno konzumiraju. S osobitim obzirom u kontekstu vjerskog diskursa, u kojem se često isprepliću različiti narativi, vjerovanja te ideološki i kulturni utjecaji, sposobnost kritičkog pristupa informacijama i sadržajima, važna je u prepoznavanju i suzbijanju suvremeno iskrivljenih činjenica, koje mogu (dodatno) narušiti povjerenje u medije i potaknuti društvene podjele. S time u vezi, edukativan pristup ima (bitnu) ulogu u osnaživanju pojedinaca te vjerskih zajednica tijekom razvijanja i/ili ojačavanja sposobnosti kritičkog mišljenja, čime se aktivno doprinosi smanjenju štetnih posljedica širenja netočnih ili manipuliranih sadržaja.
U svojoj Poruci za 52. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija (2018.)[1] papa Franjo podsjetio je kako mediji imaju „odgovornost poticati dijalog, razmjenjivati informacije i tražiti istinu“. Upozorio je pritom i na opasnosti dezinformacija i širenja neistina koje mogu „podrivati povjerenje i dijalog u društvu“. Naglasio je kako „mediji nisu samo kanali informacija, nego i mjesto susreta i razmjene, u kojem se oblikuje zajednička istina“. Papa Franjo svoj je odnos prema medijima često uokvirivao s obzirom na važnost „odgovorne komunikacije“ koja „traži jasnoću, poštenje i poštovanje prema drugima“ te je pozivao medijske djelatnike da budu čuvari istine i promicatelji zajedništva u društvu.
Kritička pismenost, kao nastavno i šire društveno-humanističko područje, ne obuhvaća samo sposobnost razumijevanja medijskih poruka, već i analizu njihova sadržaja, poruka, izvora i namjera te identificiranje pristranosti, manipulacija i društvenih implikacija koje poruke nose.
U kontekstu religijskih tema, to predmnijeva i prepoznavanje razlika među teološkim interpretacijama, osobnim uvjerenjima i dezinformacija koje mogu prenositi narativne konstrukcije u cilju manipulacije i/ili marginalizacije određenih skupina i tema. Rana identifikacija i propitivanje netočnih i neprovjerenih tvrdnji, pomaže u očuvanju međuvjerskoga dijaloga, razumijevanja te povjerenja između vjerskih i svjetovnih zajednica. Svjedoci smo i kako su vjerske zajednice česta meta dezinformacija koje mogu imati negativne društvene posljedice. Iz tog je razloga prijeko potrebno da teološki naobraženi vjernici budu osposobljeni, kako za kritičku analizu sadržaja unutar svojih zajednica, tako i za aktivno sudjelovanje u medijskom prostoru koji oblikuje percepciju šire javnosti.
Iako je Papa Franjo u svojoj poruci za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2025.[2] naglasio važnost zajedništva – „biti zajedno u svrhu istine“ – te potaknuo na „razoružanje komunikacije“ koja često stvara strah, izaziva predrasude i podjele, problemi lažnih vijesti, digitalne manipulacije i polarnost društva, potvrđene su kao prisutne u brojnim analizama (osobito) tijekom izvještavanja o pandemiji virusa korona. S time u vezi, Papa je Franjo pozivao na gradnju mostova kroz komuniciranje s poštovanjem i istinom. Porukom posebno ističe odgovornost medijskih djelatnika i vjernika u promicanju kulturu dijaloga i nade, u vremenu obilježenom infodemijom i dezinformacijama.
Suvremeni svjetovni mediji kao središnja platforma u oblikovanju (općeg) javnog mnijenja, izvještavaju o religiji, vjerskim temama i zajednicama u velikom broju slučajeva kroz prizmu senzacionalizma, političkih konotacija ili pak pojednostavljenih narativa. Takav pristup ne samo da marginalizira relevantne glasove teologinja i teologa, nego i vodi do stvaranja predrasuda, stereotipa i polarizacije. Pandemija virusa korona dodatno je primjerice osnažila negativan odraz dezinformacija unutar medijskog prostora, u kojem su strah i nesigurnost bile plodno tlo za pojavu netočnih narativa u vezi s crkvenim obredima, stavovima svećenstva, teoloških interpretacija i crkvom kao institucijom, koja je u svojim dokumentima višestruko naglasak stavljala na potrebu za odgovornim i istinitim pristupom medija prema vjerskim temama. Primjerice, u enciklici pape Pija XII. Miranda prorsus iz 1957. godine navedeno je kako sredstva društvenih komunikacija „moraju služiti istini na način da iz dana u dan učvršćuju veze među narodima i potiču međusobno razumijevanje i poštivanje“ te da mediji ne smiju postati „prenositelji iskrivljene vizije religioznih vrijednosti i dostojanstva ljudske osobe“ (Miranda prorsus, br. 47-48). No, usprkos tome, izostanak uravnoteženog i kritičkog pristupa potonjim temama otežava dijalog i kompromisne procese, a posljedično i izgradnju otpornosti na širenje netočnih navoda.
Odgovor na rastuće izazove dezinformacija nalazi se u sustavnoj i ciljanoj edukaciji, koja osnažuje ne samo pojedince, nego i šire zajednice u usvajanju i primjeni principa kritičke pismenosti u svojoj svakodnevnoj komunikaciji. Uključivanje tema medijske i informacijske pismenosti u obrazovne programe teoloških i komunikoloških studija predstavlja važan korak prema stvaranju kompetentno osposobljenih vjeroučitelja, medijskih djelatnika i vjernika osnaženih znanjem i vještinama kritičkog vrednovanja izvora. U okviru potonje navedenog projekta i nastave na Hrvatskom katoličkom sveučilištu te partnerskim institucijama – nastavni su programi i aktivnosti prilagođene ojačavanju i podizanje razine medijske i kritičke pismenosti u kontekstu vjerskih i društvenih tema.
Generacije mlađih (milenijci i generacije Y/Z), prirodno sraslih s digitalnim tehnologijama: socijalizirali se, obrazovali, ali se i društveno aktivirali uz suvremenu tehnologiju, imaju posebnu ulogu u oblikovanju medijskog prostora i javnog diskursa. Njihova svjesnost i vještine kritičke pismenosti, posebno u vezi s uporabom društvenih mreža i digitalnih platformi, mogu biti presudne u sprečavanju širenja dezinformacija o vjerskim temama. Edukacijski programi i kurikulumi koji uključuju mlade kao aktivne sudionike i kreatore medijskih sadržaja potiču razvoj digitalnih kompetencija i sposobnost razlikovanja između istinitih i lažnih informacija. Time mladi postaju ne samo pasivni konzumenti, nego i odgovorni promotori istine i dijaloga.
U količini sve češćih informativnih prijepora i prisutnosti narativa koji potiču polarizaciju, promicanje kritičkog promišljanja o vjerskim temama predstavlja važan doprinos izgradnji društva utemeljenog na dijalogu, međusobnom razumijevanju i odgovornom javnom komuniciranju. Kritička pismenost omogućuje pojedincima ne samo prepoznavanje i analizu dezinformacija, već i osnažuje njihove kompetencije za konstruktivno uključivanje u javni diskurs, osobito u području religijskih sadržaja koji su često izloženi netočnim interpretacijama i senzacionalizmu. Na taj se način stvaraju temelji za medijski prostor koji ne isključuje raznolikost uvjerenja, već ju poštuje kroz informirano i reflektirano sudjelovanje jer su tabloidizacija sadržaja i senzacionalistički pristup obradi informacija, doprinijele isključivom padu profesionalnih standarda novinarstva i etičnosti te dovele u pitanje kredibilitet i vjerodostojnost izvora, novinara i medija.
U vremenu obilježenom brzo mijenjajućom medijskom scenom i sveprisutnim izazovima dezinformacija, kritička pismenost unutar vjerskog diskursa postaje nužni temelj očuvanja integriteta, dijaloga i povjerenja u društvu. Edukacija kao temelj omogućuje vjernicima i vjerskim zajednicama osnaživanje kroz razumijevanje složenih medijskih fenomena i aktivno sudjelovanje u javnim raspravama.
Integracijom suvremenih pristupa, uključujući razumijevanje prisutnosti umjetne inteligencije, poticanjem međureligijske suradnje i aktivnim uključivanjem mladih, moguće je stvoriti otpornu zajednicu sposobnu prepoznati i suzbijati dezinformacije o vjerskim temama. Time se ne samo smanjuje utjecaj dezinformacija i manipulacija, već se i doprinosi izgradnji tolerantnijeg, informiranijeg i demokratski osviještenog društvenog okruženja u kojemu vjerski diskurs može imati svoje značajno mjesto u skladu s načelima istine, dijaloga i zajedništva.
[1] Poruka Pape Franje za 52. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, dostupno na: https://www.vatican.va/content/francesco/hr/messages/communications/documents/papa-francesco_20180124_messaggio-comunicazioni-sociali.html
[2] Poruka Pape Franje za 59. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, dostupno na: https://www.vatican.va/content/francesco/hr/messages/communications/documents/20250124-messaggio-comunicazioni-sociali.html
Tekst: Anja Raguž
Foto: Gilbert Hofman (Jubilej djelatnika u medijima; predavanje Maria Ressa i Colum McCann, Rim, 23.1.2025.)
Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
