Tribina “Crkva s licem Evanđelja – sveti Franjo kao izazov našem vremenu”

U petak, 13. studenoga 2026. u franjevačkom samostanu na Kaptolu održana je tribina “Crkva s licem Evanđelja – sveti Franjo kao izazov našem vremenu”. Ovim su organizatori Provincijalat Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i Hrvatsko društvo katoličkih novinara željeli dati još jedan doprinos obilježavanja 800. obljetnice smrti sv. Franje. K tomu potrebno je naglasiti i još jednu znakovitost vezano za mjesto i vrijeme tribine. Naime, tribina je održana na uočnicu 12. obljetnice smrti fra Mirka Mataušića koji je djelovao u kaptolskom samostanu za koji su vezani i počeci HDKN-a kojeg je fra Mirko utemeljio 1991. godine.

Okupljenima je riječ dobrodošlice izrekao gvardijan samostana fra Tomislav Faletar koji je naglasio, kako su franjevci čuvari starih vrednota i vrijednosti i dragocjenosti, te tako temelje bogatstva i mudrosti od prije nastoje odgovoriti  izazovima našeg vremena. U tom vidu je i održavanje ove tribine i kao znak otvaranja novoobnovljenog samostana.

fra Tomislav Faletar

Suzana Peran, predsjednica Hrvatskog društva katoličkih novinara pozdravljajući, ujedno i kao jedna od prvih suradnica fra Mirka Mataušićem kratko podsjetila na njegov rad, s posebnim naglaskom na područje komunikologije. U tom je vidu podsjetila, kako je fra Mirko  po povratku sa studija u Njemačkoj i Austriji bio prvi doktor komunikacijskih znanosti u Hrvatskoj  80-tih godina prošloga stoljeća. Kako je često isticao, ono što je naučio u Europi nastojao je prenijeti novim generacijama tako stvarajući prostor za javno djelovanje katoličkih medija. Naglasila je, kako je okupljao katoličke novinare kroz duhovne obnove, ali i profesionalno kroz različite radionice. U vrijeme Domovinskog rata inicirao je Kršćansku informativnu službu kako bi informacije došle do drugih kršćanskih agencija i medija u svijetu. Potom je nastala IKA, a bio je i pokretač HKR-a. Peran je istaknula, kako se zalagao i za obrazovanje mladih, pa je pokrenuo stipendije za mlade katoličke novinare, te poticao njihovo uključenje u redakcije katoličkih medija. Prema riječima Suzane Peran, fra Mataušić je djelovao i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a na Hrvatskim studijima je utemeljio prvi studij komunikologije u Hrvatskoj. Njegovao je franjevačke vrijednosti što se osobito očitovalo u otvorenosti prema ljudima. Na kraju je istaknula, kako je o fra Mirku dosta napisano, no valja i dalje istraživati njegov rad.

Suzana Peran na Tribini o sv. Franji

Katica Knezović moderatorica večeri je podsjetila kako je fra Mirko uz aktivno djelovanje na području informiranja obavljao i važne službe u svojoj provinciji. Posebno je naglasila vrijeme Domovinskog rata, kada je bio provincijalni ministar. Uz njegovu povezanost s osnivanjem HKR-a, Knezović je rekla, kako je  akt o osnivanju potpisan 27. prosinca 1996. godine, pa je i to važna obljetnica. Kako je i sama bila u prvoj skupini novinara koja se pojavila u eteru, prisjetila se i početaka dolaska u prostor tek napuštene vojne bolnice na Šalati, gdje je do preseljenja na Ksaver djelovao HKR. Naglasila je i kako je fra Mirko bio korektiv koji je poticao, a ne ubijao. To se osobito očitovalo u prihvaćanju raznih inicijativa mladih. Zao je usmjeriti u pravom smjeru i da se ostvari.

Katica Knezović, moderatorica

Središnji dio večeri bilo je izlaganje fra Ivice Jagodića, aktualnog provincijalnog ministra i novoizabranog predsjednika Hrvatske redovničke konferencije.

Polazeći od pitanja “Kakvo lice Crkve ljudi danas susreću?”, o. Jagodić istaknuo je da iskustvo Crkve za mnoge započinje konkretnim susretom sa svećenikom, redovnikom ili drugim njezinim predstavnikom. Način na koji su ljudi primljeni, saslušani i prihvaćeni oblikuje njihovo povjerenje u Crkvu. Zato se njezina vjerodostojnost očituje u povezanosti onoga što vjeruje, govori i živi. Kao primjer istinske obnove istaknut je sveti Franjo Asiški, čije je obraćenje započelo susretom s gubavcem, čovjekom odbačenim na rub društva. Taj je susret promijenio Franjin pogled na čovjeka i otvorio put njegovu novom životu. “Franjino obraćenje započinje promjenom pogleda, a sazrijeva u promjeni odnosa”, istaknuo je fra Ivica.

Fra Ivica Jagodić, izlagač na Tribini o sv. Franji

Franjina duhovnost bratstva poziva na milosrđe, ali i na istinu i pravednost. Osobito u slučajevima povrijeđenoga povjerenja, nepravde ili zlouporabe odgovornosti, Crkva je pozvana slušati povrijeđene, štititi ranjive i pravedno postupati. “Ljubav prema Crkvi uključuje i odgovornost za njezinu istinitost”, naglasio je.

Poseban dio izlaganja fra Ivica Jagodić posvetio je odgovornosti za javnu riječ i ulozi katoličkih novinara. Pritom je istaknuo važnu razliku između slike i lica Crkve. Njezina se slika oblikuje u javnosti, putem medijskih izvještaja, izjava i društvenih mreža, dok se njezino stvarno lice očituje u svakodnevnom životu, odnosima, odlukama i služenju.

“Slika Crkve u javnosti pronalazi svoju vjerodostojnost u stvarnome licu Crkve”, istaknuo je, postavljajući pritom izazovno pitanje: “Što se događa kada javna slika Crkve postane ljepša od njezina stvarnoga života?” Naglasio je da odgovorno novinarstvo zahtijeva provjeravanje činjenica, razumijevanje konteksta, poštovanje ljudskoga dostojanstva i posebnu osjetljivost prema ranjivim osobama. No uloga katoličkih novinara nije samo prenošenje crkvenih vijesti i predstavljanje njezina djelovanja. “Odgovorno novinarstvo može pomagati Crkvi da jasnije vidi samu sebe” posvijestio je, te dodao “profesionalno postavljeno pitanje može biti doprinos zajedništvu. Provjerena informacija može postati čin služenja istini. A dobronamjerna i argumentirana kritika može otvoriti prostor potrebnoj promjeni.”

Fra Ivica posebno je naglasio da ljubav prema Crkvi uključuje i hrabrost da se o njezinu životu govori istinito. Jednako tako, odgovornost za vjerodostojnu komunikaciju ne pripada samo novinarima nego i crkvenim poglavarima, koji trebaju biti otvoreni prema pitanjima, pravodobno iznositi provjerene činjenice i biti spremni objašnjavati svoje odluke.

Govoreći iz iskustva provincijalnoga ministra, priznao je da i sam uči kako odgovorno govoriti o osjetljivim pitanjima, prihvaćati dobronamjerna upozorenja i objašnjavati odluke koje možda neće naići na razumijevanje. “Upravo zato u odgovornome novinarstvu prepoznajem dragocjenoga sugovornika Crkve”, istaknuo je, dodajući da novinarstvo može potaknuti crkvene poglavare na ozbiljnije promišljanje o vlastitom djelovanju i načinu komunikacije.

U izlaganju je posebno mjesto pripalo fra Mirku Mataušiću. O. Jagodić je citirao njegovu misao iz rada Vječno i prolazno u kršćanskom medijskom naviještanju: “Važne su osobe koje se njima služe. One stvaraju kvalitetu komunikacije.”

Sudionici na Tribini o sv. Franji

Upravo se u tome prepoznaje povezanost Franjine duhovnosti i fra Mirkova razumijevanja medija. Dok sveti Franjo poziva na gledanje čovjeka očima Evanđelja, fra Mirko podsjeća da kvaliteta komunikacije ovisi o savjesti, stručnosti i odgovornosti onih koji je ostvaruju. Njegova baština ostaje poticaj novim naraštajima katoličkih novinara, osobito u vremenu ubrzanoga širenja informacija, površnih prosudbi i društvenih podjela.

Zaključujući izlaganje, provincijal Jagodić podsjetio je da obnova Crkve započinje osobnim obraćenjem, odgovornošću za bližnje i vjerodostojnošću izgovorene riječi. “Lice Crkve koje će ljudi sutra susresti oblikujemo već danas”, poručio je, zaključivši: “Jer najljepše lice Crkve jest ono na kojemu čovjek može prepoznati lice Isusa Krista.”

Tekst i foto: Marija Belošević

vinjeta

Tribina u Godini sv. Franje

Poštovane kolegice i kolege,

srdačno Vas pozivamo na tribinu u jubilarnoj Godini sv. Franje koja će biti posvećena aktualnosti franjevačke poruke u životu Crkve i suvremenoga društva s posebnom pozornošću na vidljivost franjevačkih vrijednosti u medijima.

Tribina „Crkva s licem Evanđelja – Franjin izazov našem vremenu“, koju priređujemo zajedno s Provincijalatom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, održat će se u petak 13. studenoga 2026. godine s početkom u 19 sati u Franjevačkom samostanu sv. Franje Asiškoga, Kaptol 9 u Zagrebu. 

Predavač je fra Ivica Jagodić, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

U sklopu tribine spomenut ćemo se i obljetnice smrti utemeljitelja Hrvatskoga društva katoličkih novinara dr. sc. fra Mirka Mataušića.

Zbog organizacijskih razloga, ljubazno molimo da potvrdite svoj dolazak do petka, 13. studenoga u 12 sati.

Srdačno Vas pozdravljamo i očekujemo,

dr. sc. Suzana Peran,
Predsjednica HDKN-a

Marija Belošević,
Tajnica HDKN-a

Tribina u Godini sv. Franje
vinjeta

Nagrađeni od 2002. do danas

Nagrade za životno djelo HDKN-a:

2002. don Živko Kustić
2003. fra Mirko Mataušić, OFM
2004. Aldo Sinković
2005. fra Marijan Karaula, OFM
2006. vlč. Mario Tolj
2007. fra Ljudevit Maračić, OFMConv.
2008. Albert Turčinović
2013. fra Petar Bezina, OFM
2015. Tomislav Vuković
2016. Vlado Čutura
2017. fra Gabrijel Mioč, OFM
2018. fra Bono Zvonimir Šagi, OFMCap.
2019. mons. Ivan Miklenić
2020. don Anton Šuljić
2021. Neno Kužina
2022. p. Tonči Trstenjak, DI
2023. dr. sc. fra Karoly Harmath, OFM
2024. fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, OFM
2025. Dragutin Siladi

2026. Zdenka Čorkalo


Godišnje nagrade:

2002. Neno Kužina
2003. Vojmil Žic
2004. Mirjana Grce
2005. Mihael Sokol
2006. don Anton Šuljić
2007. Ivan Ugrin
2008. don Anđelko Kaćunko
2013. Branimir Stanić, Emisija radio MIR
2015. Tanja Popec
2016. Jadran Bašić
2017. Augustin Bašić, Ksenija Abramović
2018. Marin Miletić
2019. Marija Belošević
2020. Ines Grbić
2021. fra Ivan Bradarić, OFMConv.
2022. Blaženka Jančić, Gordana Krizman
2023. fra Miljenko Stojić, OFM
2024. Anđela Jeličić Krajcar
2025. Brane Vrbić

2026. Ana Dagelić

Dodijeljene nagrade i priznanja HDKN-a

U povodu 60. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, Hrvatsko društvo katolički novinara (HDKN) uručilo je u ponedjeljak 18. svibnja 2026. u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u Zagrebu nagrade i priznanja. Nagrade i priznanja dobitnicima je uručio predsjednik Odbora za medije HBK zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski.

Obraćajući se okupljenima, predsjednica Društva dr. sc. Suzana Peran je naglasila, kako se ovim daje priznanje onima koji su dali prinos u obavještavanju o vjerskim temama i i širenju evanđeoskih vrijednosti u medijima. „Kada se osvrnemo, vidjet ćete doista je puno onih koji imaju obljetnice od 75 pa na niže obljetnice izlaženja ili objavljivanja u vjerskim medijima.“

„Govorilo se imaju li zapravo vjerski medij s obzirom da se šire različiti kanali informiranja budućnosti, gdje im je budućnost, na koji način će katolički medij, katolički novinari, vjerski novinari moći funkcionirati i djelovati u sadašnjem svijetu koji je obilježen. Vidjet ćemo da je jako puno onih koji su izdržali sve te godine u katoličkim medijima, uređujući ih, stvarajući ih, izdajući ih… Svima njima, zapravo, želimo odati priznanje i pokazati da još uvijek možemo naći mjesto u cijeloj ovoj našoj, različitim digitalnim medijima, obilježenog stvarnosti. Svima zahvaljujem kao predsjednica Društva i sve potičem na dalji angažman unutar Crkve i društva, a na području medija i naravno na veću suradnju“. Na kraju je Peran podsjetila na suradnju HDKN-a i katoličkih medija, ali i na specifičnost Društva. Naime, ono okuplja članove ne samo iz Republike Hrvatske, nego iz cijelog hrvatskoga govornog područja, dakle i iz Bosne i Hercegovine, iz Vojvodine, kao i članove koji žive i djeluju u drugim zemljama, od sjeverne i južne Amerike do Australije i Afrike.

Predsjednik Odbora za medije HBK pomoćni biskup Mijo Gorski izrazio je radost što se nastavlja tradicija, te se o Svjetskom danu sredstava društvenih komunikacija dodjeljuju nagrade i priznanja.

„Jako je važno, a mi to u Crkvi često puta zaboravljamo priznati nečiji rad, nečiji napor u koji je sigurno puno toga uloženo i zato se radujem i ovom susretu“ rekao je biskup. Nadalje se osvrnuo na ovogodišnju Papinu poruku. „Iako su mnoge pape kroz 60 godina pisali poruke za Svjetski dan društvenih priopćavanja, čini mi se da je ova nekako tako dobro sročena, da možemo u njoj pronaći bitne elemente i našeg budućeg rada i nastojanja. Ono što je lijepo je da Papa ne odbacuje umjetnu inteligenciju, nego zapravo želi reći ili nas usmjeriti na koji način to prekrasno sredstvo koje daje bez sumnje ogromne mogućnosti vama novinarima, kako to sredstvo upotrijebiti za dobro čovjeka, ne na njegovu štetu. Tu vidimo da papa pogađa, rekao bih, samu srž, a to je pitanje ljudskosti. Hoćemo li nakon svih mogućih tehnoloških napredaka i uređaja koji nam stoje na raspolaganju uspjeti sačuvati svoju ljudskost? Zato on govori o licu i o glasu, nešto što definitivno obilježava osobu, bez čega uopće ne možemo razmišljati o nekom susretu“ rekao je biskup Gorski, te naglasio „susrećemo lice, susrećemo glas. Sačuvati tu ljudskost, biće, čini mi se, sve je teže, zato što je već duže vrijeme odvija jedan proces u kojem se, reći ću jednu riječ, raščovječuje čovjek. Ne zato što bi to netko htio, nego zato što je proces takav da sam od sebe udaljuje čovjeka od čovjeka. Koliko god su nam sredstva komunikacije danas silno prisutna, toliko mi zapravo vidimo da imamo neke informacije, ali da imamo malo komunikacije, malo susreta ljudi, jer je to jedino važno što čovjeka može dići i to je za našu vjeru presudno“. U tom kontekstu je ukazao na činjenicu, da mladi danas praktički preko društvenih mreža primaju sve informacije, dogovaraju se. No, „ipak susret licem u lice, živi glas je nešto što uvijek ostaje. Zato mi je drago da i vi katolički novinari to prepoznajete, da ustrajete na tom naporu i u tom smjeru kako biste, šireći evanđeosku riječ i evanđeoske vrjednote, zapravo čuvali čovjeka. A to je danas jedno od najvažnijih pitanja i načina širenja evanđelja – čuvati dostojanstvo čovjeka“.

Govoreći pak o umjetnoj inteligenciji, biskup Gorski je upozorio kako ona „može učiniti, može staviti vaše lice tamo gdje nikad niste bili ili vam vašu riječ formirati tako kako ju niste nikad izgovorili. Poslije može netko utvrditi da to nije istina, ali kad jedan otiđe u javnost tko god čuje vaše ime ili vas susretne, prvo će doći ta negativna slika. Možemo se ispričati, ali ožiljke ne možemo izbrisati. I zato je neizmjerno važno upravo to, sačuvati ljude od ožiljaka. Kako ćemo to postići? Ja nisam u tome stručnjak, ali vidim da je papa pogodio baš ono što treba i da nam je rekao da moramo čuvati jedne i druge.“ U tom je kontekstu upozorio, kako mi u Hrvatskoj ne znamo čuvati dobar glas, a to je potrebno i kod onoga koji je pogriješio. „Čuvati dobar glas je načelo Crkve, načelo morala. Zato sam vam zahvalan što radite na tom tako velikom poslu koji nije lagan“, jer, nastavio je biskup, „mislim da je sada jedno od najvažnijih pitanja pokušati odgovoriti na Pilatovo pitanje ‘što je istina danas’. Kako doći do istine? Kako je prezentirati? Znamo da nam je apostol Pavao napisao prekrasnu rečenicu: ‘Istinovati u ljubavi’. Istina može biti i razorna ako se kaže zlonamjerno, a i to je moguće“.

„Zato dok vam zahvaljujem, nadam se i želim da u svim vašim poslovima koliko god su vam teški i koliko god ste bombardirani s jedne i druge strane i sa strane čitatelja i svojih vlasnika, da ustrajete, jer niste samo u svoje ime. Niste samo za novac. Katolički ste novinari, tu ste u ime Isusa Krista koji je Istina“, riječi su ohrabrenja koje je na kraju uputio biskup Gorski.


Nagrada za životno djelo dodijeljena je Zdenki Čorkalo iz Splita za dugogodišnje ustrajno svjedočenje kršćanskih vrednota i širenje Radosne vijesti u medijskome i književnom djelovanju. Godišnja nagrada za profesionalizam, promicanje istine u medijima te poseban doprinos u praćenju izbora novoga pape dodijeljena je Ani Dagelić iz Zagreba. Nagrada za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem pripala je stranici fra3.net koju uređuju bogoslovi Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Marijina na studiju u Zagrebu.

Posebna priznanja primili su biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Marijina fra Jozo Grbeš iz Mostara za medijski iskorak pokretanjem podcast emisije „Otvorena knjiga“ na Radio MIR Međugorje. Ariani Anić iz Vatikana dodijeljeno je priznanje za predano medijsko služenje i promicanje glasa Crkve putem Vatikanskog radija/Vatican News na hrvatskom jeziku. Antunu Toniju Brajkoviću priznanje je dodijeljeno za dugogodišnje medijsko djelovanje kršćanskog nadahnuća i 30 godina uređivanja i vođenja vjerske emisije “Radosna vijest” na Radiju Centar Poreč, a Brankici Lukačević iz Slavonskog Broda za doprinos medijskom djelovanju i promicanju glasa Crkve.

Priznanje o godišnjicama dobili su: Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika „MATICA“ (Zagreb) za 75 godina izlaženja i promicanje vjerskih tema u hrvatskome iseljeništvu, „Mali koncil – MAK“ (Zagreb) za 60 godina izlaženja, hrvatski katolički mjesečnik, „Naša ognjišta“ (Tomislavgrad) za 55 godina izlaženja, Hrvatski katolički zbor „MI“ (Zagreb) za  50 godina širenja Radosne vijesti putem javnih glasila, vjersko informativno-kulturni list „Ladonja“ (Pazin) za 45 godina izlaženja, List „SLIVNO“ Župe Presvetog Trojstva (Slivno) za 40 godina izlaženja, Katolička tiskovna agencija BK BiH (Sarajevo) za 30 godina postojanja, vjerska emisija „Radosna vijest“ na Radiju „Centar“ (Poreč) za 30 godina emitiranja, stranice susreta sa zajednicom Cenacolo „Uskrsnuće“ (Vrbovec) za 25 godina izlaženja, emisija „Agape“ na Radiju MIR (Međugorje) za 25 godina emitiranja, mjesečno glasilo „Glasnik mira“ (Međugorje) za 20 godina izlaženja, glasilo Svetišta bl. Marija Propetog Isusa Petković „Tebi Majko“ (Blato) za 20 godina izlaženja, časopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota „Lađa“ (Zagreb) za 20 godina izlaženja, Ured za pastoral medija Varaždinske biskupije (Varaždin) za 20 godina postojanja te Laudato TV (Zagreb) za 10 godina postojanja.

Program su glazbeno animirali bogoslovi Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Marijina na studiju u Zagrebu, a moderirala ga je Gordana Krizman.

Tekst i foto: Marija Belošević

vinjeta

Čestitka HRT-u

Poštovane kolegice i kolege,
od srca Vam čestitamo veliki i vrijedni jubilej stote obljetnice Hrvatske radiotelevizije.

Kao javni servis HRT ima važnu ulogu u razvoju demokracije, ali i u promicanju kvalitetnoga i odgovornoga novinarstva.

Posebno, kao Hrvatsko društvo katoličkih novinara, smatramo važnim i vrijednim kvalitetno dugogodišnje djelovanje religijskih novinara i uredništva na Hrvatskome radiju i Hrvatskoj televiziji.

Želimo Vam još mnogo uspješnih godina i kvalitetnoga programa.

Srdačno,
dr. sc. Suzana Peran, predsjednica HDKN-a
Marija Belošević, tajnica HDKN-a

vinjeta

 katolički novinari – hdkn.hr