Kritička analiza dezinformacija

Prvi susret sudionika projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama

Vijest mora biti istinita ili nije vijest

U zgradi Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru 6. studenoga je održan prvi edukativni susret sudionika projekta Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama. O projektnim aktivnostima koje traju od 1. rujna 2023. do 28. veljače 2025., u ime nositelja projekta Hrvatskog katoličkog sveučilišta, uvodno je govorila voditeljica Projekta doc. dr. sc. Lana Ciboci Perša s Odjela za komunikologiju. Podsjetivši na to kako su partneri Hrvatski katolički radio, Hrvatsko društvo katoličkih novinara i medijski profesionalac Ivica Zadro, spomenula je i pridružene partnere, a to su:  Nadbiskupijska klasična gimnazija „Don Frane Bulić“ s pravom javnosti, Split, Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici, Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti iz Dubrovnika i Franjevačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Sinj. Doc. dr. sc. Ciboci Perša govorila je o povjerenju, napose mladih. „S obzirom na podatak kako se petina mladih informira preko društvenih mreža među kojima je TikTok najpopularniji, pitanje je kako će se to odraziti na sve medije. U istraživanju koje je na Fakultetu političkih znanosti proveo prof. dr. sc. Igor Kanižaj, ispitanici su priznali kako svakodnevno najviše dezinformacija pronalaze na internetskim portalima i društvenim mrežama.

Nakon poražavajućih rezultata Eurobarometra iz 2018., govorilo se o potrebi veće uključenosti medijske pismenosti na svim razinama društva. Od tada u tom smislu nije puno učinjeno pa se postavlja pitanje odgovara li našim političarima da se nešto izmijeni, da postanemo medijski kompetentni“, primijetila je dr. sc. Ciboci Perša. Terminologija lažnih vijesti, nastavila je, osobito se počela primjenjivati 2016. godine, spomenuvši predizbornu kampanju bivšeg američkog predsjednika Trumpa, koji ju nije prihvaćao, pa stručnjaci diljem svijeta izbjegavaju korištenje ovog termina.  Jedan od temeljnih postulata je da vijest mora biti istinita. Ili nije vijest. Uvodničarka je navela niz primjera informacijskog poremećaja, poput informacije da je papa Franjo dao podršku Donaldu Trumpu. I onda se pokazuje da je puno više ljudi čulo za dezinformaciju nego za demanti dezinformacije. Ono što je kod njih najvažnije je da one definitivno pokušavaju utjecati na naše emocije. Jedan od oblika je propaganda, što vidimo posljednje dvije godine s obzirom na svjetsku situaciju, ratove, gdje u prvom planu imamo djecu, istaknula je, uz ostalo, doc. Ciboci Perša.

Dezinformacija – grijeh novinarstva

Govoreći o dezinformacijama o vjerskim temama s naglaskom na Katoličku Crkvu i o ulozi katoličkih medija u borbi protiv takvih sadržaja, doc. dr. sc. Suzana Peran, također s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, osvrnula se na dokumente Katoličke Crkve o medijima u kojima se ističe važnost i vrijednost provjerene i istinite informacije. Istaknula je  poruku pape Franje uz  Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2018. godine naslovljenu “Istina će vas osloboditi” (Iv 8, 32). Fake news i novinarstvo mira“.

U toj poruci Papa ističe potrebu sprječavanja širenja lažnih vijesti i govori o tragediji dezinformiranja u kojoj se diskreditira i demonizira drugoga. Dr. sc. Peran podsjetila je i na Papine riječi o infodemiji za vrijeme pandemije te naputak koji je dao članovima katoličke udruge koja je provjeravala istinitost informacija o COVID-19 u medijima, da su kršćani protiv nepravde i laži ali uvijek za čovjeka. Spomenula je i Papin govor iz kolovoza 2023. u kojemu se dezinformacije svrstavaju u grijehe novinarstva, kao i poruku katoličkim novinarima okupljenima u organizaciju SIGNIS 2022. u kojoj papa Franjo ističe važnu ulogu katoličkih medija u borbi protiv dezinformacija, učeći kako razlikovati istinu od dezinformacije. Na tome tragu doc. dr. sc. Peran prikazala je nekoliko konkretnih pothvata Katoličke Crkve u svijetu – od Europe, SAD-a, Azije i Južne Amerike – u borbi protiv dezinformacija, metodologiju kojom se služe u provjeri informacija te nastojanja oko medijske pismenosti vjernika kroz različita predavanja i radionice. S poštovanjem je navela što na području provjere medijskih informacija o vjerskim temama čine druge kršćanske Crkve. Na završetku je zajedno s polaznicima edukacije analizirala neke primjere dezinformacija koje su o djelovanju pape Franje i o Katoličkoj Crkvi bile objavljene u svjetskim i hrvatskim javnim glasilima.

Tekst: Neno Kužina

Foto: Marija Belošević


Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.