Održana tribina “Medijski odgoj: od negative do kreative”

Tribina s temom „Medijski odgoj: od negative do kreative“ u organizaciji Hrvatskog društva katoličkih novinara održana je u četvrtak 23. ožujka u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu.

Mediji Labaš

Uvodeći u tribinu, predsjednica HDKN-a dr. sc. Suzana Peran je naglasila kako je tribina na tragu crkvenih dokumenata, kako bi posvijestili svoju odgovornost za medijske sadržaje. Također je predstavila predavača, člana HDKN-a izv. prof. dr. sc. Danijela Labaša s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji se posebno bavi medijskom pismenošću.

Započinjući predavanje, Labaš je na pitanje „zašto bi o medijima trebali govoriti od negative do kreative“, dao jasan odgovor „i mi smo vrlo često u napasti, posebno dok smo mlađi o medijima govoriti negativno. Dakle, u govoru o medijima se dovode sve priče do apsurda: ništa u svijetu medija ne valja, urednici su loši, novinari još slabiji, stvaraju samo probleme, donose senzacionalističke vijesti i sl. No, ako promišljamo u duhu dokumenata Katoličke Crkve sjetimo se Comunio et progresio, pastoralne instrukcije iz 1971. koja kaže da su mediji Božji dar. O tome na svojstven način govori i Inter mirifica, jedan od ključnih dokumenata. Riječ je u stvari o prvom dokumentu koji je potpisan na Drugom vatikanskom koncilu. On je ostao na tehničkim razinama, dok je Comunio et progresio pisan kasnije s ciljem da bi se progovorilo o pastoralnoj noti medija i kako se oni mogu iskoristiti u evangelizaciji sve do današnjih dana. Također, tu trebamo spomenuti i apostolsko pismo sv. Ivana Pavla II. „Il rapido sviluppo“ (2005.), koje govori o novim medijima, onome u čemu, u kulturnom ozračju živimo, mičemo se i jesmo“.

Pojašnjavajući nadalje što je to i kakve sve vrste medijsko-informacijske pismenosti imamo, posegnuo je za definicijom UNESCO-a koja govori o vrstama medijske pismenosti: televizijska, internetska, računalna, pismenost video-igara, digitalna, filmska, knjižnična, informacijska, reklamna.

Na pitanje „tko treba medijsku pismenost“, Labaš je kratko odgovorio: „svi“. Naime, „svi imamo pristup medijima i moramo znati dekodirati poruke. Kad govorimo da treba uvesti informatiku od prvog razreda osnovne škole, prešućujemo da bismo trebali uvesti i neku vrstu medijske pismenosti, kako bismo djeca, kad već imaju u rukama pametne telefone i računalo, dali alat da se i sami znaju zaštiti i da znaju spriječiti negativno iskustvo koje bi u medijima mogli doživjeti. Treba podučiti djecu, roditelje i nastavnike da znaju analizirati medije, a kad to znaju, onda ih naučiti kako vrednovati, što je u medijima dobro, a što ne, što bi trebalo promijeniti i učimo ih prepoznavati vrijedne vijesti . Da bi sve imalo smisla, treba djecu učiti da sami stvore medij“. Ukazao je i na činjenicu, da 80% obitelji u Hrvatskoj ima pristup medijima i internetu“. U tom je vidu predstavio rezultate istraživanja „Mediji i obitelj“ koje se provodi na Hrvatskim studijima od 2015. godine.

Stoga je za medijsku pismenost važnim naglasio kako osobne, tako i društvene kompetencije, te podsjetio na medijske etičke postulate:  obveza prenošenja istine, očuvanje objektivnosti, očuvanje nepristranosti, očuvanje poštenja u izvještavanju.

Predavač se osvrnuo i na manipuliranje medija, a posebno je upozorio na nasilje, koje nalazimo u raznim oblicima medija i to od crtanih filmova za najmlađe, preko glazbe, akcijskih filmova, napisa u tisku, raznih sadržaja na društvenim mrežama i dr. što sve na neki način može utjecati na ponašanje primatelja poruka.

U završnom dijelu predavanja, dr. Labaš je predstavio aktivnosti „Djece medija“, projekta u okviru kojeg se održavaju radionice za djecu, roditelje i nastavnike, provode istraživanja, pripremaju publikacije. Važnim je istaknuo, kako u tome sudjeluju vrijedni volonteri, mahom studenti Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskih studija pod vodstvom svojim profesora. Više o „Djeci medija“ dostupno je na mrežnim stranicama www.dkmk.hr i www.djecamedija.org

Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali i pedagoški djelatnici, ali i studenti Odjela za komunikologija Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, kojima je sudjelovanje na tribini bilo uključeno u nastavu, u vidu radionice.

Tribina u ožujku

Pozivamo vas na tribinu Hrvatskoga društva katoličkih novinara koja će se održati u četvrtak 23. ožujka u 18 sati u Napretkovom kulturnom centru, Bogovićeva 1/1, u Zagrebu.

Tema tribine je “Medijski odgoj: od negative do kreative”, a predavač je član HDKN-a izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Dr. sc. Labaš, koji se posebno bavi medijskom pismenošću, govorit će o mladima u medijima, nasilju i govoru mržnje u medijima i na društvenim mrežama, odnosno o tome “što kada u medijima nismo jedni drugima dar, nego prijetnja”.

Tribina u ožujku

Održan korizmeni susret katoličkih novinara

Nagovor s temom „Riječ Božja kao dar. Drugi kao dar” uz korizmenu poruku pape Franje održao duhovnik društva dr. fra Darko Tepert

Korizmeni susret u organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara održan je u subotu 4. ožujka u kapucinskom samostanu Sv. Leopolda Mandića u Zagrebu. Nagovor s temom „Riječ Božja kao dar. Drugi kao dar” uz korizmenu poruku pape Franje održao je duhovnik društva dr. fra Darko Tepert.

Članovima Društva pridružili su se i drugi novinari koju djeluju posebice u svjetovnim medijima, kao i provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Jure Šarčević.

Pozdravljajući okupljene, predsjednica Društva dr. Suzana Peran uputila je na važnost Papine poruke koja je i tema susreta te je istaknula kako je u tom duhu Društvo potaknulo članove na humanitarno djelovanje usmjereno prema Caritasu župe sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubravi.

U ime župnoga Caritasa riječ zahvale na potpori uputila je voditeljica Josipa Glasnović. Predstavljajući djelatnost, istaknula je kako se redovito pomaže 40 obitelji mjesečnim paketima, ogrjevom. Caritas tijekom godine organizira razne akcije, tako je u siječnju protekle godine održan dobrotvorni koncert, posebne akcije sakupljanja proizvoda za obiteljske pakete organiziraju se u došašću i korizmi u suradnji s Garden Mallom, u rujnu se sakuplja školski pribor, a organiziraju se i radionice. Istaknula je kako je to sve na volonterskoj osnovi.

Uvodeći u temu, dr. Tepert uputio je na zanimljivu podudarnost. Naime, Papa je korizmenu poruku potpisao na blagdan sv. Luke, a upravo se u Lukinu evanđelju u 16. poglavlju nalazi prispodoba o Lazaru i bogatašu o kojoj govori Papa u svojoj poruci. Podsjetio je i na prispodobe koje se nalaze u 15. poglavlju Lukina evanđelja. Osvrnuvši se na prispodobu o Lazaru i bogatašu, dr. Tepert je pojasnio da „u prispodobi upoznajemo ime siromaha jer on je taj koji je važan, bogataševa imena ne saznajemo”. Lazar, tumači Papa, na hebrejskome znači „Bog pomaže” i tu se pokazuje Bog koji je na strani siromaha.

Za bogataša, navodi Papa, „Lazar je nevidljiv, bogataš se gosti u svojoj palači i uopće ne primjećuje Lazara. Nema nikakve naznake da bi bogataš Lazara pogledao, da bi se pitao treba li nešto učiniti, on je za njega nevidljiv”. No, Lazar je jedno lice i kao takav je neprocjenjivo bogatstvo, „biće koje je Bog htio, koje je Bog stvorio”, rekao je dr. Tepert te nastavio: „to je ono što Papa želi istaknuti: druga osoba za nas je dar, i to je snažno naglašeno. Stoga, ‘Ispravan odnos s osobama sastoji se u tome da prepoznamo sa zahvalnošću njihovu vrijednost'”.

Upućujući na Papine riječi „siromah na bogataševim vratima nije neugodna smetnja”, pojasnio je kako to znači da „onaj drugi koji je možda i drugačiji, koji možda od nas nešto i zahtjeva nije smetnja, ‘već poziv na obraćenje i promjenu života’. Bogatašu je Lazar pred vratima bio poziv: dođi, primijeti me, promijeni se, a on ga nije primijetio”.

„Ta nas prispodoba ponajprije poziva da otvorimo vrata svoga srca drugome”, nastavio je Papinim riječima, te pojasnio: „to otvaranje vrata svoga srca drugome može počinjati od obitelji, bratstva u kojem živim, pa onda to bratstvo, ta obitelj otvara vrata svoga srca drugima i prepoznaje druge oko sebe. Iz toga proizlazi i poziv da se kao obitelj daruje za druge, što može imati veliku odgojnu ulogu prema djeci”. Dr. Tepert je podsjetio kako je otvaranje nešto o čemu Papa često govori od početka pontifikata: o Crkvi izlaska, Crkvi koja treba izaći iz sebe, jer je to „Crkva otvorenih vrata”.

Nastavljajući promišljati u duhu poruke i prispodobe, dr. Tepert je uputio i na dio koji govori o tome da gramzljivost bogataša čini ispraznim, a Lazar je pred njegovim vratima da mu pomogne, da ga izvuče iz te njegove ispraznosti, iz njegove zatvorenosti u sebe, jer je postao „talac vanjskog izgleda, tog najpovršnijeg i najprolaznijeg aspekta postojanja”.

To je prilika da pogledamo da smo često taoci onog izvanjskoga: kako će nas ljudi vidjeti, kakav ću biti u tuđim očima, a ne pitanjem kakav sam ja unutra i kakvi su moji odnosi, rekao je.

Govoreći o Riječi kao daru, pojasnio je kako se u spomenutoj prispodobi spominjanjem Mojsija i proroka ne misli na osobe, već na knjige, Sveto pismo. To je potkrijepio Papinim riječima „na vidjelo izlazi pravi bogatašev problem: korijen njegovih zala je u tome što nije slušao Božju riječ. To ga je dovelo do toga da nije više ljubio Boga, te dakle da je prezreo bližnjega”.

Ne sluša Božju riječ, prestaje ljubiti Boga, prestaje služiti bližnjeg to je slijed na koji upozorava Papa, pojasnio je dr. Tepert te podsjetio kako Papa o slušanju Božje Riječi govori i u Apostolskom pismu na zatvaranju Godine milosrđa. Stoga je zaključio kako Božja Riječ „nije samo za mene, jer ako slušam Božju riječ ja se mijenjam, moja promjena tada proizvodi promjenu u drugima. Dakle, zadatak svakome je, da najprije u svome životu uprisutni Božju Riječ tako da će ju čitati, razmatrati, slušati, mijenjati svoj život i na taj način poticati ljude oko sebe da gledajući moj život pa dolazeći do Božje Riječi dođu do Boga”.

Na kraju susreta dr. Peran najavila je tribinu Društva koja će se s temom o nasilju u medijima, posebice virtualnom prostoru održati 23. ožujka u Napretkovom kulturnom centru, a predavač će biti član društva dr. Danijel Labaš.

Izvor: IKA-Zagreb

Korizmeni susret katoličkih novinara

Tema susreta
“RIJEČ BOŽJA KAO DAR. DRUGI KAO DAR“
voditelj fra Darko Tepert, OFM

subota, 4. ožujka u 10 sati
Kapucinski samostan, Ulica sv. Leopolda Bogdana Mandića 41
Zagreb-Dubrava

Ovo će ujedno biti i korizmena akcija HDKN-a. Stoga se pozivaju članovi da prema svojim mogućnostima donesu prilog za župni Caritas. Dar ne mora biti velik, ali neka bude od srca.
Dakle, može i kilogram šećera ili brašna, ulje i sl, što će volonteri Caritasa dodati u obiteljske pakete.

Srdačno vas očekujemo i zahvaljujemo na potpori!

Vaš HDKN

20. rođendan Radio Marije

Dragi p. Fridl, dragi djelatnici i suradnici Radio Marije!

U ime Hrvatskoga društva katoličkih novinara, Informativne katoličke agencije i u svoje osobno ime čestitam vam 20. rođendan Radio Marije. Ovom prigodom zahvaljujemo Gospodinu i svima vama koji već dva desetljeća unosite Radosnu vijest u domove i obitelji svojih slušatelja, šireći nadu, povjerenje ali i vidike. Posebno je vrijedna i važna otvorenost vodstva Radio Marije za suradnju.
Neka Gospodin blagoslovi i ojača vaš medijski rad kako bi kršćanski glas u javnosti bio glasniji i jasniji na korist i rast Crkve i društva.

Srdačno vas sve u Gospodinu pozdravljam

Dr. sc. Suzana Vrhovski Peran,
Predsjednica Hrvatskoga društva katoličkih novinara
Glavna urednica IKA-e

 

Nastavljajući koristiti ovu stranicu, prihvaćate uporabu kolačića. * By continuing to use the site, you agree to the use of cookies. Više o tome * More information

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close