Arhiva kategorije: Naši članovi

Dodijeljene nagrade i priznanja HDKN-a

Nagradu za životno djelo dobio je fra Gabrijel Mioč, a godišnje nagrade Augustin Bašić i Ksenija Abramović

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u četvrtak 1. lipnja proslavu 51. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija u „Plavoj dvorani” Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu.

Nagrađeni 2017.

Nakon uvodne molitve koju je predvodio duhovnik Društva dr. fra Darko Tepert, OFM, pozdravnu riječ je uputila predsjednica dr. Suzana Peran, te je naglasila kako se i samim mjestom održavanja te svečanosti želi „ne samo ukazati na dobru suradnju s ustanovama Zagrebačke nadbiskupije, nego i potaknuti susret novinara i urednika s izvorima na izvorima vijesti”. Poseban pozdrav uputila je ovogodišnjim dobitnicima nagrada i priznanja koji „svjedoče živost, bogatstvo i kvalitetu našega, ponajprije crkvenoga, novinarstva”. Dodala je da priznanja uredništvima idu od župnih do nadnacionalnih glasila, a kreću se od Vatikana do Međugorja, od Zagreba do Krka, od Požege do Kune na jugu Hrvatske pa sve do Sarajeva. Posebno je pozdravila dobitnika nagrade za životno djelo fra Gabrijela Mioča. To je novinar, urednik, nakladnik, član Vijeća za medije BK BiH, član društva od samoga početka koji redovito sudjeluje i podupire sve aktivnosti Društva, istaknula je predsjednica. Godišnje nagrade ove godine su u znaku televizijskoga novinarstva. Dobitnik godišnje nagrade Augustin Bašić sudjelovao je u radu Društva, a kao novinar na HTV-u djeluje u Religijskom programu koji je stvarao od početka zajedno s o. Tončijem Trstenjakom i drugim kolegama. U svome novinarskom izvještavanju posebno je otvoren ekumenskim i dijaloškim temama, susretu – o čemu se govori i u ovogodišnjoj Papinoj poruci za Svjetski dan društvenog priopćavanja. Dobitnica godišnje nagrade HDKN-a je i Ksenija Abramović za projekt Obiteljske televizije Laudato TV. Ta je televizija obogatila hrvatsku medijsku scenu sadržajima evanđeoskih poruka i dala mogućnost mnogim mladim ljudima da se prokušaju u novinarskom poslu, rekla je Peran u pozdravu i istaknula da je ove godine ponovno dodijeljena nagrada za mlade novinare. Time smo željeli ne samo vrednovati one koji već djeluju u medijima, nego i poticati mlade da se uključe te otvoriti put mladima u novinarstvo, posebice katoličko. Svjesni važnosti novih medija ove godine prvi puta dodjeljujemo nagradu za crkvenu mrežnu stranicu. Dobitnik je stranica Međubiskupijskoga sjemeništa na Šalati koja uspješno koristi mrežnu tehnologiju za informaciju i formaciju. U nizu priznanja koje dodjeljujemo katoličkim uredništvima za obljetnice izlaženja, odnosno emitiranja je i mozaična emisija ‘Dobro jutro, Hrvatska’ HTV-a. kao posebnu vrijednost te emisije koja se emitira već 25 godina prepoznali smo njezinu otvorenost prema dobrim pričama o malim ljudima koji imaju velike ideje i izvrsne projekte. Prepoznali smo otvorenost i kvalitetno izvještavanje o brojnim vjerskim, karitativnim i duhovnim projektima i sadržajima. Svi naši dobitnici nagrada i priznanja djelovali su u medijima i djeluju u duhu crkvenih dokumenata i u duhu ovogodišnje Papine poruke, potičući dijalog i susret, usredotočujući se na dobre priče, utirući put napretku hrvatskog novinarstva i hrvatskog društva, rekla je predsjednica HDKN-a u pozdravu. Na kraju je dr. Peran izrazila želju HDKN-a da bude mjesto suradnje i profesionalnosti, ali i rasta i kolegijalnosti. Stoga je sve okupljene, kako članove Društva, tako i one koji još nisu, a surađuju s medijima i mediji ih zanimaju, pozvala na suradnju.

Ovogodišnju Papinu poruku za 51. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija naslovljenu „Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu” predstavio je pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije mr. vlč. Borna Puškarić. Uvodno je naglasio da ukoliko netko očekuje da mu Sveti Otac donosi upute kako će napraviti dobru vijest i kako će se koristiti modernim tehnologijama onda će biti razočaran, jer očekuje nešto što nije ni cilj, ni nakana ovakve poruke. „Ona je tu kako bi dala okvir za razumijevanje onoga što papa Franjo tumači, što Crkva uči na području medija. Prije svega ova poruka želi ‘potaknuti na konstruktivnu komunikaciju koja odbacuje predrasude prema drugima, jača kulturu susreta zahvaljujući kojoj možemo naučiti gledati na stvarnost koja nas okružuje s realizmom i povjerenjem'”, istaknuo je vlč. Puškarić, dodajući da Papa promišlja o činima koji sprečavaju takvu komunikaciju i susret. To su ponajprije loše vijesti jer „stvaraju i održavaju začarani krug zla, tjeskobe, straha i produžuju čovjekovu potrebu da se zaustavlja na onome što je loše”. Nakon što Papa uočava i definira ovu poteškoću, on upućuje poziv da se treba nadvladati osjećaj nezadovoljstva, rezignacije te naglašava kako treba krenuti u izgradnju konstruktivne komunikacije, a to se može dobrim vijestima. No, ne samo da nije lako naći i načiniti dobre vijesti, nego ih nije lako ni komunicirati, a još više ih nije lako prenijeti drugoj osobi jer ljudi imaju prepreke u primanju te dobre vijesti. Stoga Sveti Otac ističe da kako bi se došlo do toga da možemo primati dobre vijesti, treba podržavati novi način tumačenja stvarnosti koja nas okružuje. Stoga, Papa koristi sliku naočala s kojom treba gledati stvarnost koja nas okružuje u životu, rekao je Puškarić, dodavši da Papa svjedoči da nam u tomu mogu pomoći „naočale evanđelje” kroz koje mi ulazeći u evanđeosku poruku otvaramo se jednom drugačijem načinu promatranja stvarnosti koja nas okružuje. Dakle nismo više toliko usmjereni onome što je loše, onome što ne izgrađuje, nego onome što izgrađuje. Papa potiče da se naglasak stavi na dobre vijesti, a još više na ono što će osposobiti za stvaranje i primanje dobrih vijesti, a to je otvaranje evanđeoskoj poruci koja mijenja mentalitet kod osobe koja komunicira, i kod osobe koja prima sadržaj komunikacije. Naglasak je na dostojnim vjerodostojnim svjedocima koji mogu komunicirati, a to je prisutno u evanđelju, jer se dobra vijest uspije komunicirati onda kada ta osoba govori i čini, svjedoči. da Sveti Otac potiče da se u prenošenju dobrih vijesti koristimo više slikama, nego govorom. No, prema riječima vlč. Puškarića, to je „nešto što ne treba čuditi, jer je ovo definitivno pontifikat slike, a ne toliko riječi”.

U završnom dijelu svečanosti nagrade i priznanja uručili su predsjednica dr. Suzana Peran i potpredsjednik Neno Kužina. Nagrada za životno djelo dodijeljena je fra Gabrijelu Mioču za dugogodišnji kvalitetni novinarski, urednički i izdavački rad u širenju Radosne vijesti putem medija. Ove godine dodijeljene su dvije ravnopravne godišnje nagrade i Augustinu Bašiću, novinaru HTV-a za novinarsko i uredničko djelovanje, te širenje duha zajedništva i dijaloga među religijama, te Kseniji Abramović za projekt Obiteljske televizije Laudato TV. Sponzor nagrada bila je izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost.

Dobitnica posebne nagrade za mlade novinare je Kristina Kasumović za rad „Sveti vratar”. Prateći širenje Radosne vijesti putem novih komunikacijskih putova, HDKN je odlučio ove godine prvi puta dodijeliti nagradu za mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem. Nagrada je dodijeljena Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu za mrežnu stranicu www.sjemeniste.hr.

Kako prenosi IKA, u toj prigodi dodijeljena su i priznanja katoličkim glasilima, te emisijama o obljetnicima izlaženja, odnosno emitiranja.

Za 70 godina emitiranja priznanje je dodijeljeno Hrvatskom programu Radio Vatikana. Za 50 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno vjesniku svetišta Majke Božje Trsatske „Marijin Trsat” i župnom listu župe sv. Mihovila-Zagreb „Duh Zajedništva”. Misijski list „Radosna vijest” dobitnik je priznanja za 45 godina izlaženja. Za 25 godina emitiranja priznanje je dodijeljeno Emisiji HTV-a „Mir i dobro”, a za 25 godina emitiranja i kvalitetno praćenje tema iz vjerskoga života Emisiji HTV-a „Dobro jutro, Hrvatska”.

Za 20 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno listu za vjerski, kulturni i društveni život „Kvarnerski vez” i glasilu župe Uznesenja Marijina-Kuna „Zvona Delorite”.

Radio postajama „Radio Marija”, „Hrvatski katolički radio” i „Radio MIR Međugorje” priznanja su dodijeljena za 20 godina emitiranja.

„Katolički tjednik” dobitnik je priznanja za 15 godina, a glasilo Požeške biskupije „Zajedništvo” za 10 godina izlaženja.

U glazbenom dijelu sudjelovale su kandidatice i postulantice Družbe kćeri Božje ljubavi predvođene odgojiteljicom s. Teom Barnjak uz glazbenu pratnju dr. Mirjane s. Cecilije Horvat, a program je vodila članica HDKN-a Ivana Šimunić.

Održana tribina “Medijski odgoj: od negative do kreative”

Tribina s temom „Medijski odgoj: od negative do kreative“ u organizaciji Hrvatskog društva katoličkih novinara održana je u četvrtak 23. ožujka u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu.

Mediji Labaš

Uvodeći u tribinu, predsjednica HDKN-a dr. sc. Suzana Peran je naglasila kako je tribina na tragu crkvenih dokumenata, kako bi posvijestili svoju odgovornost za medijske sadržaje. Također je predstavila predavača, člana HDKN-a izv. prof. dr. sc. Danijela Labaša s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji se posebno bavi medijskom pismenošću.

Započinjući predavanje, Labaš je na pitanje „zašto bi o medijima trebali govoriti od negative do kreative“, dao jasan odgovor „i mi smo vrlo često u napasti, posebno dok smo mlađi o medijima govoriti negativno. Dakle, u govoru o medijima se dovode sve priče do apsurda: ništa u svijetu medija ne valja, urednici su loši, novinari još slabiji, stvaraju samo probleme, donose senzacionalističke vijesti i sl. No, ako promišljamo u duhu dokumenata Katoličke Crkve sjetimo se Comunio et progresio, pastoralne instrukcije iz 1971. koja kaže da su mediji Božji dar. O tome na svojstven način govori i Inter mirifica, jedan od ključnih dokumenata. Riječ je u stvari o prvom dokumentu koji je potpisan na Drugom vatikanskom koncilu. On je ostao na tehničkim razinama, dok je Comunio et progresio pisan kasnije s ciljem da bi se progovorilo o pastoralnoj noti medija i kako se oni mogu iskoristiti u evangelizaciji sve do današnjih dana. Također, tu trebamo spomenuti i apostolsko pismo sv. Ivana Pavla II. „Il rapido sviluppo“ (2005.), koje govori o novim medijima, onome u čemu, u kulturnom ozračju živimo, mičemo se i jesmo“.

Pojašnjavajući nadalje što je to i kakve sve vrste medijsko-informacijske pismenosti imamo, posegnuo je za definicijom UNESCO-a koja govori o vrstama medijske pismenosti: televizijska, internetska, računalna, pismenost video-igara, digitalna, filmska, knjižnična, informacijska, reklamna.

Na pitanje „tko treba medijsku pismenost“, Labaš je kratko odgovorio: „svi“. Naime, „svi imamo pristup medijima i moramo znati dekodirati poruke. Kad govorimo da treba uvesti informatiku od prvog razreda osnovne škole, prešućujemo da bismo trebali uvesti i neku vrstu medijske pismenosti, kako bismo djeca, kad već imaju u rukama pametne telefone i računalo, dali alat da se i sami znaju zaštiti i da znaju spriječiti negativno iskustvo koje bi u medijima mogli doživjeti. Treba podučiti djecu, roditelje i nastavnike da znaju analizirati medije, a kad to znaju, onda ih naučiti kako vrednovati, što je u medijima dobro, a što ne, što bi trebalo promijeniti i učimo ih prepoznavati vrijedne vijesti . Da bi sve imalo smisla, treba djecu učiti da sami stvore medij“. Ukazao je i na činjenicu, da 80% obitelji u Hrvatskoj ima pristup medijima i internetu“. U tom je vidu predstavio rezultate istraživanja „Mediji i obitelj“ koje se provodi na Hrvatskim studijima od 2015. godine.

Stoga je za medijsku pismenost važnim naglasio kako osobne, tako i društvene kompetencije, te podsjetio na medijske etičke postulate:  obveza prenošenja istine, očuvanje objektivnosti, očuvanje nepristranosti, očuvanje poštenja u izvještavanju.

Predavač se osvrnuo i na manipuliranje medija, a posebno je upozorio na nasilje, koje nalazimo u raznim oblicima medija i to od crtanih filmova za najmlađe, preko glazbe, akcijskih filmova, napisa u tisku, raznih sadržaja na društvenim mrežama i dr. što sve na neki način može utjecati na ponašanje primatelja poruka.

U završnom dijelu predavanja, dr. Labaš je predstavio aktivnosti „Djece medija“, projekta u okviru kojeg se održavaju radionice za djecu, roditelje i nastavnike, provode istraživanja, pripremaju publikacije. Važnim je istaknuo, kako u tome sudjeluju vrijedni volonteri, mahom studenti Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskih studija pod vodstvom svojim profesora. Više o „Djeci medija“ dostupno je na mrežnim stranicama www.dkmk.hr i www.djecamedija.org

Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali i pedagoški djelatnici, ali i studenti Odjela za komunikologija Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, kojima je sudjelovanje na tribini bilo uključeno u nastavu, u vidu radionice.

Tribina u ožujku

Pozivamo vas na tribinu Hrvatskoga društva katoličkih novinara koja će se održati u četvrtak 23. ožujka u 18 sati u Napretkovom kulturnom centru, Bogovićeva 1/1, u Zagrebu.

Tema tribine je “Medijski odgoj: od negative do kreative”, a predavač je član HDKN-a izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Dr. sc. Labaš, koji se posebno bavi medijskom pismenošću, govorit će o mladima u medijima, nasilju i govoru mržnje u medijima i na društvenim mrežama, odnosno o tome “što kada u medijima nismo jedni drugima dar, nego prijetnja”.

Tribina u ožujku

Duhovna obnova za katoličke novinare

Održan predbožićni susret i duhovna obnova za katoličke novinare

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u subotu, 17. prosinca predbožićni susret i duhovnu obnovu svojih članova. Tema susreta „Što nakon Godine milosrđa“ bila je znakovita tim više, što se susret održao u župi sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi, mjestu koje je ove godine imalo milost biti stjecište onih koji su željeli dotaknuti sarkofag s tijekom toga sveca, djelitelja milosrđa preko sakramenta pokore i jednoga od zaštitnika netom završene Godine.

Duhovna obnova Božić 2016

Nakon pozdravne riječi provincijala Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Jure Šarčevića i predsjednice HDKN-a dr. sc. Suzane Peran Vrhovski, nagovor je održao duhovnik Društva dr. sc. fra Darko Tepert, OFM.

Duhovna obnova Božić 2016

Polazeći od riječi pape Franje iz Bule proglašenja Izvanrednog jubileja milosrđa Misericordiae Vultus, fra Darko se zaustavio na Papinu razmišljanju što dalje „samo želim da nadolazeće godine budu prožete milosrđem da bismo išli ususret svakoj osobi noseći dobrotu i nježnost“ (usp. MV, 5).

Duhovna obnova Božić 2016

To je kao neki cilj, nešto što smo trebali naučiti kroz Godinu milosrđa da bi se to nastavilo kasnije, rekao je fra Darko, te posebno ukazao na riječi „svakoj osobi“, te istaknuo, kako su Papine misli iznesene u Buli svojevrstan kratak program što nakon godine.

Podsjetio je i na Apostolsko pismo „Misericordia et Misera“ s kraja Godine, na početku kojega Papa upućuje na sv. Augustina koji te riječi koristi za opis susreta Isusa i preljubnice. Ipak, kod sv. Augustina imamo kombinaciju riječi „Misera et Misericordia“, dok je kod pape Franje redoslijed obrnut.

Fra Darko je naglasio kako tu prispodobu (Iv 8,1-11) Papa uzima kao sliku onoga što se slavilo kroz Svetu godinu.

U središtu nije zakon i zakonska pravda, nego Božja ljubav „koja zna čitati što je u srcu svake osobe, kako bi dokučila njezinu najskriveniju čežnju koja mora biti iznad svega“. Farizeji i pismoznanci dovode preljubnicu pred Isusa i traže od njega da presudi. Prema Starom zavjetu, ona je trebala biti osuđena na kamenovanje, no upozorio je Tepert i „onaj s kojim je žena napravila preljub isto je trebao biti kamenovan. No, vidljivo je da pismoznancima i farizejima nije bilo stalo do pravednosti, njima ni žena nije bitna. Oni stavljaju Isusa na kušnju. Tako žena postaje predmet, sredstvo za iskušavanje Isusa“. Odlaskom farizeja i pismoznanaca nakon Isusovih riječi „tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen“ žena ostaje sama, i postaje središte. Isus joj se obraća, ali ju ne osuđuje, već joj riječima „ni ja te ne osuđujem, idi i odsada više nemoj griješiti“ nudi novi, drugačiji život.

To je konstanta u Isusovu djelovanju, u pristupu ljudima. Naime, ljudi za njega nisu predmet, kao što je žena za farizeje i pismoznance, nego su za Isusa ljudi osobe sa svime onim što ih kao osobe označava. To je nešto što nam može biti za poticaj u razdoblju nakon Godine milosrđa, a to je da se i kroz svoje načine djelovanja pokušamo okretati osobama, rekao je fra Darko , te zaključio „u pitanjima koji potresaju društvo nekad se kršćani osjećaju pozvani zastupati načela koja proizlaze iz Božjeg zakona. To je ono što su barem na riječima zastupali farizeji i pismoznanci. Potrebno je zastupati načela, no ne trebamo zaboraviti da načela proizlaze iz Božjeg zakona, a njega tumači Isus. Ne smijemo zaboraviti Isusov postupak s ženom. I Papa dobro razlikuje što su načela, a što kad se dođe do osobe. Osoba je otajstvo, misterij kojem pristupaš s otvorenošću i pokušajem da ju razumiješ i da joj pomogneš. I zato moramo paziti na to, da ne izgubimo iz vida osobe. Mislim da bi to trebao biti plod i zadatak nakon Godine milosrđa, zapravo zadatak za cijeli život“.

Duhovna obnova Božić 2016

U nastavku je fra Siniša Pucić, OFM iz vlastitog iskustva posvjedočio kako se kroz medije može djelovati za potrebite. Uvodno je naglasio, kako je kao član Franjevačke mladeži došao u prve kontakte s ljudima koji se nalaze na rubu društva i to od psihičkih bolesnika, do siromašnih obitelji.

Zajednica mi je pomogla da promijenim sebe, da počinjem raditi na sebi i da se ne bojim ljudi, a posebice onih koji su drugačiji, rekao je fra Siniša, te nastavio „novinarstvo je prožimalo moj život i pratilo me, tako su i ljudi s ruba bili dio moga života. Gospodin je želio otvoriti moj život na van po ljudima koje mi je poslao“.

Na lokalnoj riječkoj televiziji počeo je raditi 2000. i obrađivao je različite teme, no naglašava kako je pravo novinarsko iskustvo započeo dolaskom u „Novi list“ 2002., gdje je ostao punih dvanaest godina do odlaska u samostan.

Od samih početaka sam htio moje iskustvo zajednice pretočiti u novinarstvo, doći do ljudi koji čitaju taj medij, ali i da kolegama posvijestim da doista postoje oni koji zavrjeđuju pažnju, rekao je fra Siniša, te je posluživši slikom Ivana Krstitelja „glasa koji više u pustinji“, naglasio, da je „potrebno prepoznati kako djelovati biti glas za drugoga, za onoga koji je u šutnji u mraku, staviti ga na svjetlo, progovoriti o njemu, dati mu na važnosti. Ta želja je meni pomogla od samog početka: od tema koje sam mogao sam kreirati, do odnosa između nas da mi kao djelatnici učinimo nešto jedni za druge, za one koji su u potrebi. Tako novinarsko nije samo izvršavanje zadatka i da time završava naš radni dan, već nam daje promišljati što dalje, stavlja nas pred nove izazove. Kao vjernik i član društva nisam mogao ne vidjeti događaje, osobe u društvu,i to pokušati povezati s mojim poslom“. Istaknuo je, kako su u to vrijeme beskućnici bili kategorija ljudi za koje nitko nije znao. Ako se nešto spominjalo u medijima bila je to uglavnom crna kronika. Čak ni sustavna briga nije postojala, pa mediji nisu ni mogli donijeti neku promjenu, kada iskustveno mi kao novinari nismo praktički s time bio upoznati, rekao je.

U to vrijeme je sa svojom zajednicom Franjevačkog svjetovnog reda na Trsatu pokrenuo prihvatilište za beskućnike, a slijedili su i drugi projekti.

Sve to je bila prilika upoznati kolege s tom populacijom, da bi se ozbiljnije mogli baviti tom problematikom kako bi čovjeka izvukli iz mraka, i stavili ga pred javnost, ali ne na način kako je do tada bio predstavljan kao čovjek koga se treba bojati, već izvući iz tog čovjeka ono najvrednije, promisliti kako mu pomoći da ponovno zadobije dostojanstvo i da se vrati u društvo kao čovjek koji kao svatko od nas ima mjesto u zajednici. Velika satisfakcija i poticaj mi je bilo to što je bilo mnogo ljudi koji se nisu sramili i bojati stupiti u kontakt s beskućnicima, rekao je.

Nadalje je naglasio, kako mnogi, pa možda i on sam nije vjerovao da može postojati medij koji bi se bavio siromaštvom, i da taj medij može opstati. No, primjer da se to uistinu može realizirati je časopis „Ulične svjetiljke“ koji je prvo obuhvatio Rijeku, a onda se počeo širiti po Hrvatskoj.

Časopis je promijenio percepciju o beskućnicima. Njima se danas drugačije pristupa. Tako se s malim djelom ljubavi otvara se nove vidike i onima koji još nisu upoznali tu populaciju, rekao je.
U ovoj prigodi fra Siniša je iznio i iskustvo s kraja Godine milosrđa, kada je Papa u Rim pozvao beskućnike. Istaknuo je promjenu na sudionicima, od kojih su mnogi prvi puta prešli hrvatsku granicu. Njima je to zajedništvo bilo ohrabrenje, da vide da nisu sami. No, to je poticaj i Crkvi da više radi na duhovnoj pomoći njima.

Duhovna obnova Božić 2016

Na kraju se ponovno vratio na sliku Ivana Krstitelja, te rekao „naš glas može biti neshvaćen, krivo protumačen, ismijan od onih s kojima radimo. No, ako doista vjerujemo da nas Bog najbolje pozna i da su naše namjere čiste, i da iako pogriješimo da je ljubav prema čovjeku ono što nas potiče da živimo, da ustrajemo, i da ne odustanemo od ljudi kakvi god oni bili. Stoga, sebi i vama želim da Božić ne bude samo jedan dan u godini i prilika da se radujemo, nego doista da pronađemo nove poticaje u nama: da čovjek koji je u našoj zgradi, gradu zavrjeđuje pažnju da tako Božić živimo svaki dan, a da Kristovo svjetlo donosimo na jednostavan način u razgovoru s onima u potrebi. Možda nemamo što dati, ali nemojmo propustiti dati svojih nekoliko minuta, jer možda taj čovjek čeka baš nas i tih nekoliko minuta da bi dobio snagu koja će ga pokrenuti da krene novim životom. Budimo glas mnogih koji nemaju mogućnosti, jer mi u medijima možemo biti taj glas. Neka taj glas bude jači, snažniji i da se ne umorimo od svog poziva za koji moramo biti Bogu zahvalni“.

Susret je nastavljen u razmjeni darova, te zajedničkom agape.

Duhovna obnova Božić 2016

Duhovna obnova u došašću 2016.

Drage kolegice i kolege,

Adventski susret Hrvatskoga društva katoličkih novinara održat će se u subotu, 17. prosinca u 10 sati u Kapucinskome samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandića u istoimenoj ulici u Zagrebu-Dubrava.

Okvirna tema susreta je “ŠTO NAKON GODINE MILOSRĐA?”, a nakon uvoda duhovnika fra Darka Teperta, fra Siniša Pucić posvjedočit će iz vlastita iskustva o mogućnostima djelovanja za potrebite i rubne u društvu u medijima. Susret će se nastaviti uz kavu i kolače, te razmjenu darova. Stoga vas pozivamo da donesete neki mali dar.

U nadi da ćete se odazvati na susret, srdačno Vas sve očekuju i u Gospodinu pozdravljaju –

Suzana Peran,
predsjednica HDKN-a
Marija Belošević,
tajnica HDKN-a